PETAR ŠEGEDIN (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. Zagreb, 1. rujna 1998.)

Za učenike OŠ Petra Kanavelića, OŠ Ante Curać Pinjac i OŠ Petar Šegedin predavanje će biti u četvrtak, 12.03.2009 s početkom u 11 sati i 30 min u Domu kulture Liburna, nakon toga u 13 sati za učenike Srednje škole Korčula, u projekcijskoj dvorani, zgrada Sv Anton.

Da bismo Duhovića situirali u kontekst suvremene hrvatske poezije možemo se najprije poslužiti riječima jednoga od najvećih hrvatskih pisaca dvadesetoga stoljeća, koji je, kao što svi znamo, poniknuo iz Duhovićevog rodnog mjesta, Žrnova, izvorištu njihovog zajedničkog književnog nadahnuća, pa je tako Petar Šegedin reka: " Poezija Srđana Duhovića slijedi putove kojima se kreće suvremena hrvatska poetska riječ u otkrivanju novih svjetova lirske duhovnosti, što znači doživljajnih stanja u susretima riječi.

Kadar zaroniti u tokove same geneze Platonove noetologije, osvijetliti je iz najrazličitijih kutova i s puno strana, pokazati nepresušni izvor životnosti i trajnosti Platonove ejdološko-agatološke metafizike i uz to je sačuvati od jednostranih i pogrešnih razumijevanja, Petar Šegedin nam je podario jedno samosvojno i znalački izvedeno tumačenje Platona koje nedvojbeno zaslužuje biti označeno istinskim događajem u ovdašnjoj filozofiji.

Petar Šegedin izabran je za predsjednika Matice hrvatske do održavanja obnoviteljske skupštine

Jedna od znamenitijih ličnosti hrvatske književnosti i kulture 20 st. uopće, akademik Petar Šegedin rođen je u Žrnovu 1909 a umro je 1998. Uz akademskog kipara Radoslava Duhovića i grafičara Nikicu Skokandića, brojni su naši suvremenici - likovni stvaraoci porijeklom iz Žrnova.

Crni smiješak, Petar Šegedin, Svi smo mi odgovorni, Petar Šegedin, Ilarijin smiješak, Grgo Gamulin, Vrijeme i pau č ina, Krsto Špoljar, Sante, Josip Barkovi ć, Osporeni govor ili egzotika svakodnevnog, Branimir Donat, alias Zane Tvrtko, Velike ideje i mali narodi, Franjo Tu đ man, Zakon vrijednosti i odnos tržišta i plana, Šime Đ odan, Za č iste ra č une, Hrvoje Šoši ć, Uzni č ke uspomene, Stjepan Radi ć.

U njima je uglavnom riječ o nekim središnjim temama antičke filozofije, kao i o pristupima suvremenim problemima inspiriranima okvirom što su ga postavili antički filozofi. Oni zacijelo najbolje govore sami za sebe, svjedočeći tematskim okvirom i primjerenom kvalitativnom razinom ne samo o horizontu, metodici i dubini Majinih filozofijskih interesa, nego, čak ponajprije, o tomu da i kad ga nema filozof jest na način na koji mu je jedino i moguće istinski biti, naime tako da potiče, okuplja i privlači u kolegijalni i prijateljski krug mišljenja. (iz predgovora) Autori: Damir Barbarić Luka Boršić Ana Gavran Miloš Filip Grgić Srećko Kovač Stipe Kutleša Nenad Miščević Davor Pećnjak Petar Šegedin Josip Talanga Kruno Zakarija Jure Zovko Marie-Élise Zovko

U drugom ć e na č elu biti izabran novi predsjednik Petar Šegedin.

Istaknulo se jedno neprijeporno ime: Petar Šegedin.

Bilo je ipak su đ eno da makar za kratko vrijeme Petar Šegedin do đ e na č elo Matice.

Da je kultura lice, kao što je govorio Petar Šegedin, kojim se narod predstavlja narodu i kojom prevladavamo svijet animalne nužnosti.

U Zadru je tada organizirana velika studentska tribina " Hrvatska jučer i danas " na kojoj su gostovali Vlado Gotovac, Šime Đodan, Marko Veselica, Franjo Tuđman i Petar Šegedin.

Na tre ć em sastanku, 10. svibnja 1990, na kojem je bilo još više ljudi, i opet u pala č i Matice hrvatske, za predsjednika do Glavne skupštine imenovan je akademik Petar Šegedin.

Petar Šegedin (1909 - 1998), hrvatski prozaist, klasik čija su djela znatno utjecala na razvoj novije hrvatske književnosti...

Žrnovac, hrvatski književnik i akademik Petar Šegedin razvio ozračje literarnog stvaralaštva u ovom plodotvornom podneblju

Predstavljanje zbornika »Nasljeđe antike: Ogledi u spomen Maji Hudoletnjak-Grgić«, koji su uredili Davor Pećnjak, Petar Šegedin i Kruno Zakarija, a objavili izdavačka kuća »KruZak« i Institut za filozofiju iz Zagreba, od...

Petar Šegedin mi je rekao: Ima u ovom našem Mediteranu jedan mali, majušni otočić koji se zove Glumac.

Tvrtko Jolić piše o filozofskim institucijama, Tomislav Bracanović o filozofskim časopisima, Zlatko Posavac o hrvatskoj estetici prve polovice 20. stoljeća, Srećko Kovač o modernoj logici, Stipe Kutleša o filozofskim raspravama o znanosti, Josip Oslić o filozofiji religije, Ivan Koprek o odnosu filozofije i teologije, Željko Pavić o neoskolastici, Erna Banić-Pajnić o istraživanju povijesti filozofije, Petar Šegedin o istraživanju antičke filozofije, Mihaela Girardi-Karšulin o istraživanju povijesti hrvatske renesansne filozofije, Branka Brujić o recepciji filozofije Martina Heideggera i Ivan Kordić o hrvatskoj recepciji filozofijske hermeneutike.

Nad otvorenim grobom govorili su Dobriša Cesarić, Oskar Davičo i Petar Šegedin, tadašnji predsjednik Društva književnika, a jedan njegov zemljak donio je i na njegov lijes položio stručak vrijesa iz Imotskoga.

Tako je ime Društva hrvatskih književnika promijenjeno je u ime Društvo književnika Hrvatske, te će pod tim imenom djelovati do 1990. Dužnosti predsjednika obavljaju Luka Perković (1945. - 1948.), Slavko Kolar (1948. - 1952.), Ivan Dončević (1952.), Petar Šegedin (1953., 1968 - 1970.), Mirko Božić (1954., 1959. - 1960.), Miroslav Feldman (1955.), Vjekoslav Kaleb (1956.) Marijan Matković (1957. - 1958.), Jure Kaštelan (1961.), Dobriša Cesarić (1962.), Dragutin Tadijanović (1963.), Gustav Krklec (1964., 1974. - 1976.), Vlatko Pavletić (1965. - 1968.), Ivo Frangeš (1970. - 1972.), Jure Franičević-Pločar (1972. - 1974.), Josip Barković (1976. - 1977.), Milivoj Slaviček (1978. - 1979.), Šime Vučetić (1980. - 1981.), Pero Budak (1982. - 1984.), Marija Peakić Mikuljan (1985. - 1989.), Nedjeljko Fabrio (1989. - 1995.).

»Ubivši Boga, nije li čovjek ubio i samoga sebe?« pita se Petar Šegedin.

Napomenuo je kako su u razdoblju od 1966. do 1972. Društvo vodili Vlatko Pavletić, Petar Šegedin i Ivo Frangeš.

Da je živ, Petar Šegedin bi mirne duše mogao ponovno napisati ' ' Svi smo odgovorni ' ' S tim da je ovaj put ta odgovornost još zloslutnija i veća.

Podsjetio je na razdoblje pedesetih godina prošloga stolje ć a i 110. obljetnicu Mati č ina osnutka na kojoj je Petar Šegedin predložio ponovno osnivanje Mati č inih pododbora u mjestima poharanim fašisti č kom okupacijom.

Svi smo odgovorni, spoznao je, razmišljajući, o hrvatskoj sudbini pokojni Petar Šegedin.

Na ovogodišnjem Gastro festivalu sudjelovali su brojni domaći izlagači: ugostitelji, slastičari, pekari, vinari i vinogradari, pčelari, proizvođači suvenira i drugih obrtničkih proizvoda, te gosti iz Dubrovačko Neretvanske županije, Udruženja obrtnika Korčula-Lastovo, Srednje škole Petar Šegedin Korčula, kao i gosti iz drugih gradova i mjesta Hrvatske: Sveti Ivan Zelina, Vrlika, Kašina, Koprivnica, Sisak, Marija Bistrica, Zagreb.

Voditelji Filozofske škole, prof. dr. Damir Barbarić, dr. Petar Šegedin i prof. dr. Ozren Žunec, održat će po potrebi tijekom ožujka u Matici hrvatskoj razgovor s pristupnicima koji su odabrani u širi izbor.

Petar Šegedin u svojem kraćem govoru izrazio je

Prijavljeni su akademik Dubravko Jeličić koji će izlagati na temu " Petar Šegedin jučer i danas ".