Pripadnici Armije BiH su ga zatočili u logor " Muzej ", gdje je preminuo 19. veljače 1994. godine uslijed loših uvjeta smještaja i nedostatka hrane koju su mu sustavno uskraćivali logorski čuvari.

Ubili su ga pripadnici Armije BiH.

Pero Šarić, Hrvat, također civil, rođen je 1910. godine, u Grabovici, općina Mostar, gdje su pripadnici Armije BiH počinili strahovit ratni zločin.

U Zenici tijekom srpnja 1992. pripadnici Armije BiH pale srpske kuće, a kao " slučajno " gorjeli su i hrvatski domovi.

Sada, kada su u pitanju pripadnici Armije BiH, tužiteljica Budimir je osoba koja, kako kažu, provodi Tuđmanovu politiku, a pokušavaju je diskreditirati na razna načine.

" Imamo informaciju da bivši pripadnici Armije BiH tu naknadu već primaju, pa bi valjda i nama trebali novac isplatiti ", kazao je.

U župnoj crkvi u Rostovu kod Travnika pripadnici Armije BiH držali su stoku.

" Pripadnici Armije BiH dobili su samo 6 godina, nasuprot ovima koji su dobili 111 godina ", kazao je jedan od organizatora.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u petak je, za mise u povodu 17. obljetnice zločina u mjestu Trusini kod Konjica koji su počinili pripadnici Armije BiH nad 22 Hrvata u tome mjestu u sjevernoj Hercegovini, osudio sve zločine počinjene u ime vjere i naroda u prošlome ratu u BiH.

Članovi te udruge ističu da s tugom i ponosom čuvaju spomen na nevine žrtve koje su 14. rujna 1993., u naselju Uzdol masakrirali pripadnici Armije BiH u sklopu akcije " Neretva ' 93 " te ističu da je zločinačku akciju za načelnika Glavnog stožera Armije BiH generala Sefera Halilovića, izveo Samostalni prozorski bataljun pod izravnim vodstvom komandanta Envera Buze.

U selu Ovčarima pripadnici Armije BiH upadaju u kuću, zarobljavaju Petra (Mile) Grgića (1947.) i ispred kuće ga strijeljaju.

U selu Bjelovčina pripadnici Armije BiH upadaju 20. travnja 1993., kolju dvoje civila, bračni par, Matu (1930.) i Ivku Soldo (1931.).

U Konjicu 20. travnja 1993., pripadnici Armije BiH ispred njegove kuće strijeljaju Mirka Ivankovića (1942.) iz Trusine i Marija (Ilija) Kovača (1975.).

Komentirajući negativna reagiranja u dijelu bošnjačke javnosti, koja su se pojavila nakon što se on u izjavi za beogradsku televiziju B 92 proteklog vikenda ispričao zbog žrtava za koje su odgovorni pripadnici Armije BiH, Izetbegović je pojasnio kako je njegova osobna isprika bila upućena stradalima i njihovim obiteljima a nije se odnosila na države, zaraćene strane i narode.

Pripadnici Armije BiH u svojim napadima na hrvatske prostore u travničkoj općini teško su oštetili više sakralnih objekata te maltretirali svećenike i časne sestre.

Dvije skupine vojnika pripadnici Armije BIH te HVO-a za vrijeme rata, negdje u zabiti Bosne i Hercegovine, za potrebe vojne akcije preobuku se u suparničke uniforme, tako da se ne može točno odrediti tko pripada kojoj vojsci, što dovodi do apsurdne situacije i izaziva kompletnu zabunu.

U Deževicama je 1962. godine podignuta župna crkva Gospe Snježne, a nju su uništili pripadnici Armije BiH.

Kako se u domaćim medijima često isticalo da pripadnici Armije BiH te njihovi zapovjednici nisu činili zločine nad Hrvatima i Srbima, većina običnih građana s nevjericom je primila vijest o Delićevu odlasku u Haag, smatrajući da su na taj način izjednačene sve strane kada su u pitanju zločini.

Dio neprimjerenog ponašanja počinili su i pripadnici Armije BiH.

Istražitelji Povjerenstva za nestale osobe BiH i državnog odvjetništva te zemlje otkrili su posmrtne ostatke za koje se pretpostavlja da pripadaju jednome od 20 najviše rangiranih Hrvata iz općine Bugojno koje su prije 18 godina likvidirali pripadnici Armije BiH.

Toga istoga dana pripadnici Armije BiH ispalili su 15 minobacačkih granata na mostarsko naselje Balinovac.

Otvoreni rat protiv Hrvata počinje u ožujku: 23. ožujka pripadnici Armije BiH ubijaju 6 pripadnika HVO-a, 4 u Gostovićima, općina Konjic, i još 2 na drugim lokacijama u istoj općini.

Ubojstvo su počinili pripadnici Armije BiH 8. i 9. rujna 1993. godine, u sklopu operacije " Neretva ' 93. " kojom je trebao biti zauzet prostor od Bugojna do Mostara.

Na temelju pregleda snimke postoje osnovane sumnje da su nepoznati pripadnici Armije BiH na tom području počinili kaznena djela zbog čega je Odvjetništvo u stalnom i neposrednom kontaktu s Tužiteljstvom Bosne i Hercegovine.

KRATAK OPIS: Pripadnici Armije tzv. BiH su 10. maja oko 13.10 časova ispalili sa teritorije tzv. Bosne i Hercegovine granatu, koja je pala na Zvornik - naspram poligona za obuku vozača.

U Žitačama su Hazim Kozić, Hamza Ćosić, Enes Kozić, Dževad Ćosić i drugi pripadnici Armije BiH, ubili Matu (Stjepanova) Stjepanovića (1966.) ispred njegove kuće; na tijelu je imao tridesetak prostrijelnih rana.

Kada se UNPROFOR povukao prema Mostaru, pripadnici Armije BiH su navalili na zarobljene pripadnike HVO-a, maltretirali ih, sakatili, mučili su sinove pred očevima i očeve pred sinovima, premlaćene su odmah strijeljali " da se ne bi oko njih gnjavili ", kako je izjavio jedan pripadnik Armije BiH.

Haaški sud u sramotno oslobađajućoj presudi generalu Haliloviću nedvojbeno je utvrdio da su pripadnici Armije BiH izvršili ratnih zločin protiv civilnog pučanstva i ratnih zarobljenika na Uzdolu te pozvao državne strukture BiH pronaći i procesuirati počinitelje.

Nemoralno je naglašavati Dretelj i Gabelu, a šutjeti o 331 zatvoru i logoru u kojima su pripadnici Armije BiH zatvorili 14.444 Hrvata, i to 10.346 civila i 4.098 vojnika.

Prvog dana borbi poginulo je 10 vojnika HVO-a, teže ranjeno osam, a šest su ih zarobili pripadnici Armije BiH.