To je značenje ovoga: Potražimo svoj put i istražimo i pokajmo se. (Tužaljke 3,40) Rambam zaključuje da je izbor važno načelo i stup Tore i Božje zapovijedi... jer pravo vam je dano, a sve što čovjek zaželi učiniti od ljudskih djela, on čini, bilo da je dobro ili loše... jer Bog ne prinuđuje ljude i ne određuje im da čine dobro ili zlo, nego je sve prepušteno njima samima.

Rabin Dushinsky (Mihael Dushinsky, Prag, [email protected]) koji u našoj općini gostuje tijekom Velikih Blagdana održao je u ponedjeljak 10. listopada 2005. godine na temu " Rambam kao izvor za ' Jom Kipurim kao Purim ' ".

Rambam nas dake uči, objašnjava rabi Dushinsky, da upravo ako u vrijeme Jom Kipura ne mislimo na one kojima je potrebno i koji nemaju, cijeli post i pokajanje nemaju mnogo smisla.

Rambam u svojem glavnom djelu Mišne Tori, koja je i danas jedna od glavnih rabinski referenci, nigdje ne povezuje direktno Jom Kipur i Purim.

Naime, iako se drugdje veza " mistična " između Purima i Jom Kipura nailazi tek 400 godina kasnije, Rambam upravo bira ovaj stih iz Izaije da bi objasnio bit Purima - darivanje siromašnih.

Rambam (Eidus 17:13) propisuje da čak i ako netko čuje od mnogo velikih i pobožnih ljudi da je netko počinio zločin ili posudio novac, on ne smije svjedočiti u vezi tog slučaja.

Iz tog objašnjenja Rambam nam donosi bolje razumijevanje pojmova mali i veliki

Rambam (Gezeilah 1:9,10) tumači razliku između taava i hhemda (koju prevodimo u ponedostatku pravog ekvivalenta, kao požuda i pohlepa).

Jedno od Trinaest načela židovske vjere, koje je sastavio Rambam, jest ona o uskrsnuću mrtvih 50.

Rambam je donio odluku: Zapovijed je: sve osuđene na smrt pokopati na dan pogubljenja, jer je rečeno: Nego ga svakako pokopaj istog dana, a ne samo osuđene na smrt; svatko tko ostavlja mrtvoga tijekom noći krši zabranu, samo taj koji ga je tijekom noći ostavio da bi nabavio lijes i tahrihim, ne krši zabranu 32.

Jedini razlog kada se tijekom noći smije pričekati s pogrebom, jest radi iskazivanja časti, kao što kaže Rambam 33, primjerice kada je pokojnikov sin na putu, pa se čeka njegov dolazak radi kadiša kojeg je dužan moliti.

Iako su kardiovaskularne bolesti problem i u zapadnoj Europi i u Izraelu, smrtnost je u posljednjih 20 godina značajno smanjena i to zahvaljujući velikim uspjesima i napretku u kardiovaskularnoj medicini, istaknuo je ugledni izraelski kardiolog i ravnatelj bolnice Rambam prof. dr. Rafael Beyar koji je nedavno boravio u Hrvatskoj i održao predavanje na temu ' Inovacije u kardiovaskularnim intervencijama: prošlost, sadašnjost i budućnost '....

Rambam ce na kraju zakljuciti: "... da je izraz " andjeo " homonim, te da se koristi za INTELIGENTNA BICA, " sfere " i " elemente " - i svi su oni umjesani u ispunjavanje B-zanskih zapovjedi.

Pogledaj Rambin post, Rambamove postavke (Rambam se uzima kao SLUZBENO Zidovstvo), i vidjet ces da nema zagrobnog zivota.

U Hilkhot Melakhim 8: 7 Maimonides (Rambam) nigdje je spominje get.

Implicitno, Rambam je shvacanja da, ako je Izraelac otpusti u roku od 3 mjeseca, get nije potreban.

Rambam (Rabi Moše ben Majmon), nama često poznatiji kao Majmonides (1135 - 1204), veliki mislilac iz XII. stoljeća, rođen je Cordobi u današnjoj Španjolskoj, tada pod vlašću Arapa.

Rambam čežnja vodi do pohlepe, koja može dovesti do krađe, jer ako vlasnik željenog predmeta ostane nepopustljiv i odbije to prodati, onaj koji to želi može to čak ukrasti kad nad sobom izgubi kontrolu.

Maimonides (Rambam), Hilkhot Melakhim 8: 7 ff, bas kao i Midrash Hagadol, tvrde da zarobljenica ima vremena razmisliti da li zeli konvertirati za vrijeme tih 30 dana u ratnikovoj kuci; ukoliko ne, ona se obvezuje slijediti 7 Noahidskih zakona i zivjeti kao stranac medju Izraelom (nema prisile u vjeri)

Maimonides (Rambam) pak, tih mjesec dana, sto zarobljenica provodi u kuci onog tko je zarobio, interpretira kao vrijeme potrebno njoj da tuguje za onima koje je izgubila (razdvojena od njih svojim zarobljavanjem) te vremenu koje je njoj potrebno da odluci da li se zeli udati za njega

Finkelstein (Sifrei pisqa 214: 6) kaze da se ova tvrdnja ne spominje u svim rukopisima Sifrei te da je ocito da Rambam, a ni Ramban nemaju pristup ovoj tvrdnji

Prije 135.000 do 90.000 godina u istočnoj Africi su vladale suše i one su pridonijele promjenama i podijelile stanovništvo u male izolirane skupine koje su se neovisno razvijale, pojašnjavaju Doron Behar iz medicinskog centra Rambam u Haifi u Izraelu i Saharon Rosset iz istraživačkog centra IBM-a u Yorktown Heightsu, autori tih istraživanja

S druge strane, andjeo element (ja to sad malo KARIKIRAM: RAMBAM NIKAD NIJE PODIJELIO ANDJELE

Ipak je Rambam zivio u 12 stoljecu, 600 godina prije nastanka arheologije i lingvistike

Rambam u " Komentarima na Mishnu Toru " itekako pise da " ce u Trecem Hramu biti zrtve " te ulazi u detalje kako ce se one obavljati..

I tu dolazimo do onog sto genij Rambam jasno kaze: andjeli su SILE unutar covjeka i prirode.

Rambam svojih 13 principa, postulira tako da obvezuje Židove u odnosu na Principe (eksplicitno na kraju njegovog izlaganja u Komentarima na Mišnu), isključivo s pozicije mentalnog prihvaćanja, budući onim Židovima koji ih ne smatraju istinitima (a umru bez da su učinili tešuva), odriče pravo na sudjelovanje u olam haba, čak iako zdušno ispunjavaju sve zapovjedi i obrnuto - ukoliko čine prijestupe ali smatraju istinitima Principe, nakon ispaštanja (kao kazne) ipak imaju udjela u olam haba

Ako ima kakav link gdje se mogu procitati djela jevrejskih mislilaca - teologa (Rambam je na neki nacin oformio temelje danasnjeg judaizma, ako se ne varam)

Rambam, s druge strane kaže, ukoliko ne prihvatimo nužnost vrtimo se u krugu neznanja, jer nemamo " referentnu točku ", budući se ona cijelo vrijeme mijenja, i sve je tada proizvoljno.

Inace, bas me al farabi zanima jer je njega Rambam citirao (prepisao cijelo poglavlje iz poslanice drzavniku) u uvodu u svoj komentar na izreke otaca u komentaru na misnu (Kitab al-Siradz u originalu).