U uvodnoj bilješci, u kojoj obrađuje same početke rješavanja profesionalizacije kazališnoga pitanja u Hrvatskoj (povijesni Članak LXXVII o kazalištu jugoslavenskom trojedne kraljevine od 24. kolovoza 1861.), Batušić ocrtava kontekst koji je iznjedrio taj prvi zakonski akt, koji je, iako nikada promulgiran od strane cara Franje Josipa I, bio od iznimnoga značenja za daljnje konstituiranje našega kazališta kao nacionalne umjetničke ustanove. [ 3 ] Ako izuzmemo široku analizu nastanka i utjecaja toga kratkoga dokumenta koju nam je u svojem kapitalnom djelu Povijest hrvatskoga kazališta iznio sam Batušić, do navedenoga teksta u Prologu, taj su zakonski članak u svojim radovima navodili mnogi naši povjesničari i teatrolozi, ali uglavnom u širem kontekstu ostalih povijesno-političkih pitanja i dubioza koje su znatno opterećivale razvoj hrvatskoga kazališta i kazališne umjetnosti u XIX. stoljeću.