Odgovorio sam i tebi odgovarajući na upis Petrice K.

Na Trgu Petrice Kerempuha me zaustavio prijatelj i rukom pokazao da sjednem na terasu kafića njegovog intimusa.

Iz kritika: (...) Publiku PUF-a sinoć je čekao još jedan " težak " tekst - Krležine " Balade Petrice Kerempuha " u izvedbi Mokrih gljiva u festivalskom klubu Zerostrasse.

Mladi pulski glumac iza sebe ima impresivan broj što kazališnih (San ljetne noći, Balade Petrice Kerempuha, Dok nas smrt ne rastavi, Debela, Crvenkapica itd.), što televizijskih uloga (Bitange i princeze, Zauvijek susjedi Odmori se, zaslužio si, Stipe u gostima itd.), a mogli smo ga vidjeti i u filmovima Nije kraj i Pratioci.

Prvo izdanje Balada Petrice Kerempuha s potpisom Miroslava Krleže.

Tu se ističu prije svega Krležine Balade Petrice Kerempuha, gdje joj je suradnik bio Josef Hiršal.

Subota, 7. Srpnja - u završnoj večeri festivala, na Krležin rođendan, u osebujnoj scenskoj projekciji nastupa Željko Vukmirica s programom Jazz Krleža po motivima Balada Petrice Kerempuha M.

U uvod u program Jazz Krleža studenti Hrvatskih studija, borongayski grabancijaši okupljeniu bendu Mokre Gljive izvode Balade Petrice Kerempuha kao petnaestominutni glazbeno - recitatorski performans.

Ako ovdje dodam galženjački, žuhki, kajkavski humor u Baladama Petrice Kerempuha, netko će reći, pa zar i Krleža među humoristima.

No, nedvojbeno najveći Krležin poetski ostvaraj vizionarni je pjesnički kompendij " Balade Petrice Kerempuha ", 1936.

U tom djelu dominira, najvećim brojem pjesama, glas i vizura hrvatskoga plebejskoga " proroka " Petrice Kerempuha, u autorovoj svijesti utjelovljenja socijalno i nacionalno gaženoga pučkoga hrvatstva; tematika je raznovrsna, no prevladavaju slike krvi, mučenja, razaranja..., kao i motivi izdaje, prodaje, veleizdaje, odnarođenja.., dok je summa djela " Planetarijom ", odulja pjesma u kojoj su sažeti svi glavni hrvatski mitovi i likovi posljednjih 500 godina, od bitaka s Turcima do Starčevića i Supila, od Križanića i Gundulića do Strossmayera.

" Kao pojam i simbol Krležine vizije pojavljuje se lik pučkog zabavljača Petrice Kerempuha u ulozi baladičnog komentatora pučke i cjelokupne hrvatske drame kroz stoljeća, vodiča kroz mučna i tamna razdoblja hrvatske povijesti.

Stali smo, kako to uvijek i napravimo, u Zelenjaku, kraj spomenika Mihanoviću, poslikali svoju jedinicu kraj spomenika već po starom, dobrom, običaju (mene su naučili da svaki klinac mora imati sličicu sebe na lavu u Maksimiru, ispred Titovog spomenika u Kumrovcu, kraj Petrice Kerempuha u Stubici i ispred spomenika Mihanoviću a Jedina ih ima stotinjak - al to je već moja opsesija).

Njegova najvažnija, odnosno najpoznatija djela bila su: Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovića, U agoniji, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha, i dr.

Prije toga projicirali su se Bourekovi animirani filmovi Balade Petrice Kerempuha i Bećarac, a on je govorito o njihovu nastanku, o susretima s Miroslavom Krležom, dekonstruirao je svoj teatar figura, pokazao kako su lutke/kipovi nastali i kako se pokreću

Prvi kojega susreće je Seljo Beljo, a on je napola seljak, a napola gospodin i građanin, tipičan žitelj osamnaestostoljetnog slobodnog kraljevskog grada, premazan svim mastima, šaljiv i veseo, blizak rođak Petrice Kerempuha, brbljiv i oštar na jeziku, koji jedva čeka priliku pronaći nekoga koga bi namagarčio i pokazao da s Varaždincima, ako se radi o nadmudrivanju, uistinu nema šale.

Glavna su djela: novele " Hrvatski bog Mars ", romani " Povratak Filipa Latinovića ", " Na rubu pameti ", " Banket u Blitvi " i " Zastave ", zatim drame " Vučjak ", " Golgota ", " Gospoda Glembajevi ", " U agoniji ", " U logoru " i " Aretej ", te poema u staroj kajkavštini " Balade Petrice Kerempuha ".

Pored Balada Petrice Kerempuha, drugi Krležin obimniji tekst na kajkavskom upravo su Lemantacije Valenta Žganca, istoimeno poglavlje romana Na rubu pameti.

Ako tekstove distribuiramo prema unutarnjoj kronologiji Krležiane, prema vremenu nastanka, a ne datumu njihova objavljivanja, prvi put to ime nalazimo, gotovo usputno spomenuto, u dnevničkoj bilješci zapisanoj 1916. (dva desetljeća prije pojave Balada Petrice Kerempuha), a tiskanoj čak pedeset i šest godina kasnije, 1972, u časopisu »Forum«.

U srpnju 1942, šest godina poslije ljubljanskog prvotiska, a četiri godine uoči definiranja korpusa Balada Petrice Kerempuha u ediciji Nakladnog zavoda Hrvatske, u tjeskobnim ratnim bdjenjima, iz nikotinizirane i narkotizirane memorije izranjao je čudesni, upravo nevjerojatni lik Terezije Goričančeve, jedinog pravog Krležinog pretka, jedinog pretka kojeg je doista želio: (...) Kosa joj je bila crna kao ebanovina, gusta, silan talas do koljena, a mirisala je bogato po nekom miomirisnom ulju.

Samo je prvo Supilovo razdoblje dobilo visoku ocjenu, dok se njegova aktivnost u Koaliciji smatra povijesnim promašajem, a treće razdoblje očajničkom i na poraz osuđenom borbom, epitomiziranom u poznatom Krležinom stihu iz Balada Petrice Kerempuha koji referencira " Sopilovog Frana, kem serce pregrizla horvacka je rana " [ 5 ].

U daljini Okić, Susjed, domovina Tahija i Petrice Kerempuha, medvedgradski zidovi kao žena koja vodi pred sobom okamenjeno dijete...

Draga moja Petrice, Tvoja je rana duboka i meni je zbog toga jako žao.

Prozaik (Povijest Filipa Latinovicza...), pjesnik (Balade Petrice Kerempuha...), esejist (Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus...), enciklopedist (utemeljitelj Leksikografskoga zavoda koji danas nosi njegovo ime), posebice važan trag ostavio je kao dramatičar (Legende, Glembajevski ciklus, Aretej...).

A ti draga mala Petrice koja si sad među malim anđelima i igraš se sa malom Stelicom, možeš biti ponosna što imaš takvu hrabru i jaku majku, koja usprkos boli i tuzi za tobom nalazi snage kako bi pomogla još jednom malom anđelu našoj maloj Anji.

Karakterističnim kerempuhovskim humorom, u dramaturškoj obradi Dore Delbianco, oni će interpretirati ulomke iz Krležinih " Balada Petrice Kerempuha " zajedno s kolumnama Ante Tomića.

A današnje gledatelje u to uspješno može uvjeriti Cabaret Chishche Lishche koji se posebice u prvoj polovini predstave tekstualno ponajviše oslanja na Balade Petrice Kerempuha.

U glavnim su ulogama Ana Zebić i Josipa Lončar u ulozi Petrice te Đani Stipaničev i Mario Bokun u ulozi Ive.

Danijel (Ljubomir) Mihatov u Preku na otoku Ugljanu od roditelja Petra i Petrice rođ.

U završnom dijelu skupa uslijedio je niz predavanja u kojem su obrađena pojedina područja, poglavito književnog bavljenja Marakovića: " Književno-estetički nazori Ljubomira Marakovića " mr. Božidara Petrača, " Marakovićev ' Nov život ' i njegove početne postavke o književnosti " prof. Zdravka Gavrana, " Marakovićevo utemeljivanje katoličke književnosti " dr. Vladimira Lončarevića, " Teološko nazivlje u djelima Ljubomira Marakovića " prof. dr. Petra Bašića, " Marakovićeva antologija hrvatske književne kritike " prof. dr. Vinka Brešića, " Ljubomir Maraković i časopis Luč " dr. Ilije Miškića te " Marakovićeva kritika Krležinih ' Balada Petrice Kerempuha " mr. Božidara Petrača.