U Platonovim opisima Atlantide je riječ o plodnim ravnicama i kanalima, stoga je vjerovatno moguće da se radilo o nekom sistemu navodnjavanja.

(4) Prema Platonovim opisima Atlantida je bila veća od Azije i Libije i nalazila se izvan Heraklovih stubova.

Mislim da bi bilo zanimljivo pročitati cijelu Spinozinu Etiku, i onda uspoređivati pojam vrijednosti s Platonovim, a s druge strane s Aristotelovom " Nikomahovom Etikom ", i na koji način neoplatonisti i aristotelovci, kao dva glavna pravca filozofske misli od klasike preko srednjovjekovlja do renesanse na kraju dovode do ove dvojice filozofa - Spinoze i Descartesa.

Jasno on je inspiraciju je pronašao u Platonovim ljudima iz špilje, koji su osuđeni na doživljavanje samo sjena pravoga života, života koje se u svom punom sjaju događao izvan špilje.

Poea, u kojoj Lacan prepoznaje tri različite pozicije subjekta spram onog četvrtog u sredini, dobiva na filozofskoj relevantnosti dovede li se u kontekst sa Platonovim raspravama o duši i spoznaji u Fedonu i Državi.

Izricanje tog događanja smo već prepoznali u Platonovim usporedbama o pećini i o crti.

A po značenje ove riječi valja nam potegnuti k starim Grcima, ne onima iz pučkoškolskog vica koji svi redom imaju sijedu kosu, već onim Grcima iz antičkih vremena, Platonovim, Plutarhovim i Ksenofontovim suvremenicima.

To je djelo proizašlo iz pomnog i krajnje odgovornog rada na samom originalnom izvoru, na Platonovim dijalozima, ali isto tako i s osloncem na bogatu, raznovrsnu i relevantnu literaturu o Platonu. (Šteta samo što su zanemarena djela iz francuskog i talijanskog jezičnog područja.) Što je posebno značajno, Šegedin se pokazao dovoljno doraslim da nijednog trena ne podlegne nedvojbeno velikim autoritetima tumača Platona, nego da, štoviše, s njima uđe u raspravu tamo gdje je smatrao da za to ima dobrih razloga i valjanih povoda.

zadnjih dana se tučem s hegelovom naukom logike i platonovim sofistom, a od glazbe slušam ep - Please Heat This Eventually (suradnja omara rodrigueza iz mars volte i dama suzukija iz can-a)

U kojem dijalogu govori o tome? 53. U kojem dijalogu opisuje svoj filozofski razvoj? 54. Koji dijalozi izražavaju interes za eleatizam? 55. U kojem dijalogu hipoteza počinje ovako: ' ako jedno postoji... '? 56. Koje se ideje mogu predicirati samo disjunktivno? 57. U kojem se dijalogu prvi put pojavljuje izraz za prostor uopće? 58. Koju osnovnu antitezu Platon preuzima od pitagoreizma (uključene u četiri klase u Filebu)? 59. Pojasnite argument ' trećega čovjeka ' (= mali esej nastavite na poleđini lista ako treba) 60. Gdje Aristotel tematizira nepokretnoga pokretača? 61. Zašto ' duša ' nije dobar prijevod za ' psuche '? 62. Što je duša? 63. Što spoznaje um? 64. U kojem djelu nalazimo Aristotelovu filozofiju matematike? 65. Koju je eksperimentalnu metodu koristio u zoologiji? 66. Aristotelova fizika nije matematička, nego je __________________? 67. Tri područja teoretske filozofije? 68. U kojim knjigama Metafizike nalazimo rasprave o Platonovim nastavljačima? 69. Svrha spoznaje je ________________, a svrha djelovanja je _________________? 70. Koje dvije odlike predmeta istraživanja prirode navodi Aristotel? 71. Zašto je teologija prvotna u odnosu na prirodne znanosti? 72. Tko je utjecao na Aristotelova astronomska shvaćanja? 73. Drugi naziv za opću metafiziku je ______________________. 74. Što je episteme tou ontos he on? 75. Kakav je status logike u aristotelovskoj tradiciji? 76. Što znači aporia i gdje se Aristotel time puno bavi? 77. Čime se bavi Druga analitika? 78. Što je tema Prve analitike? 79. Kako glasi načelo bivalencije? 80. Navedite barem jedan Aristotelov dijalog? 81. Tri perioda Aristotelove djelatnosti? 82. U kojem periodu je Aristotel najviše imao političkih problema? 83. Aristotelova podjela znanja? 84. Navedite po dva naslova iz svakoga područja? 85. Za što stoje Aristotelovi simboli u logici (velika grčka slova)? 86. Navedite četiri tipa jednostavnoga stavka (suda) 87. Tri oblika logičke modalnosti? 88. Dva oblika metafizičke modalnosti? 89. Aristotelova se silogistika temelji na odnosu ___________________? 90. Koji su silogizmi savršeni? 91. Što se radi ako je silogizam istinit, ali nije savršen? 92. Koji ključni izraz koristi Arstotel za objašnjenje umjetnosti? 93. Funkcija tragedije? 94. Navedite četiri vrste promjene 95. Svaka mijena uključuje tri stvari? 96. Kako Aristotel shvaća materiju i formu? 97. U kojemu su smislu prostor i vrijeme beskonačni? 98. Navedite četiri tipa uzroka? 99. Znanje je uvijek znanje o ____________? 100. Navedite barem tri odlike aksioma 101. Što je to Aristotelov esencijalizam? 102. Znanje koje ne vijedi općenito i nužno, vrijedi samo ______________? 103. Koji pojam u sudu izražava uzrok? 104. Što su to prve (prvotne) supstancije (bivstva)? 105. ' Priroda ne čini ništa uzalud '.

Koristeći se Platonovim opisima, znanstvenici su su fokusirali na spoj Atlantika i Mediterana kao najvjerojatniju lokaciju te izgubljene civilizacije.

Energija etera može sama sebe aranžirati u osnovne geometrijske valne mustre, koje su nazvane po Platonu, Platonovim krutim tijelima, kako bi formirala materiju.

Elektron u elektronskoj ljusci odgovara vrtlozima koji su ugnjezđeni u Platonovim simetrijama.

Obranu Sokratovu, jedini nedijaloški Platonov spis mnogi stručnjaci smatraju najstrijim Platonovim djelom.

1. Navedite tri Menonove definicije vrline i Sokratovu kritiku 2. Što je to takozvani ' paradoks istraživanja ' u Menonu? 3. Opišite i objasnite tijek podsjećanja i njegove dijelove (geometrijski i aritmetički dio) 4. Što je to hipotetička metoda u Menonu i kako je Sokrat ilustrira? 5. Na koji se način hipotetičkom metodom dokazuje da je vrlina nešto što se može poučiti, a na koji način da nije nešto što se može poučiti? 6. Po čemu se razlikuju znanje i mnijenje? 7. Navedite četiri dokaza besmrtnosti duše u Fedonu i kratko ih objasnite 8. Na čemu se temelji konačni dokaz i kako? 9. Kakvu ulogu ima osjetilna zamjedba u Fedonu? 10. Što je to Sokratov bijeg eis tous logous i čime to ilustrira? 11. Što su to Platonova nenapisana učenja? 12. Koji dijalog kritizira pisanu misao? 13. Tko je naš glavni izvor za nenapisana učenja? 14. Objasnite takozvano učenje o dva svijeta 15. Kakav se ontološki status pripisuje Platonovim idejama? 16. Kakvu funkciju ima osjetilna zamjedba u Platonovoj filozofiji? 17. Objasnite argument trećega čovjeka 18. Ima li Platon filozofiju prirode i u kojemu je dijalogu razvija? 19. U kojim dijalozima nalazimo metodu pretpostavke? 20. Kakva je uloga metode pretpostavke u Platonovoj dijalektici? 21. Kakva je uloga ideje dobra? 22. Kako i u kojim se dijalozima Platon bavi idejom lijepoga? 23. Platonova trodijelnost duše? 24. Koje kardinalne vrline odgovaraju tim dijelovima duše i zašto ih i je ukupno četiri? 25. Koji je dijalog izraz Platonove samokritike? 26. Koji dijalog tematizira međusobno povezivanje ideja? 27. Što je to Platonova koncepcija druge najbolje države? 28. Što je tema Eutifrona? 29. Navedite nekoliko značenja Platonovih izraza idea i eidos? 30. U kojemu se dijalogu prvi put spominje izraz za općenitost? 31. Kojoj školi pripisujemo Kratilova shvaćanja o jeziku? 32. Imanentnost ideja, transcendentnost ideja, ideje se oponašaju, ideje se egzemplificiraju u stvarima.

Prije svega je nužno da se ukratko pozabavimo Platonovim opisom samih Atlantiđana.

Vidjeli smo da je Aristotel malo držao do uloge mozga, a što se tiče spoznaje svijeta nije se priklanjao Platonovim tvrdnjama o vječnim idejama, takvima koje su neovisne o onima koji ih imaju.

Dovoljno je spomenuti kako djela najvećih poganskih intelektualaca vrve predrasudama prema ženama: u Platonovim dijalozima nema ženskih likova; Seneka (suvremenik apostola) hvali žene samo ako se ponašaju kao muškarci, a najveći zastupnik ženskih prava u rimskoj filozofiji, Musonije Ruf, nije imao nijednu studenticu u svojoj školi (dok je Isus, zanimljivo, imao učenice).

Te tri zone nisu slučajne; one označavaju crte najjače energije na rešetci Zemlje, definirane Platonovim tetrahedron oblikom, piramidom s tri lica

Pored lokacije drevne Atlantide (u opštem pogledu), pozabavio sam se i opisom Atlantiđana sa sociološkog pogleda koji naravno bazira na Platonovim kazivanjima.

Platonovim idejama suprotstavljene su Aristotelove - građanstvo sudjeluje u političkom životu.

I Sokrat je, kao lik u Platonovim Dijalozima, pokazao kako ljudi imaju sve vrste konfliktnih ideja o dobrome, i da nijedan od njih nije bio u stanju definirati apsolutnu esenciju dobrog.

Prema Platonovim riječima, »vino je najbolji dar koji su ljudima poklonili bogovi«.

Tada nam postaje jasno da smo, slično Platonovim ljudi iz špilje, žrtve osobne iluzije stvarnosti, žrtve njenog materijalističkog poimanja.

Za objašnjenje toga konflikta Milner poseže za notornim Platonovim mitom, odnosno parabolom pećine: nosioci strukturalističkog projekta ostaju vjerni epistemičkoj i egzistencijalnoj situaciji pećine, iz jednog jedinog fundamentalnog razloga - ne postoji oslobađajući i sverješavajući izlaz iz pećine prema Suncu.

Međutim, Zapadnoeuropska filozofija je tražila postojanost u promjeni koje je pronašla u Platonovim idejama, Aristotelovom prvom nepokretnom pokretaču, te u Hegelovom apsolutnom duhu.

Jedan od onih filmova u kojem gledatelj traži posebne interpretacije i skrivena značenja, poput filozofa u Platonovim dijalozima i učiteljice hrvatskog jezika u lektirama, iako autor možda uopće nije imao na pameti tako " duboke " poruke.

Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači " mimo razuma, mimo duše ", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo.

Potaknut Platonovim mitom on na cesti romana traga za idealnim parom, za ostvarenjem potpunog zajedništva: zajedništva među ljubavnicima, među piscima i čitateljima, te, konačno, među narodima kako je zamišljeno u grandioznoj bajci o ujedinjenoj Europi.

Platonov Sokrat na koga smo navikli, nahereni je Sokrat iz Aristofanovih Oblakinja; to je filozofski interiorizirana komička figura mislioca, čiji je filozofski govor u Platonovim dijalozima govor unutar niza jezičnih i metajezičnih igara, bez posljednje igre.