Naslov moga bloga Na ishodištu inspiriran je istovjetnim naslovom knjige akademika prof. Dr. Radoslava Katičića.

Tijekom 1986. objavljene su prve dvije knjige nacrtâ za veliku gramatiku - Tvorba riječi Stjepana Babića i Sintaksa Radoslava Katičića - kao Akademijine publikacije, uz napomenu da su izrađene " u organizaciji Zavoda za jezik ".

Maštrović je rekao da je program vrlo bogat te je istaknuo izlaganje akademika Radoslava Katičića, Slobodana Prosperova Novaka i Perside Lazarević Di Giacomo sa Sveučilišta u Pescari.

Naravno, nezaobilazni su i radovi Radoslava Katičića, ponajprije njegova knjiga Uz početke hrvatskih početaka (1993.) Međutim, za Raukara je kruna razvoja historiografije pod okriljem Akademije edicija Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, pogotovo njena prva dva sveska koji obuhvaćaju srednji vijek do 12. stoljeća (sv. I, 1997.) te srednji vijek od 13. stoljeća i renesansu (sv. II, 2002.).

Predavanje akademika Radoslava Katičića, istaknutoga hrvatskog jezikoslovca, svakako je vrhunac u obilježavanju ovoga značajnog datuma.

Spekulacije o zajedničkom jeziku sa Srpskim, zbog sličnosti i smanjivanja troškova prevođenja, što nije ostvareno, za akademika Radoslava Katičića nije definitivno zatvoreno poglavlje, a sličnu je skepsu izrazio i akademik August Kovačec koji je iskazao stav da je Hrvatski jezik posljednjih dvadeset godina prepušten sam sebi, nebrizi stranih vlasnika domaćih medija, a rješenje za sve trebao bi donijeti Zakon o jeziku.

U zborniku je objavljeno 29 radova kojima prethodi predgovor urednikâ i uvodni tekst filologa, lingvista i indologa Radoslava Katičića.

U sklopu projekta o starohrvatskoj mitologiji nekoliko je učenika uz pratnju učiteljica Senke Pleše, Danijele Zagorec i Martine Valec-Rebić u petak 9. prosinca u maloj dvorani Hrvatskoga doma slušalo predstavljanje triologije s podnaslovom Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine akademika Radoslava Katičića.

Akademik August Kovačec (recenzent knjige, uz akademika Dalibora Brozovića i akademika Radoslava Katičića) zbog bolesti nije došao na predstavljanje, pa je njegovu recenziju u cijelosti pročitao profesor Damjanović.

U časopisu su objavljeni zapisnici sa sjednica s predgovorom predsjednika Vijeća akademika Radoslava Katičića i uvodnom riječju glavnog urednika Darka Dekovića.

Jezikoslovci iz HAZU nerijetko se svrstavaju u tzv. desnu struju, koja je prošlih godina najviše pozornosti dobivala na inzistiranju da se, npr., piše ne ću, kako je predlagalo Vijeće za normu pod vodstvom Radoslava Katičića.

Raspravljali su članovi Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta pod predsjedanjem akademika Radoslava Katičića.

Taj bi pravopis trebao sadržavati i sporne riječi grješka, zadatci i ne ću, koje je kao nova jezična rješenja u posljednje 2 godine izglasalo Vijeće akademika Radoslava Katičića.

Ako cjelovitost i identitet hrvatskog jezika postoji samo u njegovoj tronarječnosti (preporučujem zainteresiranim čitateljima da o tome konzultiraju tekst Deklaracija i jezikoslovlje akademika Radoslava Katičića u novom broju Kola), onda niti suvremena hrvatska književnost nije cjelovita bez svojih kajkavskih i čakavskih sastavnica.

U zborniku Trava od srca: Hrvatske Indije II, koji je Sekcija za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva pripremila za 70. rođendan akademika Radoslava Katičića (ur.

Slijedi uvodno predavanje akademika Radoslava Katičića pod naslovom Nacrtakkulturne povijesti svih četristo godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a zatim i otvaranje izložbe strane stručne literature pod naslovom Knjižnice i knjižničarstvo: prošlost, sadašnjost, budućnost " u organizaciji ISIP-a (Internacionalne stalne izložbe publikacija).

Temelj ovih istraživanja bila je trilogija akademika Radoslava Katičića: Božanski boj, Zeleni lug i Gazdarica na vratima, dok je istraživački rad proveo profesor docent Tomo Vinšćak s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a profesor Vitomir Belaj u književno istraživačkom smislu.

Radni dio završio je sažetkom Radoslava Katičića o svim izloženim temama, koji je istaknuo da je skup bio plodonosan, a vrijednost će njegova biti još i veća kada bude objavljen Zbornik o Šimi Ljubiću.

Stav je hrvatskih jezikoslovaca prema fenomenu« srpsko-hrvatskoga »oblikovan u nizu studija što su počele, moglo bi se reći kultnim djelom Petra Guberine i Krune Krstića:« Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika », 1940., a nastavile su se člancima, tekstovima, knjigama i monografijama Ljudevita Jonkea, Bulcsu Laszloa, Radoslava Katičića, Dalibora Brozovića, Stjepana Babića, Branka Franolića, Josipa Silića, Ive Pranjkovića, Marka Samardžije, Branke Tafre, Mire Kačića, Mirka Petija, Nataše Bašić i drugih.

Drugi svezak je znanstveni komentar izdanja u kojem su prilozi Petra Bašića, Radoslava Katičića, Christiana Hannicka, Elisabethe von Erdsmann-Pandžić i Ivana Goluba.

Drugi je svezak (453 str.) s godinom tiska 2000. znanstveni komentar, u kojemu nalazimo priloge na njemačkomu jeziku Petra Bašića, Radoslava Katičića, Christiana Hannicka, Ivana Goluba i Elizsabethe von Erdman-Pandžić.

Časopis ' Jezik ' (br. 2. - 4./2013.) u uvodnom dijelu opetovano donosi članak akademika Radoslava Katičića ' Bivše Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika ', Odluku o osnivanju Vijeća, Odluku o ukidanju Vijeća, 27 zapisnika Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, od 13. svibnja 2005. do 9. lipnja 2011., te dopise Vijeća Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i hrvatskoj Vladi.

No, od prvoga broja do nedavno izdanog došlo je do pomaka koji dijelom ostvaruje ideju Radoslava Katičića o zasebnoj metodologiji kada je riječ o hrvatskoj kulturi u nacionalnim humanističkim disciplinama.Svibanj je 2013. godine rezerviran za peti broj časopisa Cassius i posljednji broj u kojem središnju temu čini jedno književno razdoblje u ovom slučaju

Onda je ministar koji Hrvatima, barem nekima, pa bili i manjina, krade slova, ukinuo i Vijeće za normu hrvatskoga jezika pri svom novom, ošišanom, Ministarstvu i odatle otkvačio akademika Radoslava Katičića, ne pitajući ga o tome ništa, a koliko sam čitao, ostavio ga čak i bez naknadne kulturne obavijesti o sudbini Vijeća.

Druga predstavljena publikacija bila je filološka trilogija akademika Radoslava Katičića koja se bavi tragovima svetih pjesma naše pretkršćanske starine, a bez koje se teme izlagane na spomenutom skupu ne bi mogle ni razviti ni razumjeti.

Ove godine obilježava se 50 godina studija indologije u Hrvatskoj, 125 godina poučavanja sanskrta na Sveučilištu u Zagrebu te 80. obljetnica rođenja akademika Radoslava Katičića, osnivača studija indologije u Hrvatskoj. (Izvor: Hina)

Drugoga se dana radni dio skupa nastavio u Žrnovnici uvodnim predavanjem akademika Radoslava Katičića, koji je objasnio razliku između pretkršćanskog Jurja te kršćanskog sv. Jurja, kao i sve konotacije spajanja tih dvaju likova u jednog.

Knjigu Radoslava Katičića slobodno se može prozvati biserom " filološke arheologije ", djelom koje na temelju malobrojnih jezičnih ulomaka u konačnici rekonstruira život i svijet pretkršćanske davnine, djelom koje svjedoči o zapanjujućem autorovu interdisiplinarnom znanstvenom aparatu i njegovoj vrsnoj jezičnoj i spisateljskoj moći da strogo znanstvenu građu predoči širem krugu čitatelja.

S obzirom na današnju upotrebu tih glagolskih vremena, stoga je zanimljivije podsjetiti na Sintaksu hrvatskoga književnog jezika akademika Radoslava Katičića, koji 1986. ističe: " Premda je imperfekt u hrvatskom književnom jeziku izrazito stilski obilježen i zato razmjerno rijedak i ograničen na određene vrste tekstova, ipak je on u književnom izrazu snažno ukorijenjen i važan u sustavu glagolskih vremena jer predstavlja barem mogućnost da se prošlost kod trajnih glagola razluči od gotove sadašnjosti pa njihovo nerazlikovanje, iako često i pretežno, ostaje ipak samo fakultativna neutralizacija, a pun sustav ostaje uvijek virtualno prisutan, pa se i u najležernijem stilu uvijek može aktualizirati. "

Lijep primjer buduće zajedničke suradnje na izradi pravopisa nalazimo u pismu predsjednika Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, akademika Radoslava Katičića, ministru znanosti, obrazovanja i športa Draganu Primorcu od 19. listopada 2006. godine: Dr. Dunja Brozović Rončević iznijela je stav ustanove koju predstavlja u Vijeću, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, da budući obvezujući pravopisni priručnik ne bude autorsko djelo, nego rad skupine stručnjaka izrađen na temelju zaključaka Vijeća koji bi dobio potporu relevantnih znanstvenih i kulturnih ustanova, jer je to jedini način da se konačno riješe prijepori i sredi pravopisna norma i praksa u Hrvatskoj (v. također Zapisnik 14. sjednice Vijeća za normu).