" Užitak je bio družiti se s razvedenim i introvertnim arhivarom koji je smišljao Ljiljana Filipović - U romanu ne traži lake odgovore na teške probleme, što čitatelji cijene kako usrećiti ljude u svojim romanima i činio da magijski nestaju kako ne bi pokvarili njegovo djelo. " Ljiljana Filipović doktorirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas predaje psihoanalizu dramskog teksta na Akademiji dramske umjetnosti i radi kao urednica na Trećem programu Radio Zagreba.

Srećko Lipovčan prisutan je u hrvatskoj javnosti kao novinar već od ranih šezdesetih godina, kada je kao dvadesetogodišnjak objavljivao tekstove u nizu tadašnjih kulturnih listova i listova za mlade (Kolo, Vijenac, Prolog, Studentski list, Polet, Telegram) te se bavio novinarskim i uredničkim poslom na prvom i trećem programu tadašnjeg Radio-Zagreba.

Čak i njegove bliske kolege su se okrenuli protiv njega, što je on teško podnosio, i donio odluku da zauvijek napusti Beograd, i nađe novi dom u Zagrebu, u kojem ga je čekao posao kulturnog urednika Radio Zagreba.

Ova rodoljubna pjesma, posvećena domovini, godinama je svakog tjedna emitirana na samom početku poznate emisije Radio Zagreba Našim radnicima na privremenom radu u inozemstvu.

Kao kritičar i esejist surađivao je, između ostalog, u programima Radio-Zagreba III, Radio-Sljemena, Omladinskog radija 101, a proze su mu izvođene na Omladinskom radiju 101, Radio-Beogradu III, Radio-Ljubljani i dr. Surađivao je u TV emisiji Knjige i ideje.

U godini obilježavanja 30. godišnjice Radio Zagreba, počinje s radom prvi TV odašiljač s hotela Tomislavov dom na Sljemenu.

Tijekom adolescentskog odrastanja, nije nam se nudio preveliki izbor radio stanica; osim Radio Zagreba, u to vrijeme srednjostrujaški popularni radio bio je Radio Velika Gorica, a onaj progresivniji Omladinski radio, kasnije Radio 101. Kako sam bio vezan uz glazbu 50 - ih i 60 - ih, najviše mi je odgovarao Radio Sljeme, ali tražio sam korak dalje, više, htio sam malo zagrebati ispod površine

Bilo je raznih emisija na koje sam povremeno nailazio, no, nekako, emisija koja je najviše utjecala na mene bila je emisija Prvog programa Radio Zagreba, Zvijezde tamnog sjaja.

Mani Gotovac u svojoj staroj kamenoj kući u Dubrovniku Mani Gotovac (68), nekadašnja kazališna kritičarka Radio Zagreba, dramaturginja, teatrologinja, autorica nekoliko teatroloških knjiga i prva intendantica u povijesti hrvatskog teatra, završila je ravnateljski mandat u riječkom HNK Ivana pl. Zajca politički provokativnom Brezovčevom predstavom Krležinih Glembajevih.

Bio je dugogodišnji dirigent više pjevačkih zborova među kojima i Mješovitog zbora Radio Zagreba, Simfonijskog orkestra JNA u Beogradu te Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u Zagrebu.

Uz školovanje aktivno je surađivao i u informativnom programu Radio Zagreba.

Završio je i novinarsku školu Radio Zagreba.

Nakon toga, politika je dovela iz Dubrovnika Mirjanu Rakelu, otužnu provincijsku urednicu u dopisništvu Radio-Zagreba i Polet je krenuo tamo od kud je i krenuo: U mali, dosadni bilten omladinske organizacije...

Odlomke iz knjige, koji su već i dijelom objavljeni u našem listu Ha Kol, čitala je gospođa Vlatka Bjegović, spikerica Radio Zagreba. Â

Radio Osijek utemeljen je 1943. godine, nekoliko mjeseci nakon Radio Dubrovnika i 17 godina nakon Radio Zagreba te je jedna od najstarijih radijskih postaja u ovom dijelu Europe.

Mladen Lorković, podsećao je pučanstvo preko Radio-Zagreba da nastave uništavanje Srba i izvan granica ND Hrvatske: Zato braćo, i djecu vašu koja se rode treba učiti da mrze Srbe. "

napravljena je analiza programa Radio Zagreba te posebnim dopisom upozoreno vodstvo te ustanove da bi trebalo sustavno obnavljati fundus starijih, dijelom i poslijeratnih djela hrvatskih skladatelja, jer su mnoge ranije snimke zastarjele i neupotrebljive

Jedan od vodećih hrvatskih dokumentarista, ugledan filmski kritičar iz generacije takozvanih hičkokovaca (promotora autorske kritike na ovim prostorima), dugi niz godina filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija (prije Radio Zagreba).

Trebalo je reagirati brzo: Dražen Vrdoljak, tada urednik na radio-Zagrebu, omogućio je " Haustoru " da u nekom slučajno slobodnom terminu na brzinu zaposjedne studio Režije 4, znamenita dionica duhaća nastala je, trenutkom čudesne inspiracije, tek tada, na snimanju, i tako je, u zbrda-zdola uvjetima, nastala snimka koja je najprije bila hit specijaliziranih rock-emisija radio-Zagreba, da bi se od tada neprekidno vrtjela sve do danas.

Od 1953. do 1960. član je klavirskog trija Radio Zagreba (uz Zlatka Baliju i Milana Nagyja), a od 1974. nastupa u klavirskom duu s juricom Murajem.

Ansambl Zagrebačkih solista osnovan je 1953. na inicijativu violista i glazbenog urednika tadašnjeg Radio Zagreba, Stjepana Aranjoša, a pod umjetničkim vodstvom slavnog violončeliosta i dirigenta Antonija Janigra.

U repu sam stajal skup sa tadašnjim gitaristom Big Banda Radio Zagreba (TV se tek počela pojavljivati) Aleksandrom Bubanovićem, potomkom te vrlo značajne i znamenite familije.

Od sred. 1960 - ih na frekvencijama Radio Pule, Radio Zagreba i Kopra ostvareno je više tisuća emisija, u kojima je slušateljstvo upoznavano s istarskim nar. pjesmama, svirkom, plesom te nar. običajima.

Tijekom 80 - ih je počeo raditi kao vanjski suradnik Radio Zagreba, a rad je nastavio u emisiji Plodovi zemlje.

Lisak i Kovačiček materijal za album snimaju 2. i 3. siječnja 1993. u B. P. klubu i u studiju radio Zagreba i uz klasične jazz skladbe sadrži i " Dok razmišljam o nama " od Josipe Lisac.

Prve ženske paške pučke napjeve snimile su sestre Bepina Valentić Kranjcika i Marija Maržić Kranjcika tada za potrebe Radio Zagreba.

Od 1963. radi kao kritičar i urednik Literarne redakcije, pa potom Trećeg programa Radio-Zagreba.

Zanimljivo je da je Bauer ušao u književnost upravo preko natječaja za kratku prozu, osvojivši davne 1958. nagradu Radio Zagreba.

U Osijeku je pokrenuo đačke listove Naprijed i Goran, uređivao je poeziju u prestižnom časopisu Revija, godinama je zajedno s još jednim essekerom Julijem Njikošem uređivao emisiju Iz naroda za narod tadašnjeg Radio Zagreba.

Munitić je tekstove i eseje o stripu objavljivao u Oku, Kulturi, Filmu, Pegazu, Vjesniku, TV novostima, Filmskoj kulturi, Oscaru, na Trećem programu Radio Beograda i Radio Zagreba itd.