Mediji postaju širitelji jezične nekulture, jer se u njima pojavljuju mnogi ljudi koji krše pravila akcentuacije i unose u standardni jezik nestandardne naglaske, oblike i riječi, dijalektizme, žargonizme, vulgarizme, nepotrebne tuđice i još mnogo toga čime se jezik nagrđuje.

To će reći da otočno stanovništvo, u prošlosti nedovoljno upućeno na more, dobrovoljno uzima tuđice i njim apopunjava praznine.

Kod većine sugovornika na HKV-u se često koriste tuđice poput miliona umjesto milijuna, postepeno umjesto postupno, o anglizmima ne treba ni govoriti.

Etimološki nejasne riječi (govornicima nekog jezika to su najčešće tuđice) vrlo se lako usvajaju kao termini za nove pojave, dok se izvedenice koje su etimološki jasne često teže usvajaju.

" Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika na svojoj 15. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. zaključilo je da vam se obrati s pozivom da se pokrenu, a možda i naruče, projekti izradbe hrvatskoga nazivlja za područja na koja najbrže prodiru tuđice, i to s interdisciplinarnom suradnjom jezikoslovaca i stručnjaka za područje, npr. za područje europske pravne stečevine, računalnih znanosti, gospodarstva, financija i tržišta te svih znanstvenih područja.

U nas se u javnosti stvara po mojem mišljenju pogrešna slika da su tuđice, osobito iz engleskoga, ono što najviše ugrožava hrvatski jezik i njegovu čistoću, ljepotu i »duh« (što god to značilo).

Niste shvatili moj komentar ili ga jednstavno ne želite shvatiti (bit će da je ovo drugo) jer nam se uporno nameću tuđice, a našeg slavonskog narječja niti u tragovima.

Ili, u hrvatskom duhu, da izbjegnemo tuđice tamo gdje postoji adekvatan prijevod - averzij a (lat.), odvratn ost, odbojnos t...

Kaže meni frend da nam je birokratski sistem naslijeđe iz Austrougarske, ali ja sve više vjerujem kako mi od stoljeća sedmog teglimo tu fascinaciju administrativnim peripetijama (autoreferencijalno: uuu, što volim kad napišem imensku frazu u kojoj svaki konstituent ima više od četiri sloga, a sve tuđice).

Ističući da je zanimanje za natječaj iz godine u godinu sve veće Ham je rekla: »Kriteriji su zamjena za tuđice i ekonomičnost.

- Razlog zašto Hrvati koriste toliko tuđica je trenutna moda koja se koristi svugdje po svijetu, kod nas mladi najviše vuku tuđice engleskog jezika.

Svi znaju da hrvatski infomatički rječnik nije standardiziran, niti je jednoznačno i usaglašeno definiran, i stoga široko prihvaćen, pa se u praksi koriste svašta - malo prijevodi, malo udomaćene tuđice.

U njihovim se pjesmama i dan-danas mogu pronaći brojni srbizmi, ali i anglizmi i ostale tuđice.

Peder je hrvatska riječ, i čemu uvoditi tuđice u naš jezik.

Rječotvorje još obrađuje: 1. utvrđuje postupke i načine stvaranje novih riječi na osnovi postojećih tvorbenih uzorka; 2. postavlja nove tvorbene uzorke; 3. objašnuje značenja tvorenica; 4. razlikuje značenje i vrijednost riječi; 5. donosi tvorenice i izvedenice koje nisu u skladu s hrvatskom tvorbom; 6. daje pregled usvojenica iz stranih jezika; 7. navodi tuđice koje su potisnule hrvatske riječi; 8. postavlja granicu između rječotvorja i oblikoslovlja; 9. daje pregled plodnih dometaka u tvorbi imenica, pridjeva i glagola; 10. daje pregled (novo) tvorenica Svrha je rječotvorja pokazati tvorbene mogućnosti hrvatskoga jezika i skrenuti pozornost svima koji stvaraju nove riječi da te mogućnosti koriste u skladu s tvorbom hrvatskoga jezika.

Napast će nas i onda ako mjesto tuđice izvučemo kakav prašnjavi hrvatizam, razapeti na stup srama ako se usudimo skovati kakvu novu riječ za pojam koji nema hrvatskoga naziva.

U hrvatskome se jeziku za označivanje nastavnoga plana i programa koje je službeno propisalo i odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa upotrebljavaju ustaljene tuđice curriculum, kurikulum i kurikul te domaći naziv nastavni uputnik.

Mario Grčević je podsjetio kako se neka poglavlja u ' ' Hrvatskom pravopisu ' ' znatno razlikuju od ranijih, a glede tuđica, napomenuo je, prednost daje našim riječima, a kad se tuđice rabe, treba ih pisati kao usvojenice.

U nas se u javnosti stvara po mojem mišljenju pogrešna slika da su tuđice, osobito iz engleskoga, ono što najviše ugrožava hrvatski jezik i njegovu čistoću, ljepotu i »duh«

Eeeeeej lele moji oče da ožene Svi me žene ne pitaju mene Neka muka dodijala meni Ne bi rado da me drugi ženiiii Deset dana odat ću po silu Pronaću je taman naša gnjilu Ustanem ti ja u zoru ranu Pa obiđem Ljubotičku stranu Za tim gore Crnač i Brtvicu I spustim se doli na Lišticu U Lišticu pronađem curicu Zgodna cura po imenu Anka Dobre noge, a u pasu tanka Dosta mi je samo gledat u nju A kamoli gonjat je po gunjom Ej, pitam je jesi sita mala Jesi dobro bi li se udala Ej, cura gleda sama nezna šta će Ko pitat će matere i čače Sutradan joj reče stara Da me pita imam li paraaa Ej, curo moja vrag odnijo šalu Nestalo je rađe u feralu I to rani stalno s pola gasa A od para ni traga ni glasa Dalje pita kakva mi je škola Moj škola ostala na pola Reknem da sam vodoinstalater i pomislim« ko ti jebe mater »Vidin nema ništa od Lištice Iz Lištice odoh do Višnjice Te obađoh Ralso i Tuđice Ej, zgodne cure, a i dobro rade Svaka švercovati znade Prodale bi oprosti mi Bože Čini mi se sve do gole kože

S obzirom na stupanj ukolpljenosti u hrv. jezični sustav djele se na: tuđice, prilagođenice i usvojenice.

Nekada su nužne i tuđice, uvijek ih je bilo, ali se trebaju prilagoditi jeziku, a ne ih sad pretvarati u anglicizme (a mi smo ih dobili preko latinskoga ili grčkoga.) Čemu " kap " i " klab " kad smo odavno imali kup i klub?

Stoga je zabranjeno u izgovoru i u pisanju upotrebljavati rieči, koje ne odgovaraju duhu hrvatskoga jezika, a u pravilu rieči tuđice, posuđene iz drugih pa i sličnih jezika.

O hrvatskom jeziku jezičari i danas vode diskusije i nema finalnog zaključka što je pravi put... jer zbog političkih prilika kroz stoljeća teško je razdvojiti što je prirodni razvoj jezika, a što su tuđice koje su nametnute kroz politiku i koje bi kao takve trebalo detektirati i izbaciti. 45 godina bratstva i jedinstva je posebno imalo negativne posljedice na čisti hrvatski jezik, da ne govorimo o lukavom konceptu stripova (već nabrojanih Zagor, Blek i desetak drugih) koji su se tiskali na srpsko-hrvatskom i tako djecu od mladih godina odvajali od hrvatskog jezika....

Radi se o jeziku ulice, o riječima koje se ne mogu označiti ni kao tuđice, ni kao posuđenice, već kao zagađenice.

Evo što o tomu piše u Hrvatskom školskom pravopisu auktora Babića, Hama, Moguša na stranici 43. pod naslovom Tuđice koje nisu vlastita imena.

Navest ću doslovce samo dva posljednja članka (točke). 41. Tuđice koje doaze s engleskog govornog područja prilagođuju se hrvatskomu jeziku i pišemo ih prema engleskom izgovoru, ali valja napomenuti da u njima pišemo dž, a ne đ: bedž, deterdžent, džem, džez, džip, džins 42. Od općeg se pravila može odstupiti pa i tuđice koje nisu vlastita imena možemo pisati izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu, a izvorno pišemo: 1. ustaljene međunarodne glazbene nazive: adagio, allegro, fortissimo i ostale međunarodne nazive kao što su: porto franco, poste restante 2. riječi kojima želimo istaknuti podrijetlo (iako postoji prilagođena riječ): hardware, software, toilette Te se riječi mogu pisati i u prilagođenom obliku: hardver, softver, toalet, A TAKO IH JE I BOLJE PISATI (istaknuo Kr.).

Latinština i helenizmi nisu tuđice Nutarnja agresija opasnija je od izvanjske vojne

Za pojmove koji mogu biti od životne važnosti rado koristimo tuđice.

Jedno od pitanja ispod teksta glasilo je: Od ponuđenih kovanica, koju bi odabrao umjesto tuđice sintaksa?