Politi č ki prostor je globalni svijet

To može biti i jedna dobra parola i okupljanje nekolicine kompatibilnih ljudi i politički pomak vidljiv neposredno nakon protesta, ali ovdje mislim prvenstveno na razvijanje razli č itih modela politi č kog organiziranja i djelovanja.

Moje su veze s Matkovi ć evim likom i djelom, kao što vidite, posve osobne, vjerojatno i sasvim slu č ajno sentimentalne: pripadam kazališnoljubiteljskom naraštaju koji je odrastao u razdoblju kada se lijeva orijentacija svekolikog intelektualnog življa uglavnom podrazumijevala (postojala je potiha zloba prema ovom ili onom karijeristu, gun đ alo se protiv bratstva i jedinstva, izrugivalo parolama, ali klasna pravda nije se u osnovi dovodila u pitanje), kada se kazalište još borilo za pravo na hrvatsku dramsku rije č i njezinu idejnu, politi č ku i estetsku povišenost i kada se još uspijevalo vjerovati u mladena č ke pobunjeni č ke slu č ajeve kakav je i Slu č aj maturanta Wagnera.

Danas, bojim se, Matkovi ć u prijeti sudbina Heraklova kipa s odgledane predstave, zalutala u raš č upanom kulturno-politi č kom vrtu kakav je nekad davno nastojao njegovati s predanoš ć u i povjerenjem u završnu mudrost Voltaireove znane filozofske bajke, povjerenjem što je nadahnulo i ovo odano prisje ć anje.

Posebice su se okomili na ugledne i utjecajne ljude u narodu te intelektualce koji se nisu mirili s vlaš ć u komunista, ili su smatrali da bi im ubudu ć e bili politi č ki protivnici, me đ u kojima su posebice bili katoli č ki sve ć enici, kako bi nametnuli u potpunosti svoj utjecaj u narodu. Nadalje, britansko izaslanstvo u Vatikanu izvijestilo je 11. svibnja 1954. svoje Ministarstvo vanjskih poslova kako su Titovi partizani u Hrvatskoj ubili 192 katoli č ka sve ć enika i nekoliko stotina uglednih ljudi.

U romanima i kazališnim komadima č esto se bavi problemima svoje zemlje, a za vrijeme vojne diktature godinama je bio politi č ki zatvorenik.

Politi č ki sustav utemeljen na suosje ć anju

Ne znam zašto naša zemlja ne zauzme jasno politi č ko stajalište prema tom pitanju te se i nominalno svrsta na stranu na kojoj bi se kao č lan velike europske obitelji i trebala nalaziti.

Dokumentarac koji je na ovogodišnjem ZFF-u privukao najviše publike nosi naslov Uradi i bježi, a kao svoj debitantski film potpisuje ga zagonetni britanski grafiter, politi č ki aktivist i slikar nadimkom Banksy.

Taj 36 - godišnjak pravog imena Robert Banks ponikao je na underground sceni Bristola, a tijekom posljednjega se desetlje ć a proslavio kao uli č ni umjetnik koji slikanjem i lijepljenjem plakata na fasadama, kao i pomaknutim instalacijama i intervencijama u prostor, kombiniranjem crnoga humora, nadrealizma i satire daje č esto angažirane politi č ke i društvene komentare u kojima ne štedi apsolutno nikoga.

Budu ć i da smo ve ć doživjeli kritike s ljevice kako zapostavljamo neke lijeve autore i reafirmiramo ustaše, mogli bismo konstatirati da smo vjerojatno u pravu kad nam prigovore upu ć uju i s druge strane politi č ke scene.

No, ipak većina građana smatra da se ne treba ni na koji način aktivirati u javnom razmatranju i rješavanju svojih i općih problema, jer taj angažman ne može ništa promijeniti: zna se tko se politikom bavi i tko donosi politi č ke odluke.

Život njegov i djelovanje njegovih tjesnijih prijatelja bilo je upereno protiv svim našim narodnim i nacionalnim idealima: protiv narodnoj kulturi, protiv narodnoj umjetnosti, protiv narodnom jeziku, pa č ak i protiv narodnoj službi Božjoj (...) Bajamontov rad, nije bio samo politi č ko razmimoilaženje sa našim narodnim ljudima, nego je bio prava neprijateljska i nerazumna mržnja, posijana i njegovana vijekovima od mleta č kog nasilja, a otrovana od austrijske vladavine. Doista, prije 130 godina u autonomaškom Splitu nije bilo lako Hrvatom biti

U Prvom prilepskom partizanskom odredu, č ijim akcijama je 11. oktobra 1941. otpo č eo oru ž ani ustanak u Makedoniji, bio je politi č ki komesar.

Parunova se opravdano pita:... a gdje li su naši simpoziji, rasprave, politi č ki komentari o tome sramotnom kulturnom fenomenu? Tobožnji kriti č ar, a zapravo pamfletist, Marin Frani č evi ć, koji ju je optužio za potkopavanje socijalisti č kog sistema, samo se uspinjao na društvenoj ljestvici.

U intimnim scenama predstave svaki izvanjski kontekst, signal društvenog ili politi č kog konteksta u kojem junaci žive, djeluje kao nasilno iš č itavanje poetskih dijaloga u politi č kom kontekstu.

Politi č ari i islamske organizacije na meti terorista

Kao prvo, riječ je o politi č koj tjelesnosti, čije je promišljanje osobito intenzivno u feminističkoj teoriji.

Utjelovljenje, neslaganje i feministi č ko djelovanje (Tre ć a, 1 - 2/2001, str. 12 - 29), naše je djelovanje nužno utjelovljeno, što se dakako odnosi i na politi č ko djelovanje.

Ono što Parkins istražuje i konstatira na primjeru britanskih sufražetkinja (posebno Mary Leigh) odnosi se zapravo na svakoga tko se u politiku upliće sa strane, sa margine, tko nema unaprijed rezervirane govornice i televizijske termine, pa i nije politi č ki subjekt u uvriježenom smislu, nego se tek treba izboriti za vlastitu vidljivost/slušljivost i vlastito politi č ko postojanje. Kad su žene tražile pravo glasa, problem je bio u pronalaženju načina da se intervenira u političku domenu kako bi se njihovi zahtjevi izrazili jer nisu bile priznate kao politički subjekti sposobni za političko sudjelovanje. (...) Upravo su sufražetkinje, čini mi se, ponudile ingeniozno rješenje ovog problema: političko djelovanje preoblikovale su tako da ono bude utemeljeno na izvedbi umjesto na pravu.

Sufražetkinje nisu samo djelovale kako bi postale građani, niti samo djelovale kao građani, one su provodile građanski status. Provoditi građanski status, bilo u umjereno nasilnim akcijama, kakve su poduzimale sufražetkinje, ili obilježavanjem, zauzimanjem, vraćanjem javnih prostora, ulica i trgova, te napuštenih/neiskorištenih zgrada znači prvenstveno koristiti vlastito tijelo kao medij politi č koga djelovanja.

Kritika je to kazalište nazvala devised theatre ono koje istražuje nešto novo što je upitno, jer je politi č ki teatar radikalnog osporavanja svega postoje ć eg nastao još krajem šezdesetih godina prošlog stolje ć a.

Nove politi č ke ideje nacionalnog konstituiranja

Ako kanaliziram osjećaje koje pobuđuje takovrsna izloženost, ako se autointerpretiram kao politi č ko tijelo i ako učvrstim sebe u svojem tijelu kao sidrištu u svijetu (Merleau-Ponty) mogu nelagodu učiniti dvosmjernom, odnosno projicirati svoju javno izloženu tjelesnost, skupa s porukom, na one kojima je moja politička poruka namijenjena; smetati, biti trn u oku ili barem reuma u kostima, permanentno ili barem nakratko; djelovati i biti subverzivno.

KP: Premda je ARK i samim svojim imenom postavio za cilj zaustavljanje rata, s obzirom na to da su se centri politi č ke mo ć i u prvom redu Miloševi ć, ali i Tu đ man odlu č ili za sudjelovanje u ratu i mobilizirali č itava društva, mogli bi re ć i da ste zapravo bili osu đ eni na to da, sa svojim skromnim resursima, " sanirate " i intervenirate na nekim od traumati č nijih mjesta poput prigovora savjesti ili delo ž acija, dok na op ć u sliku niste mogli utjecati?

Propast u skoroj budu ć nosti vezana je uz prošlost, zalijepljenost uz tradiciju i konzervativnost u gospodarstvu i politi č koj zbilji, nasuprot č emu je potreba za modernizacijom i prekidanjem s prošloš ć u, uz prihva ć anje svega onoga što nam suvremeni svijet nalaže.

Taj manjak dobrim dijelom premošćen je knjigom Programski dokumenti hrvatskih politi č kih stranaka i skupina 1842. - 1914., koja na preko 700 strana usustavljuje više od 150 stranačkih programskih spisa iz navedenog razdoblja s područja današnje Hrvatske (banska Hrvatska, Dalmacija, Istra) te susjednih zemalja sa snažnijom zastupljenošću hrvatske nacionalne zajednice (BiH, Bačka, Gradišće), ali i političkih organizacija Hrvata u sjevernoj i južnoj Americi, kao i političkih organizacija nacionalnih manjina s teritorija današnje Hrvatske (Srba, Talijana, Nijemaca, Židova).

U Mostaru je fra Dominik Mandi ć 1924. sa svojim suradnicima osnovao Hrvatsku katoli č ku štedionicu.83 Štedionica je neko vrijeme djelovala i u Širokom Brijegu.84 Iako je obe ć avala dobar razvoj, a poslije je, zbog politi č kih prilika samo životarila i kona č no nestala.85 Tržnica.

VJ: U zapisniku iz Kumrovca mo ž e se pro č itati da mi ne preferiramo ni jedno politi č ko rješenje sukoba, nego se zala ž emo samo da do politi č kog rješenja do đ e bez upotrebe vojne sile i to je bio zajedni č ki nazivnik iza kojeg smo stajali.

Ona nastaje u Francuskoj u 17. stolje ć u, dakle u trenutku kada je Bizant u politi č kom smislu prestao postojati.