Hrvati pojma nisu imali da žive u tako demokratskom, pluralnom i idilično slobodnom društvu.
Hrvati pojma nisu imali da žive u tako demokratskom, pluralnom i idilično slobodnom društvu.
Posve je razumljivo da će trebati mnogo studija da prije svega dođemo do tih uzroka, ali isto tako i da tu prazninu ispunimo.« Poteškoće na koje upozorava biskup Srakić, sa zauzimanjem stava i s načinom vjerničkoga angažmana u društvu, možda su najbolji pokazatelj snalaženja naše Crkve, tj. svih vjernika, u sadašnjem pluralnom društvu koje prolazi intenzivni proces demokratizacije kao i znak vremena koji otkriva nužne prioritete u pastoralnom i svekolikom djelovanju naše Crkve.
Naš oblik evanđeoskoga života suočava se sa raširenim traženjem smisla i duhovnih iskustava, sa pluralnom duhovnošću koja, naime, gura pojedince da si stvaraju osobnu religiju; ali također i sa obnovljenom senzibilnošću prema religioznoj slobodi i međureligijskom dijalogu; sa većim smislom odgovornosti u vjernicima; i sa ponovno pronađenom simpatijom prema osobi Isusa iz Nazareta.
Njihova sloboda, živimo u pluralnom društvu, pa i oni mogu misliti i pisati kako žele.
U zdravom pluralnom društvu mora biti mjesta i za zatočenike takvih uvjerenja, no problem nastaje kad se takva, kao i bilo koja druga ekstremistička uvjerenja promiču i populariziraju, jer to otkriva ne samo nezrelu demokraciju nego i antidemokratizam.
U pluralnom društvu, u kojem se danomice sve manje računa s kršćanskim pogledom na svijet, nismo jedina ponuda.
... odgovoriti, kako ras krinka vanjem, tako i svjesnim jačanjem svega onoga što može voditi zdravom pluralnom zajedništvu i jedinstvu i gledanju stvarnosti u svim njezinim bojama.
Stoga se na politikantske izjave (kako onih koji umanjuju tako i onih koji napuhuju) pojedinih političara i inih javnih osoba ne treba se obazirati (iako oni u demokratsko pluralnom diskursu na to imaju pravo).
Ona u demokratskom i pluralnom društvu mora biti ista za sve.
To stajalište može voditi do teških napetosti u jednom pluralnom društvu, a u društvu koje je većinski muslimansko vodi nužno do socijalne diskriminacije ljudi nemuslimana.
Takve referendume stoga naprosto nije dopušteno brkati s onima koji se odvijaju u zajednicama s pluralnom javnošću svakako ne u ozbiljnijim raspravama.
»Španjolska je velika nacija koja u otvorenom i pluralnom suživotu u poštivanju zna i može napredovati bez odricanja od svoje duboko vjerske i katoličke duše.
U pluralnom društvu, kakvo je i hrvatsko, svakoj društvenoj pojavi, pa tako i parlamentarnim izborima moguće je pristupiti iz različitih vidika - pa dakle i vjerničkog, odnosno iz aspekta vjere.
Logično je da u informiranju dođu do izražaja sve glavne činjenice i svi glavni stavovi, jer u pluralnom društvu postoje subjekti koji ih zastupaju, a nije više informiranje ako se od novinara zahtijeva da on stvara vijest ili temu za običnu informativnu emisiju.
U zdravom pluralnom društvu dobro je da se na javnoj sceni artikuliraju sve političke opcije, ako postoje, od lijevog ili desnog ekstrema do anarhista, a većina uvijek znade birati umjerena.
Taj je razgovor otkrio zapravo da za neke, među koje se svakako ubraja voditelj te emisije koji je bezočno izmanipulirao i studente koji su sudjelovali u emisiji, u današnjem pluralnom društvu ne bi smjelo biti mjesta za katolištvo kao takvo.
Možda bismo u ovom složenom i pluralnom društvu trebali stvoriti više slika i likova.
Ipak, smatram da u pluralnom društvu kao što je naše treba postojati mogućnost izbora pa po tom pitanju država ima najveću ulogu.
Potrebno je konačno postići konsenzus roditelja, civilnih udruga, religijskih krugova i politike te uvesti sustavan seksualni odgoj koji će kod djece razvijati osjećaje i vrijednosti za zdravo i odgovorno sudjelovanje u današnjem pluralnom društvu.
Da živimo u modernom pluralnom društvu 21. stoljeća u kojoj je ustav temeljni dokument, obveza i dužnost svih građana ovi ljudi ne bi ni bili na ulici već bi imali mogućnost izbora.
drugi dio Bozanićeve tvrdnje B tu istu Crkvu će se prozivati kada brani ljudski život, moralne vrijednosti i smisao postojanja, upozoravajući baš na one pojave koje ljude čine nesretnima, otuđenima, pogaženima je upitna dvostruko - per se upitna: naime, RKC polazi iz svoje doktrine, tj. dogme kao jedine istine (isključuje svaki dijalog) - postoje i drugi nazorski modeli koji također štite iste stvari (kao i RKC), ali (u pluralnom društvu) na drugačiji način
Koliko je god u stvarno pluralnom društvu legalno i legitimno postojanje profiliranih i vjerskih odnosno svjetonazorskih, nacionalnih, kulturnih i drugih identiteta, snagama koje pretežno kontroliraju suvremeno hrvatsko društvo, kako na javnoj sceni tako i iz sjene, očito smeta svaki profilirani identitet.
Suvremeni hrvatski građani, osobito oni koji imaju životno iskustvo iz komunističkoga doba, s pravom su veoma osjetljivi na djelovanje obavještajnih služba u politički pluralnom i demokratskom društvu, a osobito na djelovanje ostataka, grupa i pojedinaca jugoslavenskih i komunističkih služba, no današnji hrvatski mediji kao da ne pokazuju zanimanje za djelovanje tih potonjih, premda su baš oni ne samo politički i ideološki nego i interesno najčešće u izravnom sukobu s hrvatskim nacionalnim interesom.
Nisu li i danas, u pluralnom društvu, na djelu ti isti ideolozi i ne pokušavaju li i danas onemogućavati druge sustave vrijednosti i njihove pripadnike?
Važna je i dragocjena kršćanska baština i kršćanska tradicija, ali današnje pluralno doba traži više - traži osobnu odluku, svjesno i slobodno osobno opredjeljenje za Boga i Božje vrijednosti, jer u pluralnom društvu u kojem su sva uvjerenja praktički ravnopravna, samo osobno svjesni vjernici mogu nastavljati kršćansku tradiciju i u društvo svojim životom i djelovanjem unositi novu kvalitetu.
Naime, i u pluralnom društvu ne smiju nikada biti pogaženi temeljni postulati pravednosti i istine, jer to je uvijek prijeteća bomba koja može eksplodirati i zbog neznatnoga krivog poteza.
Zaključno, dok je premisa (A) kardinalove misli iz 2013. g. neoboriva je evidentno jer eksplicira public good što implicira pohvalu RKC premisa (B), a upravo jer je dogmatska (samodapadljiva, samoizolirajuća, ne uviđajući ostale nauke, misli) s pravom podliježe kritici u pluralnom (razgovornom) okružju
U tom pluralnom obliku »s nama« i »nas« prepoznaje se širi krug Pavlovih učenika koji je djelovao zajedno s njime.
Kolumbija je zemlja s pluralnom participacijom, a danas u Venezueli, pa i u Ekvadoru gotovo su svi masovni mediji u rukama države ili država vrši pritisak na njih; u Kolumbiji pak vlada apsolutna sloboda tiska.
U pluralnom društvu normalna je i redovita pojava postojanja različitih interesnih skupina koje se okupljaju na određenoj ideologiji ili svjetonazoru.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com