Ovo izvješće utvrĎuje da realne plaće i produktivnost zajedno objašnjavaju gotovo polovinu varijacija u potraznji za radnom snagom u proizvodnom sektoru.

MIslim da nije stvar u mjenjanju Zakona, vec u ponudi i potraznji radne snage koja kod nas nije uravnotezena.

Knjige bi se stampale po broju gradana, ne po stvarnoj potraznji, naravno.. a poseban muzejski porez? ili posebna spomenicka renta iz svake place? pa turisticka clanarina kojom bi se placali turisticki vodici koje bi gradani mogli koristiti kad im se prohtije? moze i dokumetarni porez, tako da se vise dokumentarnih programa moze snimati, bez obzira da li ih netko gleda ili ne...

Ajde se ti malo odmori i pusti kunu da se njena vrijednost utvrdi na ponudi i potraznji bez vecih intervencija HNB.

U clanku Zavjera sutnje oko protjeranih vojvodanskih Hrvata, vi ste pisali: Kada se malo zagrebe po toj potraznji za zlocinom postaje jasno da nije pravda interes, nego nacin da se proslost vrati u danasnjicu, da se jos jednom sve okrene i zatrazi ono sto se vise ne moze vratiti. Dakle, to je vase misljene o proterivanju vojvodanskih Hrvata, drzavljana SFRJ, FRJ, SiCG i RS.

U svoje analize svi ste (osim ako mi neciji post nije promakao) unijeli samo ponudu, nitko nije razmisljao o potraznji i obrazlozio ju.

ne sigurno toga da je predstava najbolja... broj prikazivanja je ocito proporcionalan potraznji:)

13.12.2004. Postovani, da li osim transporti.neta ima jos neka organizacija za transport i spediciju koja nudi bazu podataka o izvozu, uvozu robe, ponudi i potraznji vozila (kamiona), i koje su to Unapred se zahvaljujem

Kako rekoh, da nisi prespavao mehanizme formiranja cijena u trzisnoj ekonomiji onda bi znao da ih formira odnos ponude i potraznje, a novac, koji je roba kao i svaka druga ima svoju cijenu (koja je upravo kamata), a ta cijena ovisi o ponudi i potraznji.

U Quetti smo rano ujutro oko 7, setamo se u potraznji za jeftinim smjestajem a pronalazimo ga u obliku hotela gdje placam jednokrevetnu sobu 150 rupija (12 ak kuna).

(1) ekvivalencija socijalnih prava i place, oni su jedno, tj bruto trosak rada. (2) argument o zatvaranju trzista: ako ce se uvoditi/odrzati socijalna prava, od vanjske konkurencije se ne moze ocekivati lojalnost tim kriterijima/pravima. to za posljedicu moze imati jedino zatvaranjem trzista. (3) argument o ponudi i potraznji na trzistu rada: ne mogu se uvoditi/odrzavati socijalna prava ako je velika nezaposlenost jer je ponuda velika sto dovodi do pada cijene. ako nece netko raditi uz manja prava, netko drugi hoce. osim ako imamo globalnu vladu ili neki globalni pakt za prava radnika, to mozda nije losa ideja. (4) argument o rastu: rastom se povecava zaposlenost i stoga potraznja, sto dovodi do rasta cijene rada. povecanjem zaposlenosti generira se nova potraznja koja vodi do daljnjeg rasta. svjetska ekonomija raste. to je cinjenica. (5) globalna ekonomija raste. opet primjer kine, koja ogromne kolicine stanovnistva dovodi u srednju klasu. oni su prestali biti jeftina radna snaga. dakako da globalno postoji ogromna kolicina ljudi koji jos nisu presli taj prag. sto ne znaci da nikada necemo vidjeti svijet u kojemu su svi presli taj prag. globalizacija dovodi dohodak tamo gdje ga prije nije bilo. to je cinjenica, i to je pozitivno. neki nece raditi za toliko, neki hoce. za sada se pokazalo da oni koji rade profitiraju. ili bi rekao da kinezi nisu profitirali? apsolutno se slazem da uvijeti nisu povoljni. ali kineska vlast je svjesno usla u to, jer da nisu oni netko drugi bi i oni su odlucili uzeti kolac za kinu.

Sta je najzalosnije sta neki jos zive u pitaj boga kojemu vijeku, nemaju pojma o ponudi i potraznji a govore o nekome elitnome turizmu.

Jer ako date subvenicje od 200 - injak mijijuna eura onda je " return on investemt ". jako dugacak, a oscilacije u potraznji raznih tipova automobila neizbjezne.

Kada se malo zagrebe po toj potraznji za zlocinom postaje jasno da nije pravda interes, nego nacin da se proslost vrati u danasnjicu, da se jos jednom sve okrene i zatrazi ono sto se vise ne moze vratiti.

Izvol te jedno udzbenicko uvjerenje iz ekonomske teorije o potraznji:

Trabamo uociti evidentnu stvar: zene su u potraznji zadovoljstva sa istom poslasticom, cak i istom tvrdoglavoscu kao i muskarci

pa ovo je stvarno za zamislit, eto... i ja imam 3 sina, a toliko razliciti, da... da... bas sam se trosila s trojicom u to vrijeme, jbg tad mi se najvise hoce.Al nevjerojano je da moj muz uziva u njima toliko da je zapostavio malkic mene, pa ja opet u potraznji, heheh... sad cu to malkice opreznije, nesto sam i naucila (uzburkano more 28.05.2008., 11:11:15)

Teme predmeta su upravljanje troškovima, istraživanje i mjerenje kapaciteta, proizvodnja serija, krivulja učenja, problemi procjene troškova, metode odvajanja fiksne komponente iz neproporcijalno varijabilnih troškova, upravljanje cijenama, troškovno orijentirane metode određivanja cijena, potraznji orijentirane metode određivanja cijena, profitu orijentirane metode određivanja cijena i model točke pokrića.

Ok, traze trzisne cijene, koji se formiraju ovisno o ponudi i potraznji, dakle dogovaraju se ponuda - mljekari i potraznja - prer. firme

Nije bas neki prizor, hrpa plastike i drugog otpada i ljudi koji kopaju po svemu tome u potraznji za necim sto bi im moglo donjeti malo novca.

Otvaranjem JOT procesa otvara se i politicko trziste koje se tada slobodno optimizira prema potraznji.

Tu nije rijec o potraznji i ponudi, to je jednostavno pretjerani over supply stvari istih varijacija na temu.

Zato je i lakse hodati po raznim argentinama i slicnim tunguzijama u potraznji za nekim nogometasem kojem je prababa bila sa Solte ili Braca.

U tu svrhu unajmljuju se barbari sve dok njihove usluge ne poskupe naporedo njihovoj potraznji.

To ce, sasvim ocekivano, imati za rezultat vecu cenu i vecu potraznju dobrih primeraka tih modela a neki EU dileri vec prave zalihe da bi odgovorili potraznji sa one strane okeana.

ove price o stvaranju novca iz ' zraka ' kao i multipliciranju istoga na nacin koji je velcrotop ovdje prezentirao su ciste floskule. treba prvo nesto razumjeti prije nego se moze razmisljati o popravljanju istoga. pa tko ce citati, jednostavno je, a moze i argumentirano odgovoriti. dakle, povrat duga je moguc naravno iskljucivo iz ostvarenog profita. profit je moguce ostvariti. naime, iako u zatvorenoj ekonomiji, npr. ako promatramo globalnu ekonomiju kao cjelinu, zbroj svih novcanih tj monetarnih transakcija mora biti nula to ne implicira da uslijed te razmjene nije stvoren visak dobara. visak = inventory. korolar toga je da se pri izucavanju trendova bdp-a motre razine inventara. nakon ostvarenog porasta inventara, potrebno je dodati novi novac u sustav kako bi se taj inventar koji je de-facto profit mogao monetizirati. tu zadacu obavljaju sredisnje banke kupovinom imovine za svjeze izdani novac. naravno, one ne kupuju televizore. imovina koju sb kupuju mora zadovoljavati kriterij da ce zadrzati vrijednost. taj kriterij zadovoljavaju tradicionalno zlato i drz. obveznice. prvo nije potrebno argumentirati, a drugo zato sto na obveznici pise iznos u novcu za koji se ona moze pretvoriti. buduci te obveznice nose prinos, cb posluje s profitom. americka fed svoj profit uplacuje nazad u drzavni proracun. posljedica toga je da cak i da drzave posluju na nuli i ne izdaju obveznice, sustav bi svejedno funkcionirao samo sto bi cb morale naci drugi mehanizam ekspanzije novca. npr fed trenutno kupuje securitized mortgages, sto je ipak spekulativnije. vazno je primijetiti kako je izdavanje novog novca prirodno i kako ne vodi u inflaciju sve dok je kolicina izdanog novca u ravnotezi s potrebom ekonomije. takodjer je vazno primjetiti da izdani novac ima pokrice u nekoj imovini. ovaj mehanizam za razliku od npr centraliziranog stampanja novca bez pokrica npr. od sredisnje vlade sebi samoj omogucuje i da se ponuda novca smanji tako sto sb proda imovinu i time povuce novac iz opticaja. sto postaje nemoguce u trenutnom sustavu ako npr neka drzave eu zone bankrotira, stoga kriza eura. nadalje, primijetimo kako monetarni profit po definiciji uzima novac iz opticaja ako ce on samo sjediti na privatnom racunu. stoga je u interesu sb poticati reinvestiranje postojeceg novca prije kreiranja novoga. sto se tice multiplikacije novca uslijed fractional reserve bankinga: banka ne moze buduci prihod od otplate kredita pripisati kao imovinu i na osnovu toga dati novi kredit. ta tvrdnja je politicki trik. realnost je slijedeca: banka kada da kredit na bilanci, tj u svom popisu imovine ima taj isti kredit i mozda za njega neku vezanu hipoteku. sto se dogadjalo u sad-u, pogotovo na trzistu hipotekarnih kredita, ali i sire ponude je da su banke uzimale masu tih kredita i pakirale ih kao vrijednosne papire i prodavale ih na trzistu. dakle, nesto kao sto mozete kupiti drz. obveznicu, tako ste mogli kupiti paket kredita. onda bi taj realni ne-novi novac ponovno plasirali. bila je am.drz. politika na taj nacin stimulirati investiranje novca. na kraju dvije banke koje su bile glavni kupci tako zapakiranih kredita su osjetile najveci udarac i bile nacionalizirane. fannie mae i freddie mack. te papire sada kupuje fed. ako o ovome jos malo zdravo-razumski razmislimo mozemo zakljuciti da niti jednoj banci nije u interesu doci u rocnu neuskladjenost obaveza i potraznji. naime, ako oni novac s mog tekuceg posude nekome na 30 godina vrlo je vjerojatno da ja necu moci kupiti rucak maestrom. i izmedju ostalog, takvo ponasanje je zabranjeno oduvijek bilo i to strogo. sto pak se dogadjalo je da su oni nalazili nacina za ipak doci u rocnu neuskladjenost kroz razne SIV-eve [ http://en.wikipedia.org/wiki/Structured_investment_vehicle ]. ali tu nigdje nema govora o ekspanziji ponude novca. ipak, fractional reserve bankingom se doista siri ponuda novca, ali na benigniji nacin. naime, kada deponirate novac u banku, 10 % njega odlazi u bankinu rezervu - M0 novac, 90 % ostaje u opticaju kroz kredit - opet M0 novac.

Izgleda da stoji prica da se ponuda hotelskog smjestaja polako priblizava potraznji pa Castro polako (ali sigurno) gasi privatni smjestaj (uvodjenjem golemih nameta - moj gazda za tri sobe svaki mjesec drzavi mora dati 537 eura, imao goste ili nemao).

Apsolutno si u pravu da cijene ovise o ponudi i potraznji ali nitko me ne moze uvjeriti da su cijene kuca skocile 40 - 50 % u samo 9 - 10 mjeseci samo i jednio zbog zakona trzista??

Cijena stanova ce prije svega ovisiti o ponudi i potraznji, prosjecnoj cijeni u Zg i kreditnim uvjetima

Cijene SIROVINA su bazirane na PONUDI I POTRAZNJI.