Sintetičko je djelo o njegovoj originalnoj teoriji Teorija prirodne filozofije (Theoria philosophiae natu ralis).

Godine 1736. Ruđer Josip Bošković počinje objavljivati svoje Dissertationes iz matematike, fizike, astronomije i geodezije, a 1763. godine u Veneciji je tiskana njegova Theoria Philosophiae Naturalis, djelo izuzetne vrijednosti, plod dugogodišnjeg studija genijalnog uma.

Boškovićev zemljak Benedikt Stay (Benedictus Stay, 1714 1801.) od 1746. živi u Italiji pošto se proslavio filozofskim spjevom Šest knjiga filozofije u stihovima (Philosophiae versibus traditae libri sex, 1744.), koji je napisao u rodnom Dubrovniku.

I taj je veliki spjev, s više od 24,000 stihova, filozofski: Deset knjiga novije filozofije u stihovima (Philosophiae recentioris versibus traditae libri decem, 1755 1792).

Iza novicijata je slijedio kroz tri godine Studium liberalium et philosophiae.

Svoju teoriju o jednom jedinom zakonu u prirodi postojećih djela izložio je u glavnom djelu Teorija prirodne filozofije (Theoria philosophiae naturalis, 1758).

Uz vrijedna novija izdanja Boškovićevih djela i djela o Boškoviću, na izložbi je izloženo i prvo izdanje njegovog djela G iornale di un viaggio da Constantinopoli in Polonia (1784.), izdanja Dissertatio de Lumine (1767.), Elementi di Matematiche pure... (1774.), Les eclipses, poeme... (1779.) te izdanje iz 1767. godine njegovog znamenitog djela Theoria philosophiae naturalis (1758.) iz zbirke Rara Gradske knjižnice.

Njegovo se poopćenje Newtonove sheme, izloženo u okviru izvođenja svih opaženih fizičkih fenomena iz jednog zakona ili Sile, može naći u spisu Theoria Philosophiae Naturalis. (Ruđer je čini se vjerovao da je ova univerzalna Sila Bog, ili manifestacija Njegove volje.) Shema izgleda ovako.

Doctor philosophiae, krajem osamdesetih habilitirao je na Trinity Collegeu s tezom ' Problematika modus tollendo ponensa od Peripatetika do Stoe '.

Newton polazi od ideje da se prirodne pojave mogu opisati matematičkim jezikom, odnosno fizikalnim zakonitostima, na što ukazuje i naslov njegovog najznačajnijeg djela Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (Matematička načela prirodne filozofije), objavljenog 1687. godine.

rođen kao prvijenac u obitelji petra frana staya i ane vlajki; školovan na collegium ragusinum, isusovačkom učilištu za svećenički poziv u dubrovniku; nakon dolaska u rim postaje privatnim učiteljem na dvoru caserta-gaetani, a uz preporuku r. boškovića dodijeljen mu je arhiprezbiterijat crkve sv. jeronima te profesorom retorike u rimskom arhigimnaziju, sapienza; u svojstvu tajnika opsluživao je tri pape i obnašao najviše crkvene dužnosti često u prilikama da održava svečane govore kao vrsni retoričar; pisao je o alessandru farneseu; descartesu, newtonu i boškoviću, dokazujući uz književno i poznavanje prirodoslovnih, fizičkih i filozofskih tema; sve je svoje radove pisao epskim stilom (heksametrom); rukopisi se čuvaju u nsk; tijekom svoje blistave karijere zadužio je dubrovnik vjernom službom kao diplomat u službi domovini (između ostalog njegovom zaslugom je nastavljeno dubrovačko učilište i nakon ukinuća isusovačkog reda); epizoda o dubrovačkom potresu 1667. (dubrovačka velika trešnja), koju je majstorski oblikovao tiskana je u završnici četvrte knjige epa ' philosophiae... libri sex ', a potom uvrštena u pjesnički zbornik akademije ' degli arcadi ', a u 19. stoljeću prepjevana je na talijanski, njemački i hrvatski jezik.

Dala je vlastima podatke o identitetu doktora philosophiae et universae medicinae S.

Objavio je Studium introductio i Philosophiae juris pra - ecognita. (>)

U isto je vrijeme Newton počeo pisati i knjigu Philosophiae naturalis principia mathematica (Matematička načela prirodoslovlja), koja je 1687. i objavljena.

Putujući Europom, u Beču je objavio i svoje djelo Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in Natura existentium (kraće Teorija prirodne filozofije).

Naime, spomenuti gospodin Bošković je 1758. godine izdao djelo " Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium " u kojoj tvrdi da se " sve na svijetu (uključujući i Hrvatsku) dijeli na sitne čestice bez dimenzija ", što je u izravnoj suprotnosti s člankom 1. Temeljnih odredbi Ustava, po kojima je " Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska država ", te člankom 2., po kojemu je " suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv ".

U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje.

Dakle, istina revolucijskog poimanja filozofije (revolucionarno mišljenje, v. str. 31) pokazuje se kao evolucijski akt (str. 32): Sam život treba da se digne na nivo filozofičnosti kao umnosti, duhovnosti i smislenosti, a nije dovoljno samo lijepo filozofirati o njemu [... ] na isti način kao što se pledira za podizanje života na nivo umjetnosti. Sa stanovišta potrebe za analitičkim diskursom ovakvo unošenje klasične moderne filozofije u publicistiku na čudnovat se način podudara s reciklažom philosophiae perennis u sekciji za filozofiju pri Matici hrvatskoj na zadatku hrvatske duhovne obnove.

Nakon dva uvodna poglavlja u kojima se pokušava, kao i u Ficina, učiniti razliku između bijele magije i nekromancije i egzorcizma, te nas se izvješćuje da veza između fizike, matematike i teologije čini ' ' totius nobilissimae philosophiae absoluta consummatio ' ', ' ' apsolutni vrhunac sveukupne najodličnije filozofije ' ', ta prva knjiga daje popis manifestnih i okultnih moći zemaljskih stvari, a zatim, uz pomoć ' ' platoničke ' ' doktrine o predoblikovanju pojedinačnih objekata u sferi ideja, interpretira ih kao emanacije božanskoga jedinstva koje se prenose putem zvijezda.

Pa je ukinut projekt Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije.

U djelu " Philosophiae naturalis theoria " izgradio je izvornu teoriju sila.

Pater Josip Donat, isusovac, profesor u Innsbrucku, napisao je mnogo cijenjeni priručnik, Summa philosophiae christianae u osam svezaka.

Na tome se tragu Leibnizova filozofija može dovesti u blizinu philosophiae perennis, ako ni zbog čega drugoga onda zato što se iskreno nadao da će se svi sporovi moći okončati ako se zgrada filozofije bude mogla tako utemeljiti da uz pomoć logike, matematike i geometrije dopre do formulacije nesumnjivih i svima prihvatljivih osnova.

Njegovo djelo Naturalis philosophiae principaia mathematica (1687.) temelj je moderne fizike U njemu je definirao aksiom ustrajnosti i aksiom jednakosti, odnosno akcije i reakcije, te je silu kao umnožak mase i ubrzanja. [ 7 ] Na Newtona se svojim radom nastavlja Josip Ruđer Bošković.

U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium (1763.) kao posljednju stvarnost materijalnog svijeta vidi silu, odnosno dinamizam.

Današnja gimnazija dobila je ime po Ruđeru Boškoviću, svjetski poznatom znanstveniku (Theoria philosophiae naturalis).

Napisati ovakvu, dosad nepostojeću knjigu u nas, nije bilo jednostavno i stoga što Cipra ne obrađuje određeni filozofski smjer ili sustav, nego u malom nastoji zahvatiti ono sveobuhvatno i vječno u filozofiji, zastupajući svoju tezu o philosophiae perennis.

Tu vječnu istinu i Cipra na koncu poistovjećuje s Božjim bitkom, definirajući na kraju knjige otvoreno philosophiae perennis kao kršćansku filozofiju, koja temelj istine ipak traži u Božjoj Objavi, a ne u razumskoj spoznaji.

Godine 1772. u Cerniku su umrla dva klerika: Prvi fra Hilarije Ertzl označen kao studens philosophiae umro je 5. srpnja.

Isac Newton ima glavno djelo Philosophiae naturalis principia mathematica (1587) Josip R.