Ruksačka kultura i prosveta U istom dnevnom listu iz kojega sam crpio podatke o rezultati ma natječaja...

Objavio je zbirke stihova Srednje slovo (UPS, Novi Pazar, 1995) i Bludni parip (Agena, Beograd, 2000), zbirku priča Potomci odbijenih prosaca (Rad, Beograd, 2004) i drame In vivo (Prosveta, Beograd, 2004).

U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna društva " Prosveta ", " Preporod " i " Napredak ".

Izbor studija i ogleda, Školska knjiga, Zagreb 1971.; Usmena književnost (u: Povijest hrvatske književnosti, 1), Liber, Zagreb 1978.; Usmena književnost nekad i danas, Prosveta, Beograd 1983.; Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti, NZMH, Zagreb 1984.; Pjesme, priče, fantastika, NZMH i Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1991.; Priče i pričanje.

Primjerice, pod natuknicom Hazari (str 139 - 144, Prosveta, 1985.) piše: U carstvu su najbrojniji Hazari, svi ostali su u sasvim malim grupama.

Mažuranića (Ženeva 1918, Zagreb 1922), oblikovao naslovnicu Vojnovićeve knjige Imperatrix (Zagreb 1919) i opremio almanah Prosveta (1918).

Međutim, reč je o sasvim drugačijim istorijskim izvorima i literarnom predlošku. 5 Od ovog principa u većoj meri odstupa jedino odrednica Hazari u Žutoj knjizi gde se nalaze hebrejski izvori o hazarskom pitanju. 6 O narodu dvojniku će još biti reči, ali radi opšte ilustracije treba navesti podatak. koji daje Mala Prosvetina Opšta enciklopedija pod odrednicom Hazari: " Pod istim nazivom poznat je i narod mongolskog porekla koji živi u Avganistanu. " Prosveta, Beograd, 1978, str. 550. 7 Pod pojmom citat podrazumevani su samo i isključivo znaci navoda, a ne kurzivni delovi teksta ili upravni govor. 8 Svi navodi su davani iz knjige - Milorad Pavić: Hazarski rečnik, Prosveta, Beograd, 1990. 9 Uporediti: D.

U suprotnom, vaš vlasnik neće puno mariti za vas i bićete u permanentnom predkolapsnom stanju u kakvom se na primer nalazi Prosveta ili ćete biti prodati trgovcu džemperima kako je prošao Nolit " Uz ovaj, postoji i problem " vezan za uobičajeno smenjivanje vlasti u novom izbornom ciklusu gde vam vrlo često može biti uskraćena pomoć nove vlasti pošto su vas njeni prethodnici i ljuti protivnici ispomagali.

Bilješka iz 1923./24. govori nam da se u školi čitaju sljedeći časopisi: Vijenac, Napredak, Hrvatski učitelj, Uzorni vrtlar, Jadranska straža, Službeni glasnik, Srpsko Kosovo i Narodna prosveta.

Ovdje bih svakako istaknuo njemačku marksisticu Rosu Luxemborg. [ 8 ] Od kvalitetnih tekstova o anarhizmu na hrvatskom jeziku izdvojio bih: Bakunjin, Mihail, 1979.: Država i Sloboda, Globus, Zagreb; Guérin, Daniel 1980.: Anarhizam: od doktrine do akcije, Naprijed, Zagreb; Kropotkin, Petar, 1984.: Anarhizam i moral, Prosveta, Beograd; Sekelj, Laslo, 1987.: O anarhizmu, Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije, Novi Beograd; Nettlau, Max, 2000.: Povijest anarhizma, DAF, Zagreb; Goldman, Emma, 2001.: Anarhizam i drugi ogledi, DAF, Zagreb; Pouget, Émile, 2009.: Osnove sindikalizma/Direktna akcija/Sabotaža, Centar za anarhističke studije, Zagreb; Kropotkin, Petar Aleksijevič, 2009.: Anarhija, Demetra, Zagreb; Rocker, Rudolf, 2009.: Metode anarhosindikalizma/CNT: Anarhosindikalizam u Puerto Realu, Centar za anarhističke studije, Zagreb.

U " Maloj enciklopediji Prosveta " objavljenoj u Beogradu 1978. piše:

U Domu će biti smještene udruge " Novo Janjevo " i Srpsko kulturno društvo " Prosveta ", te opremljena nova knjižnica.

Nažalost, nevjerojatan spoj nemara i sumnjivih aktivnosti doveli su Prosvetu na rub stečaja, a sudeći po tome što Prosveta više ne posjeduje nekretnine, knjižare, tiskare i novac za plaće zaposlenika, ova poznata izdavačka kuća ubrzo će staviti ključ u vrata.

I to nam sada otvara mogućnost da u okviru teme kojom se upravo bavimo, Kulundžićevu dramu Ä ovjek je dobar, izvedenu u HNK⠀ u u Zagrebu 11. rujna 1953. na hrvatskom jeziku (prema knjizi šaptača koja se čuva pod oznakom HNK 2648 u arhivu Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe ⠀ Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, HAZU, Opatička 18 u Zagrebu), a koja je inače tiskana na srpskom jeziku, ćirilicom, pod naslovom Ä ovek je dobar, Biblioteka Putevi, Prosveta ⠀ Beograd, 1953, držimo i nezaobilaznim djelom hrvatskog kazališnog repertoara tog razdoblja povijesti hrvatskog kazališta.

Objavio je: - zbirke poezije: Na rubu svijeta, Matica hrvatska, Zagreb 1956.; Izvan fokusa, Lykos, Zagreb 1957.; Gratlic za čas kratiti, Bagdala, Kruševac, 1965.; Gazela i druge pjesme, Matica hrvatska, Zagreb 1970.; Izabrane pjesme 1950 - 1975, Matica srpska, Novi Sad 1976.; Čitanje Ovidijevih Metamorfoza/Rustichello, Biblioteka SC-a Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1976.; Bacač kamena, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1985. i Prigovori, Durieux, Zagreb 1993.; - knjige priča: Specijalni izaslanici, Naklada Društva književnika Hrvatske, Zagreb 1957.; Deset kratkih priča za moju generaciju, Matica srpska, Novi Sad 1966.; Obiteljska večera i druge priče, Naprijed, Zagreb 1975.; Hrvatski Joyce i druge igre, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1989.; - romane: Izdajice, Zora, Zagreb 1961.; Kratki izlet, Prosveta, Beograd 1965.; Luka, Znanje, Zagreb 1974.; Drugi ljudi na Mjesecu, Znanje, Zagreb 1978.; - knjige eseja: Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske 1960 - 1962, Naprijed, Zagreb 1965.; Zanovijetanje iz zamke (Deset godina podlistaka), Znanje, Zagreb 1972.; Sloboda čitanja, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.; Prošlo nesvršeno vrijeme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.; - knjige drama: Lice, Biblioteka HNK, Zagreb 1965.; Devet drama, Matica hrvatska, Zagreb 1970.; Mjesto uz prijestol, dvije drame Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.; knjigu za djecu Ovo i druga mora, Školska knjiga, Zagreb 1975.

1955. godine iz štampe izlazi zbirka pjesama " Žubor života " (" Prosveta ", Beograd 1955. i 1964.) za koju godinu dana kasnije dobiva nagradu Društva književnika Hrvatske.

Iste godine izlaze mu " Sabrana dela " u dvije knjige (" Narodna prosveta ", Beograd) kojima je obuhvaćena cjelokupna njegova dotadašnja poezija.

Milenko: Slava, služba ili krsno ime u pisanim izvorima do kraja 18. veka, u: O krsnom imenu: Zbornik, Prosveta, Beograd 1985., str. 180 181. [ ćirilica ]

U okviru Sabranih djela Oskara Daviča u dvadeset knjiga (Prosveta, 1969.) sakupljeni su njegovi eseji, članci, polemike i usmena izlaganja nastala do 1967., i to u petoj knjizi (Poezija, otpori i neopori), osamnaestoj (Novine nevino), devetnaestoj (Pristojnosti) i dvadesetoj (Notes).

" Hrvatski Radiša " je zabranjen kao i muslimanski " Gajret ", ali po svoj Jugoslaviji slobodno djeluje " Srpsko prosvetno društvo Prosveta " koja postoji u svakom većem srpskom selu u Hrvatskoj.

A požar gase benzinom tj. povećavaju plate u javnom sektoru (prosveta, zdravstvo, itd.), jer idu izbori pa treba namaći koji glas: flop:

Pa sta prosveta drugo da ocekuje do haosa u svojim redovima.

Srećom, kao i kod beogradskih uličnih prodavača tako i u hrvatskim antikvarijatima još uvijek zna iskrsnuti poneki primjerak srpskog prijevoda Ilije Marinkovića koji je 1979. godine objavila beogradska Prosveta pod naslovom Razgovori sa dželatom ispod kojeg ime autora piše onako kako se čita: Kažimjež Močarski.

enki, čuj, prosveta i pravosuđe su po prirodi stvari suprotno postavljeni.

A evo kako reklamne poruke otvaraju knjigu Bore Ćosića Consul u Beogradu (Prosveta 2008.): ' Prvo, čime Beograd me je dočekao, kada sam kao petogodišnji dečak doselio se onamo, bile su svetleće reklame na Terazijama, posebno ona koja je oglašavala čudotvornu tečnost za negu tela, Alga.

BEOGRAD Akademik, književnik Dobrica Ćosić obratio se pismom predsedniku Srbije Borisu Tadiću sa molbom da pomogne obnovu izdavačke kuće Prosveta. Sindikalne organizacije Prosvete su dostavile Tanjugu pismo Ćosića u kome on navodi da smatra da kao najstariji pisac Prosvete, nema razloga da ubeđuje predsednika u nacionalnu i kulturnu neophodnost da se Prosveta spase od pljačke i od uništenja njenog ogromnog duhovnog i kulturnog fonda, jedinstvenog na Balkanu. Postoje realni uslovi i raspoloženje direktora Službenog glasnika, gospodina Slobodana Gavrilovića, da Prosvetu pripoji Službenom glasniku i pokrene sav njen zapostavljeni i uništeni potencijal, tvrdi Ćosić.

Godine 1963. kod Udruženih izdavača (Prosveta, Mladost, Svjetlost i Državna založba Slovenije) izlaze prva Sabrana djela Ive Andrića u deset tomova.

Napisao je zbirku priča Priče za tešku noć, uspavanka za odrasle (Prosveta, 2003), koja je prevedena na slovenski i objavljena 2007. (Škuc, Ljubljana).

To znači da je očigledna tendencija koja omogućuje da se s pravom govori o informacionoj ekonomiji, u kojoj sfera usluga (medicina, prosveta, nauka itd.) imaju prioritet u odnosu na bazne grane poljoprivredu i industriju.

Njemu Andrić u pismu piše:« () Dozvolite mi ovom prilikom da ispravim neke biograf. (ske) podatke: 1. Nema sumnje da sam ja Hrvat po rodu, koliko sam pak kao pisac hrvatski to je drugo pitanje o kom neću da govorim, niti sam ja zvan da ga rešavam. (). (Najvažnije) Nisam rođen 1891. nego 1892. (godina i dugova čovek uvek ima i previše.) (). »[ Dragić citirao prema: Ivo Andrić, Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine, Beograd: Prosveta, 1997., str. 198., ISBN 86 - 07 - 01006 - 9 ]