Milica Mihaljević, primjerice, govorila je o načinu kako se pišu riječi iz stranih jezika koje mogu biti preuzete u hrvatski tekst bez prilagodbe (strane riječi) ili više ili manje prilagođene hrvatskomu jezičnom sustavu (posuđenice).

Dok su tadašnji mađarski listovi veličali mađarsku kulturu i stavili je iznad kulture susjednih naroda (osim Nijemaca), Obzor je tvrdio da su Mađari bili primitivni, divlji i necivilizirani, a kulturu su preuzeli od razvijenijih susjeda, prvenstveno Slavena, što dokazuju i slavenske posuđenice u mađarskom jeziku. 8 Ta tvrdnja je vrlo stara, već ju je izložio suvremenik ilirskog pokreta, Slovak Rohonji u svojoj poemi Palma, a sličnih napisa bilo je i u ilirskom tisku.

Posuđenice nam ne smiju smetati, pitanje je samo u kojoj mjeri rabimo riječi s hrvatskom etimologijom, a u kojoj posuđenice. Tastatura i ekran nisu bile neprihvatljive riječi, ali tipkovnica i zaslon lako su se prihvatili kao skladni domaći izrazi.

Sve drugo je na neki način prilagođeno ili su posuđenice iz raznih jezika i to je normalan razvoj jezika.

Posuđeni jadranski refleks za palatium ide u istu kulturnu sferu, kao i posuđenice mir od latinskoga murus (zid) ili klak od lat. calx, calce itd.

Posuđenice su... riječi preuzete iz stranih jezika i prilagođene hrvatskom jeziku.

Recimo, jednosložne posuđenice muškoga roda (Bask Baski, erg ergi, bronh bronhi).

Čuvajmo i razvijajmo ljepotu i bogatstvo jezika, da bismo se kao ljudska bića u njemu što plodnije izrazili - svaki jezik ima i sličnosti i posuđenice iz drugih jezika, pa što onda?

2) posredno ili neizravno - kad se osnovni lik posuđenice oblikuje pod utjecajem jezika posrednika.

POSUĐENICE su riječi stranog porijekla koje su više ili manje prilagođene hrv. jezičnom sustavu.

Posuđenice se prilagođuju hrv. jeziku na grafiskoj, pravopisnoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini.

Oblici u kojima p prelazi u v govore da su posrijedi ven. ili tršć. posuđenice (ven. lavezo, tal. laveggio).

Čuvajmo i razvijajmo ljepotu i bogatstvo jezika, da bismo se kao ljudska bića u njemu što plodnije izrazili - svaki jezik ima i sličnosti i posuđenice iz drugih jezika, pa što onda Samo mi tu nedostaje slijedece: Sad kad smijemo sami razvijati i bogatiti svoj jezik - ucinimo isto sto trebamo uciniti (trebali smo vec odavno) sa svojom drzavom: Ocistiti i jezik i drzavu od pometnje i pomutnje, postaviti visoke, civilizacijske standarde i u jeziku i u drzavi, da budemo sa obodvoje (skoro) svi zadovoljni.

PRILAGOĐENICE - posuđenice koje su naglasno, glasovno i sklonidbeno prilagođene hrv. jeziku.

Radi se o jeziku ulice, o riječima koje se ne mogu označiti ni kao tuđice, ni kao posuđenice, već kao zagađenice.

U prvim desetljećima intenzivne jezične purifikacije zaobilažene su posuđenice iz europskih jezika; danas je, pak, jezično čišćenje ponajprije usmjereno na borbu protiv posuđenica iz engleskog jezika.

Kako u tome žargonu prevladavaju tuđice i posuđenice (pretežito s njemačkog, francuskog i engleskog terminološkog područja) na što autor izričito i polemički upozorava u Proslovu knjizi a to tu terminologiju čini posebno ' neprozirnom ' za svakoga tko ne pripada najužim profesionalnim proizvodnim krugovima, odnosno danoj užoj žargonskoj sredini, autor se usredotočio upravo na njih, posvetio se onom najvećem dijelu žargona koji je stranoga podrijetla.

Ukazali smo na svakodnevna hrvanja hrvatskoga te izazove pred kojima se nalazi, s naglaskom na posuđenice i tuđice čiji je upliv u hrvatski jezik svakog dana sve veći.

Žargonizmi su izrazi koji se upotrebljavaju u neslužbenome razgovoru među stručnjacima, a često su posuđenice iz drugih jezika, metaforični izrazi i sl.

TUĐICE - su posuđenice koje su pravopisno prilagođene hrvat. glasovnom sustavu ali zadržavaju neka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hrv. jeziku.

Valja primijetiti da su neke riječi iz klasičnog latiniteta, kojih nema u vulgarnom latinskom, ušle u srednjovjekovni i novovjekovni latinski kao učene posuđenice iz rimskih književnih djela.

Vojmir Vinja (Jadranske etimologije, Zagreb, 2003.) napominje da dok su glagoli inžinjovat se, inđenjat se i sl. očite posuđenice iz mletačkog, dotle je za naprave, a poglavito za koraljarski ježin, to teško tvrditi budući da se primjerice franc. engin (od lat. ingenium) spominje već u 15. stoljeću (appareil servant au ramassage du corail).

U hrvatskom jeziku imamo gomilu posuđenica iz turskog, talijanskog, njemačkog, ruskog, češkog jezika za koje ljudi danas ni ne znaju da su posuđenice.

radi se o tome da neke riječi u hrvatskom jeziku zažive u izvornom obliku, a neke ne. iz navedenog se vidi da je tsunami za razliku od cunamija zaživio. kao što su zaživile posuđenice poput emotikona, tipfelera ili touch screen-a, pa se sigurno nitko neće usuditi napisati odnedavno službene hrvatske inačice - osjećajnik, zatipak i dodirnik. ali seppuku je recimo odličan primjer koji se u hrvatskom također piše kao i u japanskom jeziku, očito jer se još nije našao hrvatski jezikoslovac koji će izbaciti jedno p i dati svoj doprinos ' bujici riječi '. možemo se naći na sredini i reći da su ispravna oba oblika, međutim činjenica da svi mediji (kakvi god oni bili) pišu tsunami potvrđuje ustaljeno pravilo. pustite jezik da se razvija. prikaži cijeli komentar

Poseban su problem u lektoriranju posuđenice iz nama (ne) susjednih jezika.

U svojoj okolini srećemo ljude iz različitih krajeva Hrvatske i zahtijevamo od njih da pričaju čisti hrvatski a s druge strane odobravamo u književnom jeziku prije spomenute posuđenice jer nam tako jezik zvuči više cool i urban.

Sufiks - um kojim završavaju latinske posuđenice srednjega roda u hrvatskome se standardnom jeziku odbacuje.

Zadržavanje sufiksa - um iza - j nije u skladu s tvorbenim pravilima prema kojima se latinske posuđenice prenose u hrvatski standardni jezik.

Latinske posuđenice srednjega roda koje završavaju na - um preuzimaju se tako da se odbacuje taj nastavak, npr. latinske imenice metalum, statutum, curriculum preuzimaju se kao imenice muškoga roda metal, statut, kurikul.

2. KATAKANA: Katana je pismo kojim japanci pišu iste glasove kao u hiragani ali ih upotrebljavaju kada pišu posuđenice iz drugih jezika ili vlastita imena.