Najbolje baletno ostvarenje u cjelini u protekle tri sezone riječkog Kazališta jest predstava " Romeo i Julija " Sergeja Sergejeviča Prokofjeva u koreografiji i režiji Staže Zurovca i pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević koja se okitila Nagradom " Boris Papandopulo ".

Prokofjeva kojom je ozvučila svoj prvenac.

U utorak, 30. listopada 2012. g. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem dirigenta Dinka Appelta izvest će Simfonijsku priču Peća i vuk ruskog skladatelja Sergeja Prokofjeva.

Slušat ćemo Sonatu za 2 violine Prokofjeva (Marco Graziani, Sho Akamatsu), Saint Saënsovu Havanaise (Marin Maras), Bruchovu Škotsku fantaziju i Bazzinijevu Le rondeau de lutin (Đana Kahriman), Rossinijevu Fantaziju Otello (Fumie Eindo), Paganinijev Koncert D-duru 1. st. (Sho Akamatsu), Rimski-Korsakov - Cimbalist Fantazija Zlatni pjetlić (Marco Graziani), te Tzigane Ravela (Alina Gubajdullina) Glasovirska pratnja je Andree Feitl.

Pavla je rođena 5. veljače 1979. godine u Zagrebu, završila je školu za klasični balet u Zagrebu 1996. godine u klasi profesorice Silve Muradori i Visoku školu za muziku - odjel klasičnog baleta u Münchenu u klasi profesora Prokofjeva.

Prokofjeva, Uvertira iz Romea i Julije P.

Ona će, uz klavirsku pratnju Zorana Velića izvesti s djelima dvadesetog stoljeća, skladatelja Gauberta, Mucyznskog, Dutilleuxa i Prokofjeva.

Nakon pauze Jelavić i Velić izvest će Sonatu za flautu i klavir Sergeja Prokofjeva (1891 1953), koja se smatra jednim od najljepših i najtransparentnijih primjera autorova autorova neoklasičnog stila.

Ana Batinica (uz klavirsku pratnju Zrinke Ivančić) ponudila je samoborskoj publici izvedbe Sonate za flautu i klavir u D-duru, op 94 Sergeja Prokofjeva, potom Soliloquy za flautu solo, op. 61 Božidara Kunca te Devijacije na Karneval u Veneciji za flautu i klavir Mikea Mowera.

Posebno dojmljive bile su izvedbe djela Prokofjeva (Visions fugitives) i Stravinskog (dva stavka iz baleta Petruška).

Prokofjeva baletna suita Romeo i Julia u deset je bogatih stavaka ostvarila zavidan stupanj izražajnosti.

Lijepo su ozvučeni plesni stavci, čeznutljivi vapaji mladenačke ljubavi, ali i groteskni i ironični tonovi tipični za Prokofjeva, a Gavrilovu omiljeni. " Zatim zaključuje: " Publika nije skrivala oduševljenje, a poneseni je pijanist odsvirao čak četiri dodatka " (?).

Dogodilo se to ponovno na gostovanju Sinfoniette Cracovie: Valse triste (Tužni valcer) Jeana Sibeliusa i Gavotta iz Klasične simfonije Sergeja Prokofjeva.

Slavni ruski dirigent Mstislav Rostropovič izabrao je Lanu Kos za glavnu ulogu u operi ' Rat i mir ' Mlada varaždinska sopranistica Lana Kos, koju mnogi smatraju jednim od najvećih talenata domaće operne scene, ovih je dana trebala nastupiti u glavnoj ulozi moskovskog Boljšoj teatra, u operi " Rat i mir " Sergeja Prokofjeva.

Za tu ju je ulogu angažirao sam Mstisalv Rostropovič, čuveni ruski violončelist i dirigent te dugogodišnji prijatelj Prokofjeva, koji je nakon tri i pol mjeseca održavanja audicija i traženja odgovarajuće sopranistice izabrao upravo nju.

Na kraju recitala Augustin Šimat je izveo Sonatu br. 7 Sergeja Prokofjeva, ponegdje nazvanu Staljingrad, drugu od njegovih tzv. Ratnih sonata koje su nastale između 1939. i 1942. godine.

Prije dolaska u HNK u Zagrebu plesao je uloge Siegfrieda u Labuđem jezeru; Albrechta i Pas de six seljaka u Giselle; Princa Désiréa u Trnoružici; Espada i Basilija u Don Quijoteu; Franza u Coppeliji; Princa u Pepeljugi Sergeja S. Prokofjeva te Romea i Parisa u Romeu i Juliji.

Me đu ostalim su dobitnicima mezzosopranistica Susan Graham za popijevke Charlesa Ivesa (Warner Classics), pijanisti Martha Argerich i Mikhail Pletnev za glasovirska dua Prokofjeva i Ravela (Deutsche Grammophon), ansambl Southwest Chamber Music za izvedbe djela Carlosa Cháveza (Cambria Master Recordings), te André Previn i Anne-Sophie Mutter za Previnov Violinski koncert (Deutsche Grammophon).

Na koncertu Zagrebačke filharmonije održanu 25. siječnja u Dvorani Lisinski pod vodstvom gosta dirigenta Evana Christa nastupili su solisti Vladimir Krpan u skladbi Solo-tutti za klavir i orkestar Igora Kuljerića i violinist Orest Shourgot u 1. koncertu za violinu i orkestar u D-duru Niccoloa Paganinija, a na programu je bila i 5. simfonija u B-duru, op. 100 Sergeja Sergejeviča Prokofjeva.

Koncert je završio 5. simfonijom u B-duru Sergeja Prokofjeva, nastalom nakon ratne kataklizme i prema riječima autora himnom »slobodnom i sretnom čovjeku«.

Djela ruskih skladatelja, Rahmanjinova, Čajkovskog, Skrjabina i Prokofjeva bit će izvođena u subotu 14. siječnja 2012. u 20 sati u Multikulturalnom centru u Lipiku na redovitom koncertu 5. Koncertne sezone Fortissimo possibile, ciklus koncerata u malim gradovima.

Držim da je Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula djelo koje možemo ubrojati u najvrednija djela 20. stoljeća napisana za violinu i orkestar te da stoji uz bok najboljima u tom žanru dvama koncertima Dmitrija Šostakoviča, dvama koncertima Sergeja Prokofjeva i koncertu Igora Stravinskoga.

Ako idemo dalje u povijest, u vrijeme kada sam još studirala na Muzičkoj akademiji i gledala predstave, to je bila Habunekova režija Borisa Godunova i Spaićeve režije Zaljubljen u tri naranče i Rat i mir Prokofjeva.

Dok je prvi koncert (9. travnja) predstavio djela Ludwiga van Beethovena (Prometejeva stvorenja i 3. simfonija u Es-duru, Eroica) i Johannesa Brahmsa (2. Koncert za glasovir i orkestar u B-duru uz solista Nikolaja Mazharu), drugi (16. travnja) je bio u znaku slavenske glazbe iz pera Stanka Horvata (Koral za gudače), Sergeja Prokofjeva (2. koncert za violinu i orkestar u g-molu, solistica Mayuko Katsumura) i Petra Iljiča Čajkovskog (6. simfonija u h-molu, Patetična).

Prije toga, sa Simfonijskim orkestrom i Zborom Muzičke akademije, izvela je Mahlerove Pjesme na stihove Friedricha Rückerta, a solističke uloge imala je u oratoriju Ivan Grozni Sergeja Prokofjeva i Stabat Materu Karola Szymanowskog.

Slijedila je Dona Clara u antologijskoj produkciji Vjenčanja u samostanu Sergeja Prokofjeva pod ravnanjem Mladena Bašića u režiji Koste Spaića, scenografiji Vjenceslava Richtera s kostimima Inge Kostinčer koja je zagrebačkoj Operi donijela velik uspjeh na gostovanju u Parizu 1961, a pariški Combat pisao da je " gledateljstvo bilo posebno oduševljeno interpretacijom gospođe Radić-Dešpalj u ulozi Done Clare ".

Od značajnih ostvarenja iz tog razdoblja svakako valja spomenuti balet Romeo i Julija, Sergeja Prokofjeva, danas nezaobilazno djelo baletnih repertoara.

Osim Prokofjeva, postavljeni su i drugi značajni baleti: Petruška Stravinskoga, Bahčisarajska fontana Asafjeva, Trnoružica i Labuđe jezero Čajkovskoga u koreografiji Oskara Harmoša, te Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi Frana Lhotke.

Nakon niza kreacija uspješnih u zemlji i inozemstvu, Zurovac je ostvario najveći projekt riječkog Baleta: Romea i Juliju Sergeja Prokofjeva.

Drugi CD donosi skladatelje 20. stoljeća: Temu i četiri varijacije (Četiri temperamenta) za glasovir i gudače Paula Hindemitha uz Zagrebačke soliste, 3. koncert za glasovir i orkestar u C-duru, op. 26 Sergeja Sergejeviča Prokofjeva uz Simfonijski orkestar RTZ-a pod ravnanjem Stjepana Šuleka i Šest bagatela za glasovir, op. 44 Božidara Kunca.