To se postizalo dodavanjem prije prešanja smjese za impregnaciju koja se pripravljala od natrijeva karbonata, smole drveta, kaučuka i vapna.
To se postizalo dodavanjem prije prešanja smjese za impregnaciju koja se pripravljala od natrijeva karbonata, smole drveta, kaučuka i vapna.
Župa se intenzivno pripravljala za ovaj dan, a večer uoči krizme bilo je bdijenje i pjevana večernja na staroslavenskom, što je prenosila i Radio postaja Senj.
Zbivanja u gradu Asizu također su pripravljala put glasovitome međureligijskom susretu 27. listopada 1986. godine kada je papa Ivan Pavao II. pozvao predstavnike svjetskih religija na molitvu za mir u svijetu.
Podolca na žaru pripravljenog prema receptu iz 1888. godine pratio je Charrdonay od Agrolagune, berba 2000. Recept za Pletenicu datira iz 13 stoljeća, a pripravljala se u samostanu Klarisa.
Naša školska dječica su preko ljeta doista porasla, i stalno napredovala - u dobi i mudrosti... I dalje smo ih svakodnevno vozili iz njihovih zaseoka, i vraćali siromašnim kućicama, ali bogatijeg duha... Mnogi od njih i dalje nisu bili niti službeno prijavljeni u matične knjige, pa se i to u hodu rješavalo tamo gdje se moglo... Nova grupa prvopričesnika u Santa Aniti je pripravljala put za Isusa u svojim srcima... Nakon prošlogodišnjeg sudjelovanja u radu s.
Napoleonova žena Josephine dodavala je taj gel mlijeku i tako pripravljala vlastiti losion za lice.
Sva Milost Jedna i Trojstvena pripravljala ju je kao Zaručnicu za Svadbu, kao Ložnicu za Dijete, kao Božansku za njezino Materinstvo i za njezino poslanje.
Žene su pred vratima svojih kuća šivale čipku, izrađivale su se razne vrste pletiva (merlići), pripravljala se vuna za tkanje, prala se roba i stavljala na sušenje.
Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom nego ću poštovati život njegova oca, brata, sina, sestre " Braćo i sestre, ovako iskazana ljubav koja je unaprijed hrabrila ljude pogođene zlom i pripravljala ih za uzvišeni dar praštanja, kao i ljubav koja je svoju životnost pokazala u snazi povratka i novoga uzdizanja iz pepela, razlog je našega današnjega spomena i našega pohoda ovome svetom mjestu.
Nakon Fišijade, Vinfesta, Pužijade, janjetine i jaretine, došao je red na prisnac, a to je autohtona gastronomska delikatesa koja se pripravljala u neka stara vremena, osobito u vrijeme mužnje ovaca i pravljenja mladog sira.
jož je prošli mesec vmrla od mame nekakova dalješnja rodbina. ja baž točno neznam kaj smo si mi bili točno v rodu z tom babom al ju je mama zvala teca. teca je živela v jenomu drugome selu i ja baž k njoj nesem išel samo dok bi bil sneg do kolena onda sem znal odpeljati mamu na traktoru kaj neje morala snega prtiti. nebi ja o teci nikaj ni natipkaval kad ju baž nesem ni poznal al je fčera dožla jedna važna vezt k hiži. mama je samo dobežala v moju sobu baž dok sem ja menjal žaruljicu na kompijuteru jerbo mi je ona zelena zgorela dok sem ju štel malko prefarbati. i veli mama branko branko el znaš kaj se je dogodilo. a velim ja a kaj mama. a veli mama el znaš da je teca vmrla. a velim ja mama pak el si ponorela kak nebi znal pa sem te ja na sprevod vozil na traktoru. no znam branko al sem srela sat dok sem išla v dučan po kruva staroga pepija i rekel mi je da nam je teca kravu oztavila i nek si mam dojemo po nju. a velim ja mama pa el pravu kravu. a veli mama pa nek kakovu nek pravu. a velim ja mami pa kaj bomo mi mama z kravom pa mi več dezet let nemamo krave. a veli mama bomo več nekaj zmislili rekel je pepi da si on sat marvu razvaža doma ot tece i da je baž pošel k nama reči da mu je teca dok se je pripravljala k smrti rekla da dok ona vmerne kravu ružu meni da jerbo je teci navek bilo preveč lepo dok sem ja k njoj došla. a veli mama i to da je pepi rekel da ak je teca tak rekla dok je vmirjala da se čovek na samrtnoj postelji mora posluhnoti i da bu onda on tak i napravil jerbo nebi štel posle z duvima posla imati. a velim ja mami bilo bi mama najbolje da mi tu kravicu lepo prodamo jerbo kaj če nam krava jerbo ja ž njom ne mislim pozla imati. a veli mama branko naj bit bedazt kaj bi ju prodali kaj se bo teca v grobu okretala ja bom si ju lepo ranila i dojila a ti nemoraš ni v štalu iti a ak nam baž dodija onda ju lako prodamo. onda sem joj rekel pa onda dobro mama ak je tak onda ti lepo pripravi štalu a ja idem speljati traktora i idem po kravu. i tak sem onda zakopčal onu malu prikolicu vu kojoj inače svinje prevažam i sel sem na traktor i vužgal svetla kaj me pak nebi milicija zastavila i krenol sem po kravu. mislil sem si idem sat po polju kaj bom malko ralija vozil z praznom prikolicom a dok bo krava gore onda pem po azvaltu kaj kravici nebo loše od nadrockivanja. jerbo mi je preveč lepo z traktorom po poljskimi puti šibati kaj da vozim trke z formulami. i onda samo naglo prikočim na šodru a celi se traktor posmekne na gumijami i samo se praši za menom kaj da ide diližamsa dok ju indijanci naganjaju na televizoru. i tak dok sem došel vu dvor ot tece pokojne pepi me je več tam čekal. kravica je bila preveč dobra i začaz smo ju na prikolicu narivali i ja sem lepo zaprl vrata i popil jenu podravku z pepijom i rekel sem kravici e kravica moja sat idež v novu štalu i lepo se drš kaj ne opanež a ja nebom brzo teral traktora kaj ti nebi bilo zlo. bogme vam morem reči da me je tak gledela kaj da me razme a joči so joj bile raširene kaj čudo jerbo se je valjda bojala traktora. il prikolice. vozil sem polako kak nigdar v životu a auti so samo šibali kraj mene kak nori. i taman dok sem došel do prve hiže v mojemu selu kat ti nežt samo pukne i počne nežt strugati po azvaltu. ja si pomizlim u jebote a kaj je to sat i jož se nesem stigel ni snajti a kat tam kraj mene samo kotač ot prikolice prebežal i prestigel me i ode nekam kvragu pred mene. meni viže nikaj neje bilo jazno kak sat to kotač mogel otiti a prikolica oztala za menom. ja naglo prikočil i reko idem glet kaj je sat to. i skočil ja z traktora dole i imam kaj za videti. kotač mi z prikolice se otšarafil i otpal. samo je denga na azvaltu oztala kak je ozovina od prikolice strugala. ja se prijel za glavu i mislim si a kaj sat a kravica je samo stala na prikolici i blejala kak tele vu šarena vrata jerbo joj nikaj neje bilo jazno. i mislim si ja idem prvo najti kotača. a kotač otišel k vragu i zastrnol se v jeni grabi kaj sem ga jedva našel. dok sem ga dokutural do prikolice a tam me več dragec božinin čekal jerbo mi je baž pred njegovom hižom kotač otpal. a veli dragec branko pa kaj si delal. a velim ja njemu em kaj bi delal ja sem se samo polako vozil a kat tam eto ti vraga kotač samo otišel. a veli dragec znaž kaj brankec deni kotača na prikolicu. a velim ja njemu dragec pa jesi lut a kak bom doma došel. a veli on več sem ja nekaj novoga zmislil. i otišel dragec vu dvor i znesel vun jenu kalanicu nekakovu štangu i lance a ja si mislim pa kaj je ovaj čovek ponorel i pitam ga a kaj mizliž dragec z tim napraviti. a veli on sat buž videl brankec samo dok susede pozovem. i začaz došli još jendrina ciglarov i još jeden čovek kaj se zove kak i ja branko al ga brankina zovu jerbo je jak kake bik. i veli dragec oni bodo štangom zdigli prikolicu a ti buž meni brankec pomogel kalanicu z lanci za prikolicu privezati. a velim ja dečki najte biti smežni pa što bi mogel zdiči tu prikolicu. a veli brankina ja ju bom zdigel. i oni dva vuprli i zdigli prikolicu štangom a ja i dragec fletno zvezali otspod kalanicu za prikolicu. a veli dragec bode ti azvalt zbrusil kalanicu al bo do tvoje hiže zdržalo. a velim ja njemu to jož nesem videl životu. onda sem im rekel dečki fala vam puno dok se sretnemo imate pivu. i ja polako zateral traktora i tak se vozil do doma. ljudi so gledeli to čudo kaj da cirkuz ide po selu i samo so mavali jeden drugome a ja sem se samo smejal na traktoru i vozil. mama se je samo prijela za glavu jerbo sigurno neje ni ona nigdar vidla takovoga izuma. kravicu smo lepo naterali v štalu i dali joj seno i vodu a prikolicu smo pospravili štagelj. moral bi sat toga kotača iti slagat al mi se neče. bom zutra. kravica je dobro lepo spi i baž ju briga. idem ju gda gda prigledati. a veli mama de se je več privikla i da je preveč dobra. tak je to bilo z priklolicom fčera al je na kraju se dobro zišlo. posle sem išel i kostanje brat al z biciklinom da se pak gde ne zastrnem i sad jih pem peč na dvoru v ranjici. lepi pozdrav.
je mama je otišla na groblje. al se je sejeno malko zdobrovoljila. ja sem njoj lepo rekel. ja sem svoj čovek i mene nišče nebu zajebaval. lepo mi je pred neki den il je to veđ skoro i dva tjena prešlo. lepo je počela onak lepo okraj mene kak cucek okoli mazne kaše dok si jemput prije jezika spekel. je brankec kak si ti več veliki i ovo i ono i el se ja ne mizlim ženiti il sliđno. i tak veli ona meni baž je to subota bila. zutra bu dožla jena moja stara kolegica jož dok sem bila mlada kaj sem žnjom na bestricu išla. a velim ja njoj a kaj bi ja imal po tom pitanju. el da se meknem ot hiže kaj se vi bote naspominjavale. a veli ona meni nikam ti nepež nek buž doma kaj bu ona vidla kak ja imam lepoga sina. i tak je mama onda celi den kolače pripravljala il sliđno i celu je hižu dela vred i su pražinu zbrisala. i kad eto ti nedelje mam dok se je razdanilo. kat otjemput nešče nabija na vrata a mama skočila kaj da ju je nešče z vručim žaračom vrit fpičil. a veli mama a gle branko marica je i svoju kčerku dopeljala kaj se malko bolje upoznate. a meni to opče neje bilo jazno kaj bi se ja žnjom upoznaval kat ja nju opče niti ne poznam. a velim ja njoj a kak se ti zovež. a veli ona meni ja sem žaklina. a velim ja njoj u jebate a ko ti je tak smežno ime nadenol. a veli ona neje to nikaj smežno ime nek je to francuzko. al je meni sejeno bilo smežno makar bilo i pravo ameriđko kat čoveka tera na smej. i taman da bum išel malko do davorice se prešetati jerbo kaj bum ja te ženzke bedaztoče poslušal. a veli mama nikam nepež. esi ti ponorel kam bi išel a gozte imamo. onda sem moral sedeti za stolom i jezti žnjima kolače i piti kapuđino kaj mi je mam zlo dožlo v glavu ot tolkoga cukora. a veli marica i onda deca a kak se vi slažete. a meni to nikaj neje bilo jazno. a veli mama no branko pak se nekaj spominjaj z žaklinom. a velim ja njoj a kaj se bum spominjal kat nemam inzpiracije. a veli mama pak ju nekaj pitaj a ne kaj samo čkomiš kak da ti je krava jezika odgrizla. a velim ja njoj čujež žaklina a jel ti znaž preokretati jenoga tetriza. a veli ona koga vraga. i onda mi je mam bilo zlo. nek kaj bi se ja žnjom spominjal kat niti tetriza nezna preokretati. a velim ja mami čujež mama ja bi sat stvarno trebal iti jerbo kaj se davorica nebu srdil na mene. a veli ona meni esem ti lepo rekla da nepež nikam nek si tu sedni i lepo se spominjaj z žaklinom kak čovek. a velim ja njoj mama a kaj bi se ja ž njom spominjal kat ona opče nema pojma o ničem a nezna niti tetriza preokretati. i onda sigurno nezna niti kaje to internet ili emajla pozlati a to je jena modernistiđka stvar bez koje čovek viže niti srat nemre iti i ako ona o toj proceduri nezna nikaj onda je lepo zaostala i kaj se ja z takvom imam za spominjti neg nikaj. a žaklina mam briznola v plač jerbo sem za nju rekel da je zaoztala i čak viže neje štela niti kolače jezti a do onda je stalno imala pune zube jerbo su joj stražno bili fini jedni z kremom. i skoro mi je se pojela. a veli meni mama vun z hiže ajt proč ti jen nemorut bezobrazni el se tak z takvom lepom deklom spominja. a ja sem to jedva dočekal i mam sem šmugnol k davorici kaj nebum moral te bedaztoče poslušati. al sem videl z davoričinoga dvora da su mam za menom i žaklina i njezina mama prehujale na biciklinima kaj da jih si vragi teraju jerbo valjda više neje bilo kolačov. a dok sem došel doma onda je tek bila jebada. mama je vikala na mene kak nigdar. da kakaov sem ja nemorut i bezobražnjak i jen neotesanec jerbo mi je ona tak lepu deklu našla za ženiti a ja se ponašam kak svinja v kocu. i onda mi je mam bilo jazno po kakovom je poszlu ta marica došla k nama a ne kaj bi se prisečale kak je bilo negdar na bestrici. al meni to ne pada niti na kraj pameti kaj bi se ja išel ženit i kaj bi me nešče zajebaval potom pitanju dok bi štel z davoricom na jenu pivu otiti jerbo ja još nikaj nesem tolko star kaj bi bil za ženiti. a još se nesem prav niti naživel i čudaj toga još imam za prejti. a kak bi me tek dečki zajebavali dok bi se išel ženit da sem jen papučar il sliđno a ja v životu nesem nigdar papuče niti nosil nek samo sandale. to niti pomizliti to vam garantiram jerbo sem ja svoj čovek kaj na svojima nogami stoji i z menom se nišče nebu pošikaval a kamoli jena kaj se tak smežno zove žaklina. a dok si bu tebalo deklu najti onda si ju bum ja sam nažel i to nikakvu z francuzke il slično nego pravu jenu domaču podravku koja razme neke stvari uskličnik pozdrav sat od mene prijateljski. branko
Dok je tako pripravljala kavu, veselo je brbljala kako se sjeća onih cipela na petu koje sam joj donijela iz neke donacije iz britanskog veleposlanstva i onog kompletića od crvenog pamuka.
Bikla se u konobi " Malo misto " ovom prigodom pripravljala po želji i kružila drvenim bukarama, a uz njezine gutljaje nezaobilazni su bili i ukusni zalogaji pripremljenih peka na kominu, slane srdele, pršut, kozji sir, kao i druge poslastice.
U Došašću nas je Božja riječ pripravljala na dolazak Isusa Krista, Sina Božjega i Spasitelja ljudi.
Povrće sam ubirala u prirodi (samoniklo jestivo bilje), sijala i uzgajala, te kuhala i pripravljala jela, delicije, slastice i drugo.
Uskrs je najstariji i najznačajniji blagdan u Crkvi, blagdan na koji se Crkva kroz stoljeća pripravljala i pripravlja punih četrdeset, a slavila ga i slavi pedeset dana.
- Međutim sam se pripravljala na korak, očajan za me, da pođem za onog doktora.
Spiza se pripravljala na trgu Popova vlaka neposredno uz zgradu vjeronaučne dvorane u kojoj se vagao ulov i u kojoj su proglašeni pobjednici.
Prikazano je i kako se nekada radilo na kudiju, odnosno kako se vuna pripravljala za izradu čarapa, kaputa, kapa, ovčarskih i težačkih torbi.
Župa se za slavlje pripravljala trodnevnicom.
Kao bolesnica pripravljala se za doživotne zavjete te ih položila 1924. godine.
Kroz fotografije su nam dali prikaz tradicijskih jela, a stvarni miris i okus mogli smo osjetiti u degustacijama jela i pića koja su se pripravljala na ovom prostoru u prošlom stoljeću.
Dobro se sjećam, moja je majka u rano proljeće vrlo često brala njegove mlade listove i od njih pripravljala ukusnu salatu.
Na manifestaciji se moglo naći mnogo zanimljivosti kao što je bila tombola, stol sa hranom koja se nekad pripravljala, stol sa prozivodima iz Tkalačkog obrta Barbara i još mnoštvo toga.
Bilo je izvjesno da bi veliki dio bogatog ulova sasvim sigurno završio na otpadu da, na sreću, nije bilo kuharske umješnosti moje babike koja je od zečeva i fazana pripravljala razne pečenke, potom njezine glasovite paštete koje sam i sam ponekad kušao u djetinjstvu, naknadno začinjene s malo sjeckanog crvenog luka i nekoliko kapi kvasine.
Legenda govori da Kleopatra (prava, ne ona filmska) nije bila posebno lijepa, ali ono što joj je nedostajalo u izgledu nadoknađivala je umijećem zavođenja, opijanjem muškaraca romantičnim napicima što ih je sama pripravljala.
Takva država pripravljala bi put prema vlastitoj propasti, jer kada se uništi vjersko i moralno tkivo naroda, taj narod izgubio je svoju dušu i ne može opstati.
On bi prao suđe dok bih ja pripravljala kavu.
Svuda se osjećao miris jela što su se pripravljala za objed, pa i drugih nekih mirisa bilo, kakvih nisam više oćutio nigdje: neki osobiti zadah hladovine, starine i intimnosti strujao po širokim hodnicima, dvoranama i ćelijama manastira i budio ugodan osjećaj nebrige i obilja.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com