Proširene vene se nasljeđuju, a na razvoj proširenih vena utječu različiti rizični čimbenici kako što su trudnoća, oralna kontracepcija, dugotrajno sjedenje i stajanje, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna masa, nošenje visokih potpetica, itd.

6. SPRIJEČAVANJE BOLESTI SRCA I KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA: Srce je jedan od najvažnijih organa za zdrav život no fizička neaktivnost može dovesti do njegovog oštećenja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prije dvije godine iznijela je podatak (istraživanja I. O. T-a, International Obesity Taskforce) da je u cijelom svijetu prekomjerno teških 1 milijarda i 700 milijuna ljudi (a od toga cca 300 milijuna pretilih) a fizička neaktivnost razlog je prekomjerne težine od 65 do 85 % slučajeva.

Urbanizacija je, ističe sugovornik, povezana s mnogim zdravstvenim problemima koji se odnose na vodu, okoliš, razne bolesti, potom štetne navike kao što su pušenje, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pretjerana konzumacija alkohola te rizici koji su povezani s pojavom nekih drugih bolesti i epidemija.

Ovim promjenama pogoduje sjedilački način života, premalo kretanja i fizička neaktivnost.

Prevencija raka znači eliminiranje ili minimiziranje ekspozicije najčešćim rizičnim čimbenicima: pušenje, prehrana, alkohol, fizička neaktivnost, infekcije i ekspozicija karcinogenima.

Brojni rizični čimbenici su povezani s nastankom bolesti srca i krvnih žila: povišeni krvni tlak, kolesterol, povišena razina glukoze, pušenje, neadekvatna prehrana (smanjen unos voća i povrća), prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost.

No, najvažniji rizični čimbenici zasigurno su fizička neaktivnost, debljina i inzulinska rezistencija.

Fizička neaktivnost, alkohol te prehrambene navike poznati su faktori rizika za nastajanje šećerne bolesti tipa 2, a doprinose i lošijoj regulaciji već nastale bolesti.

Iako nije moguće sa sigurnošću reći koliki udeo u ukupnom broju smrtnih slučajeva u jednoj zemlji ima fizička neaktivnost, sva istraživanja pokazuju da je fizička (telesna) neaktivnost jedan od najznačajnijih, i to otklonjivih, uzroka za prerane slučajeve smrti.

Svakodnevni stres na poslu ili u obitelji, neredovita i nepravilna prehrana, fizička neaktivnost i sjedilački način života dodatno vam onemogućavaju da živite zdravim životom.

Fizička neaktivnost, alkohol te prehrambene navike glavni su faktori rizika za nastajanje dijabetesa, a uzrokuju i lošu regulaciju već dijagnosticirane bolesti.

Roditelji u Velikoj Britaniji više se boje da im djeca budu oteta na putu no škole, no opasnosti koje sa sobom nosi fizička neaktivnost.

Fizička neaktivnost djece, a pogotovo adolescenata, negativno utječe na njihov pravilan fizički i duhovni razvoj.

To su: pretilost, fizička neaktivnost, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol i razne hormonske terapije.

Čimbenici rizika za osteporotične frakture kod muškaraca i žena su: dob veća od 70 godina, BMI (indeks tjelsene mase) manji od 20 - 25 kg/m2, gubitak tjelesne težine veći od 10 %, fizička neaktivnost, sedetarni način života, ranija osteporotična fraktura koja nije rezultat traume, kortikosteroidna terapija, dijeta sa niskim unosom kalcija. kod muškaraca, također čimbenici rizika su androgena deprivacijska terapija te ozljeda leđne moždine.

Fizička neaktivnost, posebno ako se ne kompenzira sportom i tjelesnom rekreacijom, dovodi do energetske neravnoteže koja uzrokuje nagomilavanje suvišnog i nepotrebnog masnog tkiva u našem organizmu, a time i višak kilograma i debljinu.

Ruhm pokazao je da su u razdoblju ekonomske ekspanzije u porastu pretilnost i fizička neaktivnost, koje su veliki rizici za zdravlje, Ruhmu u prilog idu i druga svjetska istraživanja koja su dokazala da je npr. u recesiji manje npr. kardiovaskularnih smrti.

Pojava kardiovaskularnih bolesti povezana je usko s načinom života (fizička neaktivnost, pušenje), načinom prehrane (debljina), ali i s povećanom razinom masnoća u krvi, povišenim arterijskim tlakom, šećernom bolešću.

Potom dolaze pušenje (14 posto), fizička neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).

Točno je da razvijene zemlje svijeta u zadnjim desetljećima bilježe pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti upravo primjenjujući metode borbe protiv čimbenika rizika, kao što je pušenje, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i drugih.

Njemački naučnik Otto Heinrich Warburg, je 1931. g. primio Nobelovu nagradu jer je kroz svoja istraživanja utvrdio da je osnovni uzrok raka prehrana namirnicama koje organizam čine kiselim, kao i fizička neaktivnost.

Faktori rizika su i debljina, fizička neaktivnost i nepravilna prehrana - zadnje istraživanje pokazuje da najčešće jedemo svinjetinu, piletinu, krumpir i kruh, dok voće i povrće rijetko.

Tri opširne studije izvedene u USA i Italiji tvrde da fizička neaktivnost može uzrokovati 13 - 14 % crijevnih karcinoma, a gotovo jednu trećinu karcinoma dojke.

A najčešći, na koje možemo utjecati, su prekomjerna težina, pušenje, alkohol, i fizička neaktivnost.

Dr. Andrew Renehan, koautor ovog istraživanja sa Sveučilišta u Manchesteru, objasnio je kako su fizička neaktivnost i prekomjerna težina dva čimbenika rizika za rak debelog crijeva koja se mogu najlakše kontrolirati.

Povišen krvni tlak, srčane i šećerna bolest, povišene vrijednosti masnoća, fizička neaktivnost, pušenje i alkoholizam naravno, povećavaju rizike, a na većinu njih može se utjecati uravnoteženom, dobrom prehranom.

Na neke se ne može utjecati (dob, spol, nasljeđe), a na druge može (štetne navike prehrane, pušenje, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, fizička neaktivnost, debljina, stres i dr.).

Dugotrajno stajanje, povišena tjelesna težina, fizička neaktivnost, izvori topline, primjerice sunce ili vruće kupke te visoke pete, samo su neki od ostalih faktora koji potiču njihov razvoj.

Fizička neaktivnost smrtonosna je kao i pušenje