Aktivisti č ki zamišljen, ili barem zamišljen kao umjetni č ki odjek aktivizma istospolno orijentiranih zajednica i svih ostalih koji ne ulaze i ne žele ulaziti u uobi č ajenost, Queer Zagreb na po č etku je bio festival svih koji smatraju da je druk č iji svijet mogu ć.

U prethodnim je izdanjima izazivao prosvjede, č ak i nasilne reakcije, i nije pritom šutio nego je kvalitetnim iskoracima pokušavao nametnuti svoj udio u aktivisti č koj sceni kao podjednako aktivan, a istodobno umjetni č ki relevantan.

Uz još nekoliko drugih tematskih tekstova o muzejima, u Orisu je objavljeno i više slobodnih priloga iz domene hrvatskog dizajna, umjetni č ke fotografije i dr. Na koncu, tu su i informacije o važnom arhitektonskom doga đ anju Ljubljanskim danima Orisa koji su 7. travnja u Sloveniji okupili brojne poznate arhitekte na svojevrsnu simpoziju, sada ve ć č etvrtu godinu za redom.

Podsjetimo, posljednja je Bukov č eva retrospektiva otvorena 1988. u Umjetni č kom paviljonu u Zagrebu, a njezina je autorica bila Vera Kruži ć Uchytil.

U katalogu za vašu izložbu Ciklus Requiem za Balkan 1991. - 1993. i ciklus Neartikulirano 1995. - 1996. (Rijeka, Galerija Juraj Klovi ć, 1996.) Branko Cerovac je istaknuo kako ste u tim umjetni č kim kolektivima razvijali vlastitu varijantu umjetni č kog angažmana.

Molim te, opiši navedeni kolektivni performans, s obzirom na to da je bio izveden samo u rije č kom MMSU-u i u dubrova č koj Umjetni č koj galeriji.

Odmjerenim, ali pomno promišljenim koracima Zagreba č ki se solisti postupno po č inju vra ć ati na me đ unarodnu glazbenu scenu, na kojoj su za umjetni č ke ere legendarnog Antonija Janigra bili vode ć i guda č ki ansambl svijeta.

Možete li objasniti što vam je zanimljivo kod igara u umjetni č kom smislu?

Bukov č eva je biografija, u kojoj se kao mjesta boravka i stvaranja spominju New York, San Francisco, Pariz, Split, Zagreb, Prag, London, Liverpool i Be č, mjerilo asimiliranja onodobnih europskih i svjetskih postulata umjetni č koga djelovanja i na č ina života.

I nakon Andri ć eve smrti Krleža se još jednom prisjetio Nobelove nagrade za književnost: Za umjetni č ku karijeru Ive Andri ć a doista nije važno, no ipak treba naglasiti, kako je svojim Nobelom pobudio pozornost me đ unarodne štampe ne samo na svoje djelo, nego na našu suvremenu beletristiku uop ć e, u cjelini.

Ona je toliko u skladu s temom izložbe koju je postavila japanska arhitektica Kazuyo Sejima, koja je umjetni č ka direktorica ovogodišnjeg bijenala, da se sam č in gradnje arhitektonskog prostora doživljava kao mjesto okupljanja ljudi.

N a početku predstave Viva Verdi, njezin slovenski redatelj Bojan Jablanovec, voditelj skupine Via Negativa, izlazi pred publiku u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, priopćivši nam sljedeće: Pretenciozni umjetni č ki koncept koji su u programskoj knjižici festivala ponudili selektor Branko Brezovec i producentica Gordana Vnuk nema nikakve veze s grupom Via Negativa.

Zagreba č ki je kvartet 2009. obilježio devedesetu godišnjicu umjetni č kog djelovanja.

Devedeset godina djelovanja Zagreba č koga kvarteta ukazuje na bogatu tradiciju glazbenog života u Hrvatskoj, ali i na visoke umjetni č ke standarde Vaclava Humla, jednog od osniva č a ansambla.

Povjesni č ar umjetnosti Dalibor Pran č evi ć, autor koncepcije i postava izložbe, polaze ć i od teoretskih postavki Ivana Illicha i Jacquesa Rancičrea, locira situaciju splitske Umjetni č ke akademije kao strategiju otvorenog eksperimenta.

Splitska Umjetni č ka akademija ima tri odjela: Odjel za likovne umjetnosti, Odjel za glazbene umjetnosti i Odjel za kazališne umjetnosti.

Zapažamo kako na Umjetni č koj akademiji predaju neka od trenutno najja č ih imena hrvatske animacije i videoumjetnosti Simon Bogojevi ć Narath, koji je predstavljen 3 D-animiranim filmovima Plasticat i Levijatan, te Veljko Popovi ć, zastupljen 3 D-filmom Ona koja mjeri.

Videoinstalacija Sre ć a Vlaste Žani ć putem simbolike šarene i slatke kiše bombona koji padaju po studentima, asistentima i profesorima osobni je doživljaj (i za autoricu) poticajne atmosfere na Umjetni č koj akademiji.

Mateo Perasovi ć s Odsjeka za likovnu kulturu i likovne umjetnosti predstavio se ambijentalnom videoinstalacijom Lovrinac, koja sumira genius loci i misti č no iskustvo stvarnosti, ali i sama č ina umjetni č kog izražavanja.

Zaklju č imo, ova izložba ispunjava svrhu promišljanja složenih tokova umjetni č koga formiranja i dinamike edukacijskoga sistema UMAS-a, no ujedno je relevantan i kvalitetan presjek doma ć e suvremene produkcije.

Meðutim, 2. generacija je pokazala više umjetni č kih sposobnosti napravivši zanimljivije fotografije.

Tako za Hegela su č eljavanje s razli č itim religijama, najraznolikijim umjetni č kim formama i najprotuslovnijim filozofijama nikad nije bilo konfrontiranje duha s ne č im naprosto tu đ im ili drugim, nego uvijek sa svojim vlastitim likovima, na kojima je iskušavao nešto o samu sebi te se zato mogao obrazovati.

Prvi dio Ispred vremena donosi tekstove o fenomenima koji su ubrzavali svoje vrijeme: nova umjetni č ka htijenja i pokreti, važne izložbe u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, nov odnos prema umjetnosti i umjetnicima, vladavina jezi č nog pluralizma, uspjeh Poleta i omladinskog tiska kao prostora vježbanja demokracije, prestanak državne kontrole č itanja i utjecaj samizdata na demokratske promjene u Isto č noj Europi.

U č lanku Svojstva, zbivanja i vrednovanja nove umjetnosti sedamdesetih godina XX. stolje ć a Ješa Denegri o sedamdesetima govori kao klju č nom razdoblju prepletanja kasnog modernizma i ranog postmodernizma, prijelomnim godinama u povijesti umjetnosti 20. stolje ć a, kada su na našim prostorima etablirane nove umjetni č ke grupe (OHO, KOD), o inovacijama uvjetovanim novim odnosima prema kulturi, moralu, društvenoj i politi č koj stvarnosti u svojoj sredini i u širim, pa i svjetskim razmjerima.

Naglašuju ć i posebnost nove umjetnosti sedamdesetih i jednog kontinuiteta kao alternative dominantnom modernisti č kom mainstreamu, Denegri zaklju č uje da su sedamdesete bile ne samo jedna zasebna umjetni č ka epoha s vlastitim specifi č nim produkcijama nego i cijela jedna duhovna klima u kojoj su kona č no sazreli uvjeti za novo i druga č ije prepoznavanje, č itanje i tuma č enje brojnih prethodnih umjetni č kih zbivanja.

Od tada sam ve ć po č eo razmišljati kako da ublažim teški dojam što su ga mogle izvršiti Mrtve duše. Vidimo dakle kako realno postaje nadrealno i kako se imaginacija promovira u osnovni kriterij umjetni č ke istine.

A sâm Gogolj vjerojatno je bježao od vlastitih djela, od nadrealne tame kojom su bile obavijene njegove umjetni č ke vizije.

Režiju predstave potpisuje Himzo Nuhanovi ć, a uloge tuma č e mladi glumci i lutkari (diplomanti Umjetni č ke akademije u Osijeku) Andrea Giordani, Ivana Horvat, Vedran Komeri č ki te Petar Konkoj.

U filmu koji želi biti umjetni č ko djelo likovi bi morali biti jasnije profilirani bez obzira što su njihovi stvarnosni ekvivalenti bezli č ni.

Imaju li se u vidu imena kao što su Daniel Léveillé, Thierry Smiths, Yasmeen Godder te Lanňnima Imperial, s č ijim smo se scenskim umije ć ima tijekom Festivalske povijesti ve ć nekoliko puta susretali, a koja organizatori isti č u kao umjetni č ke vrhunce, programska šarolikost i ne mora biti nužno zlo.