U obzir treba uzeti i činjenicu da prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od nastanka niza bolesti, poput šećera u krvi, artritisa, hipertenzije, žučnog kamenca, neke vrste karcinoma ili bolesti srca i krvožilja.

Preporuča se ne jesti dva do tri sata prije odlaska u krevet i svaki dan ili najmanje tri puta tjedno po barem 30 minuta odvojiti za tjelesnu aktivnost jer prekomjerna tjelesna težina u odraslih osoba nije samo posljedica prevelikog unosa hrane, već je često posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Prekomjerna tjelesna težina također povećava opasnost od povišenja razine kolesterola u krvi.

Prekomjerna tjelesna težina i debljina značajno doprinose razvoju osteoartritisa, koji je važan uzrok onesposobljenosti odraslih osoba.

Uzroci od kojih 10 20 % stanovnika pati od proširenih vena jesu: genetska predispozicija, prekomjerna tjelesna težina, dugo sjedenje ili stajanje, nedostatak tjelesne aktivnosti, hormonalne promjene tijekom puberteta, trudnoće ili menopauze, pretjerano izlaganje suncu, pogotovo kod ljudi svijetle boje kože.

Body Mass Indeks BMI), koji se izračuna dijeljenjem tjelesne težine u kilogramima s kvadratom visine u metrima (kg/m2); ITM preko 25 kg/m2 definira se kao prekomjerna tjelesna težina, a preko 30 kg/m2 kao debljina; 2. mjerenjem opsega struka (engl. waist circumference), istraživanja su pokazala da je nakupljanje suviška masnog tkiva u području trbuha (oblik jabuke) važan čimbenik rizika za razvoj određenih bolesti.

Prekomjerna tjelesna težina nije bolest za koju možemo reći da smo je kao gripu ili prehladu.

Proširene vene se nasljeđuju, a na razvoj proširenih vena utječu različiti rizični čimbenici kako što su trudnoća, oralna kontracepcija, dugotrajno sjedenje i stajanje, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna masa, nošenje visokih potpetica, itd.

Prekomjerna tjelesna težina povezana je s oko 300.000 smrti godišnje u zemljama EU i smatra se da je oko trećine svih kardiovaskularnih bolesti povezano upravo s nepravilnom prehranom (svaka druga smrt u svijetu uzrokovana je bolestima cirkulacijskog sustava), a oko 30 - 40 % malignih oboljenja može se spriječiti promjenom načina prehrane kao i redovitom tjelesnom aktivnošću, odnosno postizanjem OPTIMALNE TJELESNE TEŽINE.

Jedan od glavnih razloga preranog i ubrzanog starenja je prekomjerna tjelesna težina.

Međutim, i prekomjerna tjelesna težina i debljina nastaju zbog neravnoteže između unosa i trošenja energije (unos je veći od trošenja).

To su u prvom redu pušenje i prekomjerna tjelesna težina.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost (debljina) mogu biti uzrokovani metaboličkim poremećajima.

Danas je poznato da su prekomjerna tjelesna masa i osobito pretilost rizični čimbenici za pojavu žučnih kamenaca.

žene koje puše a starije su od 30 godina, osobito ako su prisutni i drugi faktori rizika kao što su prekomjerna tjelesna težina ili povišeni krvni tlak

Neuravnotežena prehrana, povišena masnoća u krvi, hipertenzija, smanjena tjelesna aktivnost, povećan stres, pušenje, prekomjerna tjelesna težina samo su neki od rizičnih čimbenika koji su te bolesti doveli na nezahvalnu poziciju najvećeg ubojice muškaraca.

" Prekomjerna tjelesna težina je vrlo osobna stvar i nekim ljudima naprosto nije lako o tome razgovarati, posebno ako osjećaju da ih se zbog toga osuđuje, " dodao je.

Prekomjerna tjelesna težina koja osim vena prekomjerno opterećuje i zglobove.

Sada imamo bolju situaciju nego prije puno godina, ali bez obzira na to, zbog nezdravog načina života, a to je pušenje, alkoholizam, prekomjerna tjelesna težina, loša prehrana i tjelesna neaktivnost uzrokom su pojave raka dojke.

Dojenje je prirodan način koji pomaže majci da izgubi suvišne kilograme nakupljene tijekom trudnoće, a prekomjerna tjelesna težina vodeći je rizični čimbenik u nastanku šećerne bolesti tipa 2.

Prekomjerna tjelesna težina i debljina povećavaju rizik ne samo za bolesti srca i krvnih žila već i za različita sijela raka te metaboličke bolesti na koje se u razvijenim zemljama svijeta odnosi gotovo 80 % smrtnosti.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u mlađoj životnoj dobi dugoročno pokazuju povezanost s nastankom bolesti i smrtnošću.

Prekomjerna tjelesna masa indirektno uzrokuje više od 3 milijuna smrti godišnje.

Osim modernog načina života, prisilnih položaja tijela ili dugotrajnog sjedenja, postoje i drugi čimbenici koji pospješuju njihovu pojavu kao što su životna dob, prekomjerna tjelesna težina, neuravnotežena prehrana s nedostatkom hranjivih tvari, pušenje, utjecaji klime (hladnoća, vlaga, vjetar), osteoporoza, slaba mišićna snaga, utjecaji okoliša (buka, loša rasvjeta, radni stol i stolac), nepravilno držanje, ozljede i naprezanje te stres.

Prekomjerna tjelesna težina prepoznata je kao sve važniji čimbenik rizika za razvoj malignih oboljenja, što je od posebne važnosti za razvijene zemlje zapadnog svijeta gdje se bilježi sve veći broj osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom.

Mehanizam kako prekomjerna tjelesna težina povečava rizik od malignoma nije u potpunosti razjašnjen, ali 3 hormonalna sustava su vjerojatno odgovorni za veći rizik: inzulin i inzulinu-sličan čimbenik rasta (IGF), spolni steroidni hormoni, te adipokini.

Vodeći promjenjivi čimbenici rizika na koje svatko individualno može utjecati i na taj način smanjiti rizike nastanka kardiovaskularnih i većine kroničnih nezaraznih bolesti su: tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrave prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i droge, povišen krvni tlak i povišene vrijednosti masnoće u krvi (Cardiovascular Disease Programme, WHO, 2002).

Brojni rizični čimbenici su povezani s nastankom bolesti srca i krvnih žila: povišeni krvni tlak, kolesterol, povišena razina glukoze, pušenje, neadekvatna prehrana (smanjen unos voća i povrća), prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost.

Već dugo vremena je poznato da prekomjerna tjelesna težina može dovesti do različitih zdravstvenih komplikacija poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, te nekih vrsta raka.

Čak i bez tipičnih faktora rizika, kao što su prekomjerna tjelesna težina ili obiteljska povijest bolesti, kronična ili česta neispavanost može povećati rizik od moždanog udara, prema istraživanju iz 2012. Odrasle osobe koje su redovito spavale manje od šest sati noću imale su četiri puta veći rizik od moždanog udara.