Ajet koji Ibn Arabi navodi je " Gospodar naš je onaj koji je svemu onom što je stvorio dao ono što mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi nadahnuo " (20:50)

Tu čemo nači bit misli židovskih mistika kao što su Salomon ibn Gabirol, muslimanskih teologa kao što su Muhasibi, Misri, Ragib Ispahani ili muslimanskih sufija kao što su Halladž, Gazali, Ibn ' Arabi u Egiptu, ili još besmrtan Dželaluddin Rumi u Perziji; kod krščana kao što su Meister Eckhart, Terezija Avilska i Ivan od Križa ili još Toma Kempenski, autor knjižice " Nasljeduj Krista ".

Na? elno, teofanije se manifestiraju na tri razine koje Ibn Arabi naziva hazretima (Prisustvima ili Dostojanstvima): prva razina:? ista Suština ili egzistencijalne teofanije Suštine; to su determinacije Allaha, Uzvišenog, Navlastito, jer On (Uzvišen je On) Svojom Suštinom transcendentira sve manifestacije i forme.

Bog/Istina manifestira Se i u Svojoj Suštini i u Svojim Suštinskim Savršenstvom nakon što zakrivenosti kao Skrivena Riznica; potje? u iz promišljanja onoga što Ibn Arabi naziva svetim emanacijama (fejzu l-akdes); u ovom osobitom svijetu teofanija postojanja koja su odre? ena za utjelovljenje pojavljuju se u formi nepromjenjivih stvarnosti. tre? a razina: Djela ili djelatne egzistencijalne teofanije budu? i je Božija priroda napose Suština, Atributi i Djela, upredstavljena Njegovim Lijepim Imenima.

Iako Ibn Arabi nije bio filozof, a Suhraverdi nije bio sufi u punom zna? enju tog pojma, njihova dodirna to? ka - potraga i nastojanje u cilju razumijevanja odnosa i veze izme? u Stvoritelja i Njegovog stvaranja (stvorenja) - osigurala je i tesavvufu i filozofiji mjesto i ulogu u kasnijoj islamskoj intelektualnoj tradiciji.

Što se tiče Ibn Arabija ja sam rekao doslovce Ibn Arabi je davno rekao da mi živimo u moru mogućnosti.

Nego skrenuli smo sa teme, Ibn Arabi nije bio ' liberalist '.. nit je bio dzebrija (fatalist) kao nash crnobijeli.

Ibn Arabi, inače, slovi kao najveći mistični filozof Istoka i Zapada, živio je u 12. stoljeću na tlu nekadašnje muslimanske Španjolske ili Al-Andalusa.

Ibn Arabi je pisao i o doktrini svetaštva (velajet) koja u islamskom kontekstu ishodi iz božanskog Autoriteta i Bliskosti, a za razliku od svetaštva kako se ono poima u ostalim tradicijama.

Uz to, Ibn Arabi daje detaljan pregled hijerarhije duhovnih velikana (svetih ljudi) kojima je povjerena kontrola sudbine svijeta; isto tako - iako unekoliko enigmatski - on otkriva i vlastito mjesto i ulogu kao jedne od središnjih (glavnih) li? nosti predmetne hijerarhije ne samo svoga doba, nego op? enito.

To treba gledati u kontekstu gore recenog, tj da svaka primateljka (koja na sebe prima nesto od Njega) ima izvjesan kabilijet (koji je sam po sebi samo jedna mogucnost u moru mogucnosti ocitavanja Apsolutnog, docim je Bit jedna), i da Allah iz toga (koje je u potenciji kao npr sto je zrno skriveno u zemlji) izvlaci na pojavno ono za sto je tu stvar pripravio (kao sto je drvo sa plodovima). Ovim Ibn Arabi ne ogranicava moc Allaha, njegovu mogucnost da cini sto zeli (pa i nemoguce), vec samo govori da posto je Allah svaku primateljku osposobio odredjenim kabilijetom, koja je u skladu sa Njegovom mudroscu (Gospodar naš je onaj koji je svemu onom što je stvorio dao ono što mu je potrebno), On ne zeli ciniti nesto suprotno toj Mudrosti sa kojom je osposobio primateljku da prima na sebe ono za sto ju je On stvorio.

Nego složili smo se, dakle, linearan ili nelinearan, ne može se reći da je Ibn Arabi poučavao da čovjek nema slobodnu volju.

Vjerovatno više nego bilo ko drugi Ibn Arabi jeste slikovit primjer spoja eti? kog i psihološkog misticizma sa mo? nim i upe? atljivim metafizi? kim analizama, a sve u kontekstu islamskog Vjerozakona i Kur ana? asnog.

U sustini ono sto je bitno u svemu ovome jeste da Ibn Arabi, kao i mnogi veliki ucenjaci tasavvufa nikada nisu smatrali da se Allah (Bog) bilo cime utjelotvorio.Tasavvuf je nemoguce odvojiti od ostalih islamskih disciplina, posebice onih o akaidu, i tewhidu.Nema tasavvufa bez sherijata.Drugim rijecima bez temelja nema ' nadogradnje ', iliti ' svaka kuca izgradjena na nesigurnim temeljima ce propasti ma kako cvrste gradje bila, i ma kako bila izgradjena "

Niti Ibn Arabi, u jednom svom dijelu zivota se nije slagao sa Gazzalijem, niti sa Rusdom po pitanju Bozije Volje (Kadra) i slobodne volje covjeka.Sto ne znaci da su ovi ucenjaci bili u potpunosti oprecnih stavova

Ibn Arabi kaze za Ibn Rushda (Averroesa) da je bio jedan od najvecih majstora razmisljanja i racionalnog rasudjivanja, te prije tog kaze da je htio da vidi s mladim Ibn Arabijem da li se njegov racionalisticki pristup poklapa s Ibn Arabijevim mistickim iskustvima

Hauge, Theodore Zelding, autor knjige " Intimna povijest čovječanstva ", te Ibn Arabi, jedan od najvećih pjesnika i filozofa ljubavi u cijeloj povijesti civilizacije.

Tek nakon toga počinje njegovo pravo razumijevanje i spoznavanje. " Ibn Arabi.

Ibn Arabi je predmet kontraverzi, neki ga smatraju jednim od najuticajnijih ucenjaka, drugi pak kazu da je nevjernik

Kao sto je obecao, Ibn Arabi je na dolasku u Kairo upitao ljude za doticnog sejka.

Eto, tu zivi sejh. ' Ibn Arabi zakucao je na vrata palace, i bio vrlo ljubazno primljen.

' Znam... i sto je porucio? ' Ibn Arabi mu je rakao ' Rekao je, sve dok budete tako vezani uz svijet, nigdje necete stici '

I sada, kao, trebamo naslijepo povjerovati da znate o čemu priča Ibn Arabi kad već na matičnom terenu (Bibliji) činite nezanemarive greške u koracima

U sklopu toga sam pisao, Umarudinov osvrt na Gazalija koji je ovom pitanju posvetio dosta paznje.Izmedju ostalog slicna je stajalista i Ibn Arabi, cije cu termine, ako Bog da, pokusati jednom prezentirati u sklopu teme oko tasawufa

Ibn Arabi, je nakon nekog vremena ustao i pogledao kroz prozor.

' Vi imate ucenika u Tunisu ' kazao je Ibn Arabi.

Itd, Ibn Arabi je jedan od zacetnika sufizma, odnosno misticizma

Kazes sta je rekao Ibn Arabi u susretu sa Ibn Rushdom.Ok, ali mi ne kazes tacno sta je to i zasto se Ibn Arabi slagao sa Ibn Rushdom (npr. imali su slicne stavove u vezi nekih Bozijih atributa, kao sto je Volja). Na dalje ne spominjes tonu stvari u kojima se Ibn Arabi slagao i sa Gazzalijem

Ali sufijski učitelj Ibn Arabi zvuči mnogo egzotičnije i privlačnije negoli Duje Gobavi iz Prijebine Gornje

Ribar ga je upitao ' Da li cete na svom putu prolaziti kroz Kairo? ' Ibn Arabi je klimnuo i ribar ga je zamolio ' Moj sejk zivi u Kairu.