Kad govori o Kuzmanovićevim sumnjama (i dobrim argumentima) koji se odnose na Balade, zapravo nije razumio teret dijakronije i slojevitost pjesnikova postupka (jer Kuzmanovićeve komparatističke napomene ne poništavaju izvornost kaja s Kerempuhove žice).

Spontanost i dubina pjesnikova nadahnuća, kao što se zna, zadivljavala ih je.

Pjesnikova rodna kuća uređena je kao spomen na njegov život i rad.

Posebnost je rubrika pjesnikova klupa, koja je namijenjena svima koji žele imati svoju osobnu klupu u prvoj prijestolnici Hrvata.

Od kulturnih manifestacija koje se održavaju u Vrgorcu, najznačajnija je književni-kulturna manifestacija S Tinom u Vrgorcu koja se održava na godišnjici pjesnikova rođenja.

Ispred škole je na visoki postament postavljeno pjesnikovo poprsje, rad akademskog kipara Mihaela Kajfeša iz Zagreba.Sve aktivnosti oko pripreme obljetnice, opis obnove zgrade, kronološki muzejski postav pjesnikova života, te kataloški popis izložaka u postavu, vrlo su profesionalno i iscrpno dokumentirani u knjižici - katalogu s fotografijama " PRERADOVIĆEV MUZEJ " tiskane povodom proslave (Grabrovnica, 19. ožujka 1968.). Uređen je i okoliš zgrade, ali inicijativa za uređenje etnoparka nije u međuvremenu ostvarena.

Ljubav i smrt postaju jedno i pjesnikova bol prelazi u ljubav prema domovini i cijelomu čovječanstvu.

Pjesnikova duša i cijeli pjesnikov unutarnji svijet duboko je vezan uz sadržaj, temu, motive, slike i ritam pjesme.

Ova pjesma djeluje kao sažetak pjesnikova života, skupa s onom poezijom koju je kanio napisati, a napisao je nije, ali dospio ju je izreći u molitvi vrhunca:

- Ono što posebno veseli jest činjenica da ovo jedinstveno djelo koje obrađuje pjesnički jezik i rukopis velikoga Požežanina Dobriše Cesarića izlazi na stodesetu obljetnicu pjesnikova rođenja i što je prvi rječnik jednoga pisca uopće u nas.

Većim dijelom i tu prevladava mračno, sumorno i mrtvačko ozračje kao izraz pjesnikova očaja i nihilizma.

Pjesnikova molba ima toliko iskrene ljudske veličine

U početnoj je strofi pjesnikova tuga naglašena suprotstavljanjem životnog veselja prirode koja se budi.

Za generacije koje u rukama imaju pjesnikova Sabrana djela spoznavanje Tina Ujevića kreće se putanjom; djelo - čovjek - legenda.

Temeljna se vizija pjesnikova svodi na isticanje općeljudskog problema: borbe između dobra i zla, pri čemu dobro uvijek na kraju pobjeđuje, pa taj Demetrov spjev-poema u mnogočemu, i stihom i temom, najavljuje najznačajnije djelo toga književnog razdoblja, spjev Smrt Smail-Age Čengića Ivana Mažuranića.

- Zagreb: Alfa, 2010. - 530 str.; 22 cm. - (Biblioteka Hrvatska pjesnička riječ) Nova pjesnička zbirka okuplja pola stoljeća pjesnikova stvaralaštva.

U XIII. stoljeću Jean Bodel, Colin Muset, i Rutebeuf pisali su manje konvencionalnu poeziju u kojem pjesnikova osobnost igrala esencijalnu ulogu i uspostavlja distinktivni glas.

Ona naznačuje kako pjesnikova predanost pravednosti i primjerenosti ne podliježe pristranosti, te da je suočavanje sa specifičnim, nepopustljivo unatoč bliskosti.

A zatim golem niz pjesama, kritika, pripovjedaka, romana: 1873. Prijana Lovru, 1875. Čuvaj se senjske ruke, 1876. znamenitu Antologiju hrvatske umjetne i narodne poezije (s ovećom studijom O poetici, kao predgovorom); 1877. roman Seljačka buna; 1878. pripovijest Karanfil s pjesnikova groba i roman Diogenes; 1879. pripovijesti Vladimir i Prosjak Luka; 1880. pripovijest Kanarinčeva ljubovca i početak svoga ambicioznog, ali nažalost nedovršenog romana Kletva.

Dramatična društvena i političko gospodarska gibanja u Hrvatskoj naprosto su osnovni profil vremena u kojem živimo, a strastvena pjesnikova želja za komunikacijom završava u uzaludnim pokušajima da se nešto pjesnički nesvodljivo pretoči u uobičajene okvire poetskoga.

U tom strašnom vremenu spasonosno djeluje pjesnikova poruka izrečena u dva ključna stiha: Kad čujem krik/ja govorim ljubav. Samo se ljubavlju kao znakom dobra brišu crni tragovi bezdušnosti zla.

Djelo nije samo komadić papira to pjesnikova je duša koja ne da mira; i kad ona ko struna zatitra, to duhovna je onomatopeja na krilima vjetra ko zvijezda sjajna ko beskraj duboka.

Pjesnikova tuga za izgubljenom suprugom iskazana je u zbirci pjesama Smaran (Sjećanje) iz 1914. godine.

Pjesme Željka Stubičana riznica su najplemenitijih osjećaja, a istodobno i prava škrinja jezičnoga bogatstva, riječi koje sve rjeđe možemo čuti, a koje zvuče i zvone posebnom toplinom, toplinom jezika predaka, slatkim divanom, pjesnikova materinskog polukajkavskog konglomerata »koji je mješavina svih doseljeničkih, dotepenskih dijalekata«. (Razumijevanje pjesama onima koji nisu polukajkavci olakšat će Rječnik manje poznatih riječi priložen na kraju knjige.) Mnogostruka nadarenost Željka Stubičana dolazi do izražaja i u likovnoj opremi knjige.

Zahvaljujući autorovoj obitelji i Varaždinskom književnom društvu, ova zbirka haiku poezije objavljena je posthumno, a predstavljena je sinoć u varaždinskoj knjižnici, gdje je 1984. godine predstavljena i pjesnikova prva zbirka pjesama.

Doznajemo da je noć, gluha, dakle tišina, i da neka žena, pjesnikova majka, u toj tišini klopara tkalačkim stanom.

Prvi put su objavljeni bez pjesnikova znanja i odobrenja godine 1609., iako su prijepisi mnogih od njih prije toga kolali u privatnim krugovima, a općenito se drži da su pretežno napisani 1590 ⠀ ih.

Prvu i najomiljeniju Glos sa škrop objavio je 1973. Danas znamo da je taj glos nastajao dugo u tišini pjesnikova sr ca u kutku zavičaja u njemu, da ga je Štefe Pulišelić dugo nosio kao što školjka bisernica nosi svoj biser.... progovorio je iz stoljećima naslagana života, iz dubine najhumanijih prostora.

Fragmentima Pjesnikova umjeteonstva Mojaš i Lerovci kao da su tragično oživjeli krhotine makbetovske granate koja je 5. listopada 1991., tijekom srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik, pogodila kuću u Župskoj ulici na Pločama usmrtivši pritom i Milana Milišića.

Krajem 1962. godine na inicijativu i prijedlog Luke Hrvatića, nastavnika OŠ " Petar Preradović " u Pitomači, započinje uspješna akcija za proslavu 150 - godišnjice pjesnikova rođenja - koja će se navršiti 1968. godine. 12. rujna 1963. Skupština općine Đurđevac osniva Odbor za proslavu 150 - godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika Petra Preradovića.