Poslije se, nakon posjeta Ženevi 1754., vratio protestantizmu, a od 1756. živio je u provinciji.

Još zamašniji blok članaka imamo o protestantskom fundamentalizmu i protestantizmu generalno, kojega također možemo nazvati nekom vrstom derivata ili čak parazita katoličanstva.

Crkvena je povijest pokrivena prilozima o protestantizmu u Istri i Stipanu Konzulu Istrijanu te Pićanskoj biskupiji i Zahariji Đivaniću.

Čak i oni među nama koji su živjeli, školovali se ili poslovali sa iznozemstvom opet su većinom bili izloženi istoj zapadnoj civlizaciji, domantno kršćanskom protestantizmu.

Plaćamo velik danak i protestantizmu, a mi smo ipak vjera utjelovljenja, preobraženja i uskrsnuća.

Veću antipatiju u znanstvenoj zajednici izaziva jedino vjerski fundamentalizam i protudarvinistički kreacionizam nazočan u evangeličkome protestantizmu.

Tako nisu postupali hrvatski političari ni revolucionarne 1830. godine u saboru u Bratislavi, kad su odbili mađarski zahtjev da se mijenjaju hrvatski zakoni o vjerskim zajednicama u prilog protestantizmu.

I pokojna princeza Dajana imala je istu titulu princeze od Velsa (i potiče iz dinastije Stjuarta koji su bili odani protestantizmu).

Dopisivao se i polemizirao s mnogobrojnim intelektualcima svojega doba, a osobito je postao poznat po suprotstavljanju protestantizmu koparskoga biskupa P.

Nacionalnoliberalni, nacionalnoprotestantski i konzervativni evangelički političari prikazivali su ujedinjenje Njemačke kao pobjedu državnih i društvenih načela temeljnih na protestantizmu i kao posljedicu protestantizmom oblikovane pruske povijesti. [ 24 ] Osim toga neki od neposrednih uzroka antikatoličkog stava pruske države a zatim njemačke carske vlade i Bismarcka osobno bili su osnivanje Stranke centruma, zatim svađe koje su izbile oko dogme o papinoj nepogrešivosti, politički savez s nacionalnim liberalima radi konsolidacije Carstva, te stalni Bismarckov strah pred protunjemačkom koalicijom katoličkih država.

I ava o Crkvi od 1. lipnja 1821.: " Zatim sam vidjela da sve što pripada protestantizmu postepeno dobiva na cijeni, a Katolička Vjera tone u potpunu propast.

Njegov je najstariji sin Maksimilijan pokazivao velike sklonosti protestantizmu, pa se čak vjerovalo da će nakon očeve smrti i javno pristupiti novoj vjeri, tako da je bio nepodoban naslijediti čitavu habsburšku baštinu.

U protestantizmu su se pojavile dvije različite tradicije.

O protestantizmu da i ne govorim.

Oni žele riješiti čovjekove probleme tako što će se ukloniti bilo kakav oblik prisile i ovisnosti, s obzirom na moral ili religiju. »41 Slobodno zidarstvo nameće svijetu svoj agresivni antiteizam i kroz različite« nove duhovnosti«, koje se, premda su izdanak i pećinske baštine, često pojavljuju i lažno se predstavljaju pod kršćanskim imenom.42 Masonska dekristijanizacija anglikanizma odavno je okončana, u protestantizmu još traje43, a pravoslavlje se (posebno u Rusiji) snažno odupire.

Katolici su zato u Velikoj Britaniji gotovo istrijebljeni, pa ih je danas svega 10 posto. [ 6 ] Nakon krvavih obračuna s katolicima, licemjerno je da si Velika Britanija pripisuje izum demokracije, da (ne) demokraciju prosuđuje drugima, dok još uvijek drži na snazi zakon po kojem britanski prijestolonasljednik može biti samo protestant, [ 7 ] isključivo ne može biti katolik, kao ni njegova supruga ili suprug. [ 8 ] Lojkić poglavlje o protestantizmu U klopci demona zaključuje s podatkom da je u sadašnjoj anglikanskoj crkvi zaređeno za pastore više od polovice žena, ali i to da je 2008. održano svećano vjenčanje dvaju pastora homoseksualaca (str. 280).

71. Prenaglašavanje« prijetećeg kraja »vremena (koji nalazimo u protestantizmu) često je vodio u kule u zraku mentalitet, sve do određivanja socijalnih, političkih, etničkih i ekonomskih osjetljivosti ovdje na zemlji.

Kao idejni vođa " filipista ", umjerene struje u protestantizmu, teološki se sukobio s Matijom Vlačićem, osobito u pitanjima čovječe slobode i spasenja.

Njegov osobni odnos prema Lutheru najvećim dijelom proistječe iz izrazite simpatije prema protestantizmu, posebice u našim krajevima, koji nije bio nikakva »beznačajna epizoda« već razvijen i plodotvoran pokret kakvim ga povećom fusnotom obilježuje u eseju Illyricum sacrum.

Po takvu stavu bliski protestantizmu oni svaki izvanjski kult smatraju profanacijom vjere koja je bitno unutarnja.

S jedne strane, one im otvaraju vrata znanja, mnogo revolucionarnije u protestantizmu nego u katoličanstvu, ali s druge strane i jedan i drugi pravac bili su podjednako patrijarhalni.

Kao mladić brat Roger je proučavao baštinu monaškog i redovničkog života: sv. Bazilija, sv. Benedikta, sv. Franju... te zaključio kako bi i on trebao tako živjeti: »Idi prodaj sve što imaš, podaj siromasima i slijedi me...« No nije želio da to bude nekakva restauracija samostanskog života u protestantizmu, nego da zajednica bude mjesto gdje i protestanti i katolici, u budućnosti možda i pravoslavci, mogu živjeti taj znak, tu prispodobu zajedništva.

Odnos vjere i razuma, objave i razumske spoznaje nametnuo se kršćanstvu na samom početku pa je filozofija u povijesti katolicizma našla važno mjesto, veće nego u pravoslavlju i protestantizmu.

Ishod je ubrzo pokazao kako su se vjera i ljubav, koje se hrane molitvom, utrnule u reformi; a kod katolika one neprestano podržavaju sva pobožna djela prema Bogu i prema čovjeku, budući da se napajaju na neizrecivim izvorima liturgijske molitve koju obavlja biskupijski i redovnički kler, i kojemu se pridružuje zajednica vjernika. 10. Mržnja prema Rimu i njegovim zakonima Kako je protestantizmu bilo potrebno određeno pravilo da razabere koja bi od papističkih ustanova bila najopasnija za njegova načela, trebalo je potkopati same temelje katoličke građevine i pronaći kamen temeljac koji sve drži.

Dakle, u protestantizmu postoje još samo laici.

Vlačiću Iliriku i protestantizmu), Napoleonovu dobu, austrijskoj upravi, rudarstvu.

Nesvjesno, tijekom godina provedenih u protestantizmu postala sam antikatolički nastrojena stanje koje su naučavalo i usađivalo sredstvima protestantskog miljea).

Po gregorijanskom kalendaru Badnjak pada 24. prosinca, te ga toga dana slave u katoličanstvu i protestantizmu.

" Odgojen je u kalvinističkom protestantizmu, koji pretjerano naglašuje doslovno nadahnuće Svetoga Pisma i vrijednosti Staroga zavjeta, a Bibliju smatra kao jedinu normu i zakon po kojem se mora urediti sav ljudski život. " [ 1 ] Iako je bio bez ikakvog teološkog nauka, on Bibliju smatra knjigom zagonetki i šifriranih križaljki iz kojih se matematičkim postupcima može izračunati kada i kako će Bog spasiti svijet.

Prva osobina takvog društvenog uređenja je da vjerska zajednica i država NISU jedno te isto: za razliku od većine drugih religija starog svijeta i za razliku od stanja u protestantizmu u katoličkoj državi svjetovni vladari ne upravljaju vjerskom zajednicom.