Zamolio sam svojeg subrata župnika Kunza da mi saopći svoje mišljenje o ekumenizmu.

Ovdje mi nije pri ruci, mogu pronaći kod kuće u kojem se dokumentu iz negdje 2000. godine, iz vremena pape Ivana Pavla II, govori o ekumenizmu i dijalogu s drugim relegijskim sustavima.

Tabor ću spomenuti kad budem nastavio priču o ekumenizmu.

U trećem broju Dekreta o ekumenizmu: ' Odnosi odijeljene braće s Katoličkom crkvom ' jasno piše da se,, samo po Katoličkoj Kristovoj crkvi, koja je opće pomagalo spasenja, može postići sva punina spasonosnih sredstava.

Najviše citiran, i najviše krivo tumačen, odlomak iz Biblije, koji se pojavljuje u gotovo svim tekstovima o ekumenizmu, je onaj u kome Isus moli da svi budu jedno:,, Neka svi budu jedno; kao što si ti, Oče, u meni i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao (Iv 17, 21).

Papa Ivan XXIII. daje novi zamah ekumenizmu, susreće se s brojnim predstavnicima kršća nskih nekatoličkih zajednica i poziva: " Tražimo više ono što nas spaja nego ono što nas ra zdvaja. " Posreduje uspješno u kubanskoj krizi koja je prijetila izbijanjem novoga svjetskoga sukoba između tadašnjeg SSSR-a i SAD-a.

Ajde me, bogati pouči o ekumenizmu, pa da i ja nešto znam.Nemoj biti katolički sebičan.Podjeli samnom svoju produhovljenost.

Opredjeljenje Crkve na ustrajnosti u ekumenizmu Papa je potvrdio i 1995. godine enciklikom Ut unum sint u kojoj se uzima za ostvarenje Kristova poziva da svi koji u njega vjeruju - budu jedno.

Svaki iskren Kristov prijatelj teži zdravom ekumenizmu, prisnom, kapilarnom ekumenizmu kršćanske ljubavi, a odbija ga lažni, manifestacijski, koji služi monopolu i kojeg monopolisti financiraju i organiziraju glamuroznim skupovima na formalnoj razini.

Katolik se danas teško snalazi u ekumenizmu, pa je često prepušten vlastitoj proizvoljnosti, te kod toga čini krive i naivne korake.

O nekim ekumenskim pitanjima u kršćanstvu prije raskola govorio je dr. Tomislav Zdenko Tenšek, a o ekumenizmu nakon jubilarnog Dekreta pročelnik Katedre za ekumensku teologiju pri KBF-u dr. Jure Zečević.

Četrdeseta obljetnica odnosi se, naravno, na izglasavanje dekreta Drugoga vatikanskog sabora »Unitatis redintegratio« (Ponovna uspostava jedinstva) o ekumenizmu; dekreta koji je, i prema općoj ocjeni sudionika skupa, otvorio Katoličku Crkvu ekumenskim nastojanjima, ali na svoj način potaknuo i druge kršćanske Crkve na snažniji ekumenski dijalog.

Dekret Unitatis redintegratio moguće je na ispravan način razumjeti samo ako ga se proučava zajedno i u ekleziološkoj povezanosti s Dogmatskom konstitucijom o Crkvi Lumen gentium koja je na Saboru usvojena istodobno s Dekretom o ekumenizmu.

Potaknuti time, mi smo ovoga puta odlučili istražiti nešto više o ekumenizmu.

Drugi vatikanski sabor je, posebice svojim dekretom o ekumenizmu Unitatis redintegratio (1964), Katoličku Crkvu nepovratno postavio, ponajprije u teološkom smislu, na put ekumenskih nastojanja oko ponovne uspostave jedinstva među kršćanima iz čega su potom izvedena pravila konkretnoga ponašanja.

Petak ujutro djevojčice su provele u radu po grupama gdje su na svoj način obradile neki dio života Pape i kasnije to prezentirale pred ostalim djevojčicama pa su tako nastali zanimljivi plakati, čak i dramatizacije, o Ivanu Pavlu II. i Blaženoj Djevici Mariji, krunici, mladima i ekumenizmu.

Za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji, nagrada Sulejman Mašović Luka Vincetić Jovan Nikolić dodjeljena je emisiji Hrvatske televizije EKUMENA i njenom utemeljitelju i uredniku Augustinu Bašiću.

Njegove knjige ne moraju imati neku literarnu vrijednost, ali su pisane s ljubavlju prema ljudima i rodnom kraju. »Naime, u trideset i dvije godine, koliko je proveo kao umirovljenik, napisao je i izdao trideset i tri knjige, koje ovdje navodimo prema godini izdanja, a tridesetčetvrta knjiga ostala je u tisku: 1. Punat 1., Krčki zbornik, svezak 23, posebno izdanje 17, Krk 1991. 2. Punat 2., Krčki zbornik, svezak 24, posebno izdanje 18, Krk 1991. 3. Lijepi Punat 1., Krčki zbornik, svezak 38, posebno izdanje 32, Krk 1997. 4. Lijepi Punat 2., Krčki zbornik, svezak 39, posebno izdanje 33, Krk 1997. 5. Punat, naš dragi zavičaj 1., Punat 1998. 6. Punat, naš dragi zavičaj 2., Punat 1998. 7. Glasovita župa Baška, svezak I, Krk 1998. 8. Glasovita župa Baška, svezak II, Krk 1998. 9. Stara pisma o Ocu Bartulu Pajaliću Redemptoristi iz Baške, Zagreb 1998. 10. Zidari crkve Svetoga Dunata pokraj Punta, Punat 1999. 11. Slavimo Bezgrešnu Svetom Krunicom, Punat 2000. 12. Bogorodica sa izabranicima, Punat 2000. 13. O ekumenizmu, Punat 2001. 14. Život Jakova Maračića, sluge Božjega iz Punta, 1876 - 1944., Punat 2001. 15. Život oca Bartula Pajalića, Redovnika Redemptoriste umro na glasu svetosti 1791. - 1863., Punat 2001. 16. Uspomene na Ilire u Puntu i u okolici Punta, Punat 2002. 17. Neke žalosne uspomene na talijansku okupaciju 1941. - 1943. prigodom 60. godišnjice, Punat 2003. 18. Kraljevstvo Jagančevo, Punat 2003. 19. Stotina Kristovih radnika iz Krčke dijeceze, Punat 2003. 20. Vidim nebo otvoreno, Punat 2004. 21.72 učenika Isusovih misionara Hrvata, Punat 2005. 22.300 crkvi i kapela na otoku Krku, Punat 2005. 23. Život Dr. Josipa Srebrnića, Biskupa krčkoga, I. dio, Punat 2006. 24. Vodič kroz Punat, Punat 2006. 25. Slavimo Bezgrešnu, Punat 2007. 26. Punat na Krku 1, Krk 1991. (Pretisak 2007.) 27. Punat na Krku 2, Krk 1991. (Pretisak 2007.) 28. Ukazanja Bezgrešne u Lurdu, Zagreb 2008. 29. Jedanaest vrsti redovnika u Krčkoj biskupiji (Rapskoj i Osorskoj), Punat 2008. 30. Anton Karabaić, urednik novina« Naša Sloga », Punat 2009. (Zagreb?) 31. Sićanja zi življenja, Punat 2009. (Zagreb?) 32. Uspomene, Punat 2010. 33. Hrvati Sveti, Blaženici, Sluge Božje, Punat 2010. 34. (u tisku) Za ovo što je ostavio i za sve ono što je kao svećenik utkao u život crkve u Krčkoj biskupiji, neka ga Veliki svećenik Isus Krist učini dionikom svoga svećeništva i udijeli mu nagradu među svetim pastirima

Prvi dan simpozija zaključen je predavanjem doc. dr. Milan Špehara koji je progovorio o važnosti Starog zavjeta u ekumenizmu, kao izvoru primjera i inspiracije za zajedničku molitvu, egzegezu i dijalog sa kršćanskog braćom, ali i sa židovima i muslimanima.

Na pitanje zašto Papa Benedikt XVI. nije više, poput svog prethodnika, govorio o ekumenizmu, odnosno zašto nije bilo jačih poruka drugim vjerskim zajednicama na Balkanu, Lombardi je odgovorio da se Papa susreo s predstavnicima drugih vjerskih zajednica, da je govorio o zajedništvu te da su vrijednosti koje je on promovirao zajedničke svim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.

" Ekleziološka vizija svetih Ćirila i Metoda i njihov odnos prema ekumenizmu " naslov je predavanje koje će održati praški nadbiskup kardinal Dominik Duka, " Inkulturacija u radu svetih Ćirila i Metoda i današnje misijske metode " tema je predavanja mons. Gianfranca Colzanija s Papinskog sveučilišta Urbaniana, dok će predavanje " Doprinos svetih Ćirila i Metoda, suzaštitnika Europe, novoj evangelizaciji " održati predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije kardinal Salvatore Fisichella.

Osim izravnih kontakata s drugim kršćanskim Crkvama i crkvenim zajednicama radi pozivanja da pošalju svoje promatrače na Drugi vatikanski sabor, Tajništvo je, kao pripravno saborsko povjerenstvo, priredilo i Saboru predstavilo nacrte budućih saborskih dokumenata o ekumenizmu Unitatis redintegratio, o nekršćanskim religijama Nostra aetate, o slobodi vjere Dignitatis humanae i, zajedno s doktrinarnim povjerenstvom, dogmatsku konstituciju u Božjoj objavi Dei Verbum.

Ultrakonzervativan, protivio se modernizaciji Crkve, ekumenizmu, tvrdio da je Društvo Svetog Pija X. stvarna Crkva, dok je za vodstvo Crkve u Rimu smatrao da je " pod utjecajem Sotone ".

Osjećam, naše Zagorje će prednjačiti u ekumenizmu i Europeizmu zato jer u ovom gradu žive oni stari Hrvatski plemići koji su pravi kršćani.

Napisao je Komentar Dekreta o ekumenizmu Unitatis redintegratio II. vatikanskog sabora (1987), objavio je knjigu Ekumenske nade i tjeskobe (Mostar 1993) te desetke članaka i osvrta na tu temu, a još uvijek predaje i ekumensku teologiju na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji.

Osobito se pak zaustavio na ekumenizmu Katoličke crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, nabrajajući izrasle ekumenske pothvate i nastojanja kao primjerice ekumenske molitve za jedinstvo, zatim domaće ekumenske susrete, ekumenizam na teološkim učilištima (međufakultetski susreti), mnoštvo napisanih članaka i knjiga o ekumenizmu.

To jest, nakon kratkoga podsjećanja na početku teksta na priključivanje Katoličke Crkve u ekumenska nastojanja, posebice na ekumenske perspektive Drugoga vatikanskog sabora, u nastavku ovoga teksta slijedi prikaz glavnih naglasaka saborske ekumenske teologije, sadržane u Dekretu o ekumenizmu Unitatis redintegratio.

Kasnije (1977. godine) će blaženim biti proglašen i Leopold Mandić, takođe pokatoličeni Bokelj, pa će Hrvati proglasiti Boku Kotorsku zaljevom hrvatskih svetaca (ni više, ni manje) Poglavar Crkve u Hrvata, kardinal Franjo Šeper će, učestvujući na svečanoj beatifikaciji u Kotoru i Herceg Novom, pokazati šta misli o ekumenizmu, pozivajući se upravo na Mandića koji je govorio da bi se zbog ostvarenja istinskog jedinstva odijeljeni istočnjaci trebalo da vrate u katoličko jedinstvo.

U svim prilikama, posebno na svojim putovanjima i susretima, Ivan Pavao II. koristi priliku da govori o ekumenizmu.

A što je kardinal Kasper, pročelnik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, rekao o sv. Pavlu i o ekumenizmu pročitajte u ovom postu.