Pod pojmom svesrpskog pokreta Pilar je razumijevao imperijalnu ideju suvremenoga srpskog nacionalizma, koji je u Hrvatskoj pustio korijene 1861. Tada su, prema Pilaru, u Hrvatskom saboru postavljeni prvi zahtjevi za priznavanjem srpske državnosti na hrvatskom području.

Sa domaćinima i onima koji su nam se pridružili navečer u Đuri Pilaru te novo pridošlim na hodanje drugog dana, bilo nas je sveukupno oko 80 planinara.

Pravo i pravda se često u praksi ne poklapaju sa stvarnim činjeničnim stanjem, vjerojatno jer ljudi koji donose presude su ljudi i griješe.I Isusa su osudili i masa je govorila: Raspni ga raspni Tako su i Pilaru rekli da hoće Barabu razbojnika i ubojicu, a Isusa su nedužnog ratapeli na križ, križ koji je nosio za sve grijehe svijeta.Koliko je samo naših grijeha bilo u tome križu, koliko smo osobno krivi za smrt Isusovu? Također se pitam koliko ima krivnje i vlasti i političara u križu i na križnjem putu na koje su poslali hrvatske vojnike i hrvatske borce, koji su branili svoje.. Koliko je puštenih Baraba a raspinju nevine i nedužne.. Koliko postaja ima ovaj križni put nazvan Haaški sud? Tko će biti Pilar? A tko će biti Veronika ili Šimun, tko majka a tko drugi sin.. jer znamo da se i Isus bojao rekao je Oče ako može ikako ovaj kalež nek me zaobiđe ali neka ne bude volja moja nego volja Tvoja, i da li su i danas hrvatski generali govorili: OČE OPROSTI IM NE ZNAJU ŠTO ČINE? Duboko se nadam da je i danas ovo Božja volja i da će na kraju sve Njegova presuda biti glavna kao što sve što se događa Bog vidi i zna, a generalima želim puno snage i vjere i hrabrosti

Poseban naglasak te izložbene cjeline je na najznačajnijim ličnostima iz područja mineralogije i petrografije Ljudevitu Vukotinoviću, Gjuri Pilaru, Miji Kišpatiću, Franu Tućanu i Ljudevitu Bariću kao najznačajnijim nosiocima razvoja mineralogije i petrografije u Hrvatskoj.

Prilozi o Pilaru u ovom broju Revije ne obuhvaćaju ni približno sve sastavnice slojevita Pilarova opusa, niti je to bila namjera uredništva.

Šest članaka, kao i popratne ilustracije, tek su novi prilozi za potpunije sagledavanje i vrednovanje Pilarova djela, koji potvrđuju koliko je opravdano immer wieder vraćati se Pilaru.

Naime, Seton-Watson se zauzimao sve do izbijanja toga rata za održanje Habsburške Monarhije u reformiranom obliku, a što je Pilaru bilo također prihvatljivo jer je rješenje južnoslavenskog pitanja vidio kao životno pitanje Monarhije.

Pilaru bi se činjenično možda moglo, glede hrvatske povijesti, prigovoriti pristajanje uz teoriju o bogumilskom podrijetlu bosanske crkve, nu razlozi pristajanja hrvatskoga plemstva, zbog pritisaka latinskoga bogoslužja, uz tu sljedbu su logični, a otpor prema državnom savezu s Ugarskom je, kako ističe, rezultirao stvaranjem posebne državnosti, čije je plemstvo uvijek pristajalo u zajedničku borbu s istokrvnom braćom u državi, koja je dijelila kralja s Ugarskom.

Ako da, molim link. 7. Zasto se povukao iz inicijative " Krug za trg " i to u trenutku kad je bio odlucio kandidirati se za predsjednika? 8. Zbog cega ga u predsjedničkoj kampanji gurao Mile Bogovic? 9. Moze li nam objasniti svoju tvrdnju izrecenu na HRT-u da je " NDH nedvojbeno bila zlocinacki sustav "? 10. Molim da nam predoči način kojim godišnje zarađuje skoro pola milijuna kuna mjesecna placa od 13 000 kn, uzevsi u obzir cinjenicu da vec godinama nema projekt u Pilaru i da hrani 7 djece i zenu

Po Pilaru, glavni čimbenik koji je utjecao na uspostavljanje glacijacije bio je zrak, odnosno promjene energije vjetrova kao posljedica prije navedenih perturbacija.

fčera me je tak pred poldan nazval davorica i veli on meni čujež branko el idež z menom na pilanu. a pitam ja njega a kaj bumo na pilani davorica a veli meni davorica a jesi ti smežni branko pa kaj bi nek bumo dezke piljili. i tak sem si ja onda samo jene sandale nabrzinu navlekel na noge i zdimil sem kak stari ferguson dok me mama jož nikaj ne zapita kam idem il sliđne bedaztoče. a velim ja davorici dok sem dožel k njemu morem ti reči davorica da več fanj dugo nesem videl staroga pilara i morti čak odonda dok se je ranko skoro vužgal. a veli davorica em naj biti smežni branko pak nejdemo k pilaru kaj bi išli k tom starom nemorutu jerbo meni trebaju ajnc a dezke spiljene a ne levo dezno i sim tam kak pilar pili. a velim ja njemu a onda kam idemo a veli davorica idemo na pravu piljanu viš da sem nam i jezti zel. i tak smo mi lepo zakapčili prikolicu za traktor i več je davorica pomalo i zateral kad samo otjemput nešče viče stanite stanite strela božja vu vas pukla. a kad ono to deda zdigel štapa vu zrak i bež zanami. i davorica onak naglo prikočil i veli on dedi a kaj očež deda. a veli deda kaj si si ti to zamislil bez mene otiti i skočil je na prikolicu kak jena crna pamtera dok skače u naletu na zebru z špinčasti vuvi nebili ju priklala za hititi nežt na rožtilj. i onda je rekel deda teraj davorica i mi smo zaterali. šibali smo čez selo kak mladi veter v adidaz patikami orginal kaj kožtaju pol ljucke plače a ljudi su gledeli jene prave bečare i onoga blesavoga dedu kaj nam je kvaril jenoga proseka. to je bila prava pilana. se jena specijal procedura kak vu jenu tvornici i jene šinje kak da bi po njimi vlak išel. samo smo nahitali trupce na jenu pomičnu proceduru gore dole okreni zakreni i dezke su bile spiljene dok si nabojil do par minuti do jednu vuru. dezke smo lepo nahitali na prikolicu i malo smo si pojeli nežt za jezti kaj je davorica zel a čak je i gozpon pilar si malko z nami prigrizel i seli smo na traktor a deda na prikolicu i pravac doma. traktor je tak lepo štektal kaj ga je bila milina za poslušati a veter nam je samo šibal po lasima. i tak dok smo došli pred prugu a davorica malko prikočil kaj se traktor ne nadrocne. i samo otjemput počel je onaj bezni železničar rampu spužčati i to baž nama pret nosom. a velim ja davorici po gazu davorica po gazu vraga bumo sat toga jenoga vlaka čekali pol vure na toj vručini. i davorica po gazu i spod rampe a rampa se spužča. i taman da bumo prešli i ja se okrenol da vidim kak bu to zišlo i čitava kazkader akrobacija a onaj blentavi deda opče neje skužil tu jenu našu filmzku akciju kaj bi se prignol i zbegel rampu i diregt se šubeknol z pol čelenke pravac vu rampu a to je jeno jako težko železo. samo se je prekopitil kak pajcek dok ga opičiž sekirom po pol čelenke na kolinju. čim je prešel prugu davorica je naglo prikočil a rampa se je spuztila. skočili smo z traktora i pravac glet kaj je z dedom. ležal je na prikolici načisto mrtev niti da bi se pomeknol a prek čela mu je bila takva denga kaj bi ju z aparatom trebalo slikati i crvene farbe od rampe. železničar je dobežal kak da ima cipele na male raketline i pravac na davoricu navaljil da opče neje normalen jer nas je se mogel vlak potuči i razhitati po selu kak vruče krumpere. i jož da se je i to dogodilo a tak lepe dezke smo imali na prikolici samo bi ih se lokomotiva razhitala po zraku a to bi bila prava šteta. davorica se je samo prijel za glavu i narekal deda moj deda moj rampa te je vmorila. mam se je skupilo ljudi kaj da se karamele dele pret dučanom zabadav a železničar je štel i miliciju zvati. a deda niti da bi mrdnol. a veli jen šofer ot jenoga velikoga kamijona ljudi dajte vodu da ga polijemo preko glave. onda je jena žena otišla doma po vodu a vlak je vutom čazu prejuril kre nas i lokomotiva je samo zaprčketala kaj da nas oče pozdraviti. i rampa se je zdigla. davorica je moral meknoti traktora na stranu kaj budu auti i kamijoni i druga srectva od prevoza mogla iti poprek pruge a jena je žena donesla punu kantu zdene vode i šofer je polejal dedu po glavi z punom kantom vode i onda ge je jož par put pluznol a deda je samo pregledal kak da se je zbudil na ranje. davorica je samo zavriščal deda moj deda moj žif si a na čelnki je skočila kvrga kake orej velika. i ljudi su se mam razišli jerbo je se dobro prešlo a mi smo skočili na traktor i pravac zdimili doma dok onaj bezni železničar neje jož i miliciju pozval a to bi tek bila jebada dok bi jim objaznili kak smo naleteli na rampu. deda se je samo držal za glavu mesto da je puztil kaj bi mu se malko razbiztrila na vetru. al dok smo dožli doma tak je oplel davoricu prek pleč z onim svojim štapom kaj je samo puklo kak da bi mala deca petardu hitila. a veli davorica deda moj a zakaj si me. a veli deda zato kaj si traktora pravac na rampu napeljal kaj buž znal da se takove bedaztoče ne izvađaju. al je deda se kriv a ne davorica jerbo da se neje zgledal levo dezno i da je spuztil glavu u pravome trenutku rampa ga nebi šusnola i več bi otkad bili doma. a to bi bila takva akrobacija kaj bi se ljudi jož dugo o tome spominjali po selu naširoko i napoprek. al jebežga kat se taj stari nemorut mora navek porinuti tam gde mu neje mezto. a tek da je pod vlak opal sad bi lepo davorica bil na robiji a ja bi moral sam traktora doma dopeljati i to bi bila jebada jerbo ja na njegovom traktoru opče neznam brzine menjati. pozdrav ot branka sima skupa prijateljzki i jen uskličnik

Zašto je sama ideja po Pilaru bila veličanstvena?

Svi ovi bit će zahvalni našemu Pilaru, a osobito mu duguje naša naučna književnost, koju je toli liepim dielom obogatio. " Druga stvar indikativna za svezu Đure Pilara i astronomije, su riječi objavljene u predgovoru toga Pilarovog djela, kojima izražava želju da se " čim prije popuni na našoj univerzi stolica astronomije i osnuje astronomički opservatorij ".

Gledajući iz povijesne perspektive, SPC je prema Pilaru bila militantni nositelj retrogradnoga bizantskog naslijeđa, koje se u modernom razdoblju pretopilo u model povezivanja nacional-državne ideje s vjerom.

Nazvan je prema hrvatskom znanstveniku i publicistu dr. sc. lvi Pilaru koji je imao neprocjenjivu ulogu u razvoju društvenih i humanističkih disciplina u nas.

Pilaru u Hrvatskom leksikonu (Zagreb, 1997.) nespretno je formulirano da je riječ o« nerazjašnjenom samoubojstvu », a mogućnost ubojstva uopće se ni ne spominje (sv. II, 261). (4) Usp. u ovome broju:« Bibliografija radova Ive Pilara ». (5)« Životopis Ive Pilara », GP, 1/2001., 269 - 272. (6)« Bibliografija radova Ive Pilara », GP, 1/2001., 273 - 278 i« Literatura o Ivi Pilaru », GP, 1/2001., 279 - 281. (7) Usp. u ovome broju:« Bibliografija radova o Ivi Pilaru »i« Novoobjavljena građa o Ivi Pilaru (nakon 2002.) ». (8) Prijatelju i istomišljeniku Dušanu Plavšiću 1897. javlja iz Beča Légerovu parišku adresu. (Stjepan MATKOVIĆ,« Ivo Pilar: Pisma Dušanu Plavšiću/1897. - 1898./», GP, 2/2002., 160.) (9) Preslik je objavljen u GP, 2/2002., 166. (10) Antun Pavešković,« Književna publicistika Ive Pilara », GP, 1/2001., 23 - 37. (11) Zbog nedostupnosti u današnje doba, taj je tekst u cijelosti ponovno tiskan u GP, 2/2002., a priredile su ga i bilješkama popratile Mira Kolar i Elizabeta Wagner (s. 227 - 250). (12) Bila je to brošura Franje Kuhača Anarkija u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, tiskana iste godine u Zagrebu.

Seton-Watsonu; Pilar to ističe i u predgovoru ovom svom djelu, pa sam još g. 2001. prvi upozorio da su stavovi koje je zastupao ovaj britanski publicist bili« izravan poticaj »Pilaru da napiše svoju knjigu (usp.

I tu se definitivno opet vracamo na pricu da bi ti mozda prikladnija bila funkcija u CPIu ili Pilaru, s obzirom da se tamo trazi struka, dok se u politici trazi i osjecaj za opce drustveno stanje.

Probati ću naći više podataka o Pilaru a zanima me i otkud Vrkljan u Pilaru, otkud je general Martin Vrkljan von Pilar, je li mu Pilar drugo prezime ili samo neka titula i što je onda Vrkljanima selo Vrkljani itd. Prethodni nepotpisani komentar napisao je Neven Lovrić (razgovor doprinosi) 09:55, 1. lipnja 2013.)

Na prvom, inicijalnom sastanku desetak osoba u Pilaru, iznesen je suprotan prijedlog u odnosu na BI, da se stranke okupe oko Mire Tuđmana, Josipa Jurčevića i Ante Ledića, kao javno poznatih osoba, koje su sudjelovale u predsjedničkim izborima.

Hrastovci su se već u Pilaru odlučili za suradnju s molitvenim zajednicama.

Godine 1886., dvanaest godina nakon navedenoga zakonskog članka, kojim su odobrena predavanja iz astronomije, Gjuro Pilar je započeo predavati astronomiju, u zimskom semestru školske godine 1886/87. U nekrologu Pilaru, Mijo Kišpatić je taj događaj vidio ovako: Kako se nije moglo na to misliti da se na Sveučilištu uredi stolica za astronomiju, pa kako je uz to osjećao nuždu, da mu se mladi geolozi i geografi upute u temeljne nauke astronomije, naprtio je na se uz poslove, što ih je imao kao ravnatelj Minerološko-geološkog muzeja i kao profesor minerologije i geologije, još i tu muku, da kroz više semestara predaje obću astronomiju, pribaviv si zato najnuždnije sprave.

Oduševljen Frischaufovom idejom, Budisavljević je odmah pisao u Zagreb svom prijatelju Gjuri Pilaru (1846 - 1893), profesoru geologije na zagrebačkom sveučilištu, neka sa svojim prijateljima poradi na osnivanju društva.

Ostaci tog rudnika i danas se nalaze na Pilaru, dok se u Ričicama još mogu vidjeti ostaci pogona.

Dr. sc. Stipan Trogrlić viši je znanstveni suradnik i voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilaru Puli.

Nedaleko od Mrkoplja u Mrzloj Dragi nalazi se speleološki objekt Pilarova ledenica koja je dobila ime po hrvatskom geologu dr. Đuri Pilaru.

Iz redova arhitekata Pilaru se poslije pridružuju: profesor Ćiril M.

Pilarovi radovi i njegova djelatnost kao predsjednika zagrebačkog« Socijološkog društva »još čekaju istraživača, a prva studija uopće o Pilaru-psihologu otkriva ga kao vrlo važnog i kompetentnog autora. (32) Unatoč tome, hrvatska psihologija sve donedavno nije niti znala za njega.

Centralni dio spomenika je 7 kipova vođa 7 mađarskih plemena na konjima sa sv. Stjepanom na čelu iznad kojih se zaštitnički na pilaru izdiže statua arhanđela Gabrijela.

Dokumentarni film o dr. Ivi Pilaru, odvjetniku, pravnome teoretičaru, geopolitičaru, socijalnome psihologu i političaru rođenome 19. lipnja 1874. u Zagrebu.