Studija je pokazala da su Persijanci iskopali tunel ispod zidina kako bi ušli u grad.

Dokazi su otkrili da su Persijanci iskopali prolaz sa namerom, kako bi srušili zidine grada.

Najpre Persijanci, od 527. do 531. godine, sa promenljivim uspehom, čemu će Prokopije posvetiti prva dva toma svoje Istorije ratova ili De bellis.

Drevni Persijanci bili su prvi narod koji je koristio hemijsko oružje protiv svojih neprijatelja, pokazalo je najnovije istraživanje, preneo BBC.

Pošto ste sada deo EU pa stime sad imate granice i do Baltičkog mora dali ste Goti, dali ste Persijanci odnosno Iranci.

Ovi jadnici okupili se da bi sačuvali " zlatno tele ".... hahahaha.Oni i neznaju da persijanci nisu arapskog mentaliteta. prikaži cijeli komentar

Persijanci se tokom istorije nisu uklopili kako treba u islamski sablon.

Idemo persijanci pregazi ove osvajace svijeta.

Ovaj iran je stvarno neuljudan... kako se usuđuju ti stari persijanci ljutiti demokrate svijeta... hmm, svašta, svašta, Idemo Obama, još jednu sankciju...

kakve gluposti ti samo pišeš, prepravljaš istoriju samo da bi odgovaralo tvojim glupostima, ovo treba ući u enciklopediju gliuposti, " bili prvo saveznici sa avarima, pa promijenili stranu ", da imalo poznaješ istoriju, a vidi se da veze nemaš, ali bar možeš čitati postove (a i to ne radiš) zano bi da je rat sa Persijom koji se razbuktao od Fokinog dolaska na vlast, bio je glavna Iraklijeva preokupacija, jer su Persijanci već 614. godine zauzeli Jerusalim, a 619. godine Aleksandriju.

Zbog toga on odmah po stupanju na prijesto povlači sve preostale trupe sa Dunava i napušta sistem odbrambrenih utvrđenja, smatrajući da mu sačuvana sjeverna granica neće biti od neke koristi kada Persijanci osvoje Carigrad i ostatak Bizantije.

Persijanci u mužar nabacuju travu zvanu Omomi istovremeno prizivajući Hada i Tamu.

Za okončanje sukoba Persijana i prevrtljivih Barkejaca, žitelja grada Barke u Kirenajci, Herodot izveštava: »Kada su Persijanci predali Feretimi okrivljene Barkejce, ona najveće krivce nabije na kolac oko celog zida, a njihovim je ženama otsekla dojke i obesila ih je oko gradskog zida.« (IV, 202) Očigledno da je raspitanje i tada bilo u službi zastrašivanja protivnika i kolebljivih podanika

U starini, pak, oni/= Persijanci/poštovali su Zevsa/= Jupitera/i Kronosa/= Saturna /, i sve ostale bogove Helena, s tom razlikom da nisu, pak, sačuvali njihove nazive, pa su Zevsa nazivali Belom, Herakla Sandom, Afroditu Anaitidom, i razne bogove nazivali su različitim imenima, kako potvrđuje babilonski Beros, i Atenokl, i Simak, opisujući drevnu historiju Asiraca i Medjana

Persijanci smatraju vatru za božanstvo.« (III, 16

Stari Egipćani su svoj skriptuarni katalog imali u ' Velikoj Knjizi mrvih ', stari Persijanci u ' Avesti ', stari Hindusi u ' Vedama ' a stari Rimljani u ' Sibilinim knjigama '.

Oni ne shvaćaju da su Indusi, stari Heleni, Egipćani, Persijanci,... poznavali učenje o reinkarnaciji zato što im ga je Krist, sa svojim apostolima, donosio u svojim prethodnim dobrovlooljnim inkarnacijama.

Iz ropstva ih oslobadjaju Persijanci, 50 godina kasnije, koji su bili u jako zanimljivom fazonu.

Ali ovi Persijanci više nisu bili prijatelji, naprotiv, izbacili su sve Jevreje iz grada i zabranili im povratak.

Persijanci su pogubljenja raspinjanjem preneli na Feničane, od njih su je preuzeli Kartaginjani (Puni), a od Kartaginjana negde od V stoleća stare ere su prenešena na Rimljane.

Kult Ognja najuočljivije susrećemo kod Persijanaca, među Magijcima; tako Herodot ukazuje za Persijance: »Persijanci Vatru smatraju za božanstvo. /.../Smatraju za prirodno da bog/kroz spaljivanje/pojede ljudski leš,...« (' Historija ', III, 16) U ' Gemara ' traktatu ' Bava batra ' susrećemo priču o nekom persijskom magu koji je smatrao da zemlja ne treba ' jesti ' (razlagati) leševe, jer se time prlja, već samo vatra (eventualno i ptice) to treba da čini: »Bejaše neki mag/aram.: amaguša/koji je otkopavao mrtve.

Na jednom drugom rnjestu Herodot tvrdi da Persijanci Skite nazivaju Saki (grčka transkripcija iranske riječi Sagani, to znači " iseljenici " - s ` - gat, ili us-gat = su-gaze, tj. kreću se, hodaju, odakle na puki izraz zgija) (VI, 113; VI1, 64). Veoma važna je i Herodotova tvrdnja da Skiti govore sedam jezika (IV, 24).

U klasičnoj Grčkoj egzekucija raspinjanjem na krst nije imala neku širu primenu, ali nije bila ni nepoznata, s obzirom da su stari Grci itekako dolazili u kontakt s narodima koji su raspinjanja praktikovali: pre svega tu su Persijanci.

Jednom sam ispričao onu priču kad su Persijanci provalili u Grčku, pa ih je Leonida sa Spartancima dočekao u Termopilskom klancu.

Savremeni pak Persijanci, zanemarili su skoro sve stare običaje i odbacili ih, a pridržavaju se drugih, jako razvratnih običaja, zavedeni učenjem Zoroastra Horamazdinog/HoramásdeMs /.

Ovovremeni Persijanci kazuju prosto i bez ikakvog objašnjenja da je on živeo blizu Histaspa/epí HystáspeM /, što priziva veliku nedoumicu i ne dozvoljava da se zna tačno, da li je to bio otac Darija ili neki drugi Histasp

Dodaje da se Mitra zadržava u sredini između ta dva načela, te mu stoga Persijanci daju naziv Mesites-a2

Raspad Irana je vjerojatan, jer svega 50 % stanovnika jesu Persijanci..

Gospod i apostoli su se utelovljavali medju mnoge narode: njih su poznali i Grci, iEgipćani, i Indusi, i Persijanci, i Tračani,...

Prema ocu istorije, Herodotu, Persijanci su u to doba (400 p. n. e) bili tipicne Arijevske fizionomije, mada su se kroz vekove dosta mesali sa drugim narodima, kao sto su Elamiti (slicni Dravidima) i drugim belim mediteranskim narodima, kao sto su Semiti (Asirci, Arapi itd.) i Kavkaskim narodima