Ako predlagatelj ima više prijedloga programa, svaki prijavljuje na posebnoj prijavnici.

Predlagatelj programa i projekata javnih potreba mogu prijaviti najviše tri programa/projekta koja će se provoditi u 2013. godini.

Zbog svega navedenog predlagatelj bi trebao tijekom pripreme konačnog prijedloga zakona doraditi formulaciju novog čl. 48. st. 2. (čl. 4. Prijedloga zakona) i uskladiti je s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (koristiti termin udruge, ustanove i vijeća nacionalnih manjina).

Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti ovih podataka, te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka. (4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.

Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.

Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja. (5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe. (6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona. (7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.«

(4) Ako je član povjerenstva kandidat za dodjelu priznanja ili nagrade, ili ako je kandidat ili predlagatelj član uže ili šire obitelji člana povjerenstva, ili ako član povjerenstva radi u pravnoj osobi koja je kandidat ili predlagatelj, ili ako ima financijski interes u toj pravnoj osobi, ne može sudjelovati u raspravi i donošenju odluke o dodjeli priznanja ili nagrade.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova, u raspravi su iznijeta slijedeća stajališta, prijedlozi i mišljenja: - mišljenje je članova Odbora da predlagatelj nije u dovoljnoj mjeri uvažio nomotehničke intervencije iznijete u prvom čitanju.

- ako ga je podnio predlagatelj akta,

Na početku rasprave o svakom pitanju predlagatelj može dati dopunsko usmeno obrazloženje.

- nije sporno da je predlagatelj polazio od ispravnog načelnog stava da se s brzim tehnološkim razvojem drastično promijenila i hrvatska medijska scena i odnosi na njoj, i da je krajnje vrijeme da se elektroničkim publikacijama, koje se tek sporadično spominju u sadašnjoj verziji važećeg Zakona o elektroničkim medijima, mora osigurati ravnopravan tretman u odnosu na televiziju i radio, ali ostaje nejasno i što se i tko točno smatra pod trećim medijskim sektorom ", a tako važne premise ne bi se smjelo ostavljati različitim mogućim slobodnim interpretacijama;

7. Predlagatelj kandidature može odustati od prijedloga uz suglasnost kandidata najkasnije 48 sati nakon što je prihvaćena lista bila objavljena od strane nadležnog izbornog povjerenstva.

Mr. sc. Damir Jukica osporava članak 35. stavak 12. ZoPHBDR/04, iznoseći da »... poslodavac, stupanjem na snagu Zakona o radu (NN, 137/04 pročišćeni tekst 68/05), više nije u zakonskoj obvezi izvijestiti o izboru kandidata sve kandidate prijavljene na oglas odnosno natječaj i uputiti ih na pravni lijek ako takva obveza nije predviđena posebnim zakonom...« Predlagatelj smatra da neizabrani kandidati ne mogu pravodobno saznati informacije potrebne za podnošenje zahtjeva za provedbom inspekcijskog nadzora, što je diskriminatorno i u nesuglasnosti s načelom jednakosti u ostvarivanju prava na rad (članak 14. Ustava) i člancima 18., 35., 44., 46., 54. stavkom 1. Ustava.

Predlagatelj je posebno naglasio da Vlada Republike Hrvatske nije postupila po Zaključku Hrvatskog sabora sa 14. sjednice, a po kojem je bila u obvezi Hrvatskom saboru žurno uputiti u proceduru Prijedlog zakona o Obalnoj straži, kako bi isti stupio na snagu najkasnije do lipnja 2006. godine.

Prema stavu Vrhovnog suda u odluci br Revt-128/2005 predlagatelj osiguranja postaje punopravni vlasnik stvari " za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza na promet ".

Ako vrijednost stvari ne dostiže iznos tražbine koja je bila osigurana, rizik snosi predlagatelj osiguranja.

Ako je vrijednost stvari veća od iznosa tražbine, rizik snosi protivnik osiguranja i on ne može, nakon što je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik, tražiti da mu ovaj vrati vlasništvo stvari dokazujući da njezina vrijednost premašuje iznos tražbine.

Ako naime protivnik osiguranja ne obavijesti predlagatelja osiguranja na način propisan u čl. 277. st. 1. i 2. OZ zahtijeva li da se stvar proda putem javnog bilježnika ili ako javni bilježnik ne uspije stvar prodati nastupa zakonska presumpcija iz čl. 277. st. 5. OZ, tj. smatra se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te poreza na promet.

Budući da ni Upravno vijeće na svojoj sjednici nije raspolagalo nikakvim službenim dokumentom o navodno počinjenom djelu, a ni predlagatelj rasprave (Klub SPD-HSU) nije dostavio nikakav službeni dokument koji bi potvrdio činjenično stanje, Upravno vijeće neće ništa dalje istraživati, ponovio je nekoliko puta B.

Nije jasno u čijem interesu predlagatelj Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o hrvatskome državljanstvu svojom definicijom iseljenika dijeli hrvatsko iseljeništvo i zašto je ignorirao primjedbu zastupnika Ive Andrića na članak 36. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i zašto ignorira i stajališta Upravnoga i Ustavnog suda.

Predlagatelj naprotiv itekako je uzeo u obzir prijedloge kojekakvih udruga iz 2002. pa je u Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu unio odredbu koju su zatražile udruge 2002. da se naime svim osobama koje su 8. listopada 1991. godine imale prebivalište u Hrvatskoj prizna pravo na hrvatsko državljanstvo ako to žele.

Koje posljedice mogu proizići iz te odredbe teško je predvidjeti jer predlagatelj ne donosi nikakve podatke o osobama koje su 8. listopada 1991. imale prebivalište u RH.

Županijsko izborno povjerenstvo odbilo je prigovor kao neosnovan s obrazloženjem: " Člankom 15. zakona propisano je da predlagatelj " prilikom sastavljanja liste dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. ".

Miletić je otvarajući sastanak pojasnio da se zakon donosi u vremenskom tjesnacu, zbog obveza Hrvatske u procesu približavanja EU, odnosno Programskog zajma za prilagodbu, ali da ovaj i eventualni drugi sastanci sa zainteresiranim sindkatima pokazuju da predlagatelj želi konzultirati sve socijalne partnere.

Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.

Predsjednik radnog tijela ili član radnog tijela ovlašten od strane radnog tijela dužan je kao izvjestitelj na sjednici Skupštine obrazložiti prijedlog radnog tijela kad je radno tijelo predlagatelj materijala koji se razmatra na sjednici Skupštine.

U slučaju kada Župan nije predlagatelj odluke ili akta, odnosno materijala koji se razmatra na sjednici Skupštine, svoje mišljenje, stajalište i prijedloge u svezi odluke ili akta odnosno materijala, dužan je dostaviti ovlaštenom predlagatelju i Skupštini najkasnije do početka sjednice.

Pravo podnositi prijedlog akta ima svaki član Skupštine, klub članova Skupštine, radno tijelo Skupštine i Župan (u daljnjem tekstu: ovlašteni predlagatelj), osim ako zakonom, drugim propisom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije propisano da prijedlog može podnijeti samo određeno tijelo ili određeni broj članova Skupštine.

(1) Ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi iz fonda ograničene odgovornosti kakvu tražbinu trebalo namiriti u inozemstvu, sud može, na njegov prijedlog, odrediti da se iz tog fonda izdvoji svota koja bi bila potrebna za namirenje te tražbine u razmjeru prema ostalim prijavljenim tražbinama i prema fondu ograničene odgovornosti.

(8) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.