Zato imamo komercijalne firme (redhat, mandriva, suse...) koje se brinu za " obične " korisnike, kao i ostale koje podmiruju specifične potrebe nekih " neobičnijih " korisnika.

Jedino je SUSE ' prava ' distribucija dok su ostale dvije nastale iz Debiana odnosno Mandrive (koja se opet u samim počecima bazirala na RedHat-u).

Trenutna inačica alata jest 2.1.4 izdana 20.2.2011. Alat je dostupan na svim platformama u obliku otvorenog koda koji se može prevesti u izvršne datoteke, međutim dostupan je u repozitorijima šire korištenih Linux distribucijama (Debian, RedHat...).

Možda dobra zamjena za (zasada) bugoviti RedHat 7.0...

Dva tjedna kasnije Grogo ne može updetati svoj RedHat jer se update kolje sa našim softverom..

Inace koristim Custom Redhat (ni 10 posto paketa nije njegovo i pol stvari je skompajilarno pjeske...) ali Mandrake je za pocetnike jaako jaako dobar.

Podaci se odnose na prodane primjerke pojedinog OS-a, pa bi taj broj za Linux mogao biti i veći (uzeti su podaci od distributera poput SuSE, RedHat,... a podaci o downloadanim komadima naravno ne postoje).

Prosli tjedan instalirao sam novi RedHat 8.0. Instalacijski program je sve prepoznao (pII - 266, 60 GB disk, stara graf. kartica i sve drugo staro), osim ps-2 misa.

Od Linux distribucija, alat je dostupan za dvije inačice (Debian i RedHat) u obliku paketa (link: package manager), dok se za ostale može dobaviti u otvorenom kodu te prevesti u izvršne datoteke (link: binaries).

Ja nemam nikakvih refernci iza sebe u open source svijetu, niti sam neki veliki strucnjak u ijednom podrucju (bez obzira sto slusam svasta o sebi od trecih osoba, dobro i lose, no LUG bi mogao komunikacirati s velikim tvrtkama tipa RedHat, SuSE, Mandrake, Ximian, Sun predstaviti im regiju i dovuci ih u Hrvatsku.

Prema trenutno dostupnoj dokumentaciji postoji nekoliko podržanih Linux serverskih operacijskih sustava (Debian, RedHat, OpenSUSE, SUSE, Ubuntu) od kojih smo se odlučili za Ubuntu.

RedHat je kupio GlusterFS i intenzivno ga razvija, dodajući grafičko sučelje za konfiguraciju i nadzor rada, te nastojeći uspostaviti interoperabilnost s projektima Apache Hadoop i Open Stack, kako bi korisnicima bio na raspolaganju cjelovit sustav za uspostavu računarstva u oblacima zasnovan na softveru otvorenog koda.

Rezultati testova brzina porazni su za Microsoft: Linux (u ovom slučaju RedHat) se pokazao značajno bržim u obje tehnike u odnosu na Windowse 2000 i XP.

Debian je odličan, ali nije dovoljno komercijalan (da, upravo to što sam napisao i da, znam što je Debian/GNU Linux), RedHat košta novaca, a ostali ne vrijede.

Izašao je RedHat 7.0. Zasada je promjenjen njihov web site.

Na njemu može raditi Suse SLES 9, a za nekoliko mjeseci i RedHat RHEL AS3. Cijena tog servera sa Linuxom se kreće od $ 5.000 - 20.000. IBM je također najavio i Virtualization Engine za 4 Q2004 (mogućnost rada više zasebnih servera na jednom fizičkom serveru).

Za one koji zele JOS vise: br > a href = http://www-ccrma.stanford.edu/planetccrma/software/planetccrma.html > CCRMA/a > Nesto slicno ali za Redhat... najbogatiji izbor rpm-ova za aplikacija vezane uz audio na Linuxu...

VeriTest je načinio usporedni test novog Windows Servera 2003 i dvije RedHat Linux distribucije (Professional i Advanced Server).

Izgleda da sve distribucije ne rade na Pentiumu 4. Problem je u neažuriranju CPUID baze, a taj problem su zasada riješili samo RedHat i TurboLinux.

Među najčešće upotrebljavanima su svakako RedHat, Debian i SLES (SUSE Linux Enterprise), ali i CentOS (besplatna distribucija zasnovana na RedHat Enterprise), dok se ostale upotrebljavaju dosta rjeđe.

Neki novinari ne vide dalje od RedHat-a, dok neki i Linspire smatraju Linux distribucijom.

Fedora nije zaokružen i kompletan produkt, to je testni poligon za RedHat.

Po njegovim tvrdnjama RPM ima problema sa upgradeom paketa, ali spomenimo RedHat koji se može upgradeati od verzije 4. x na najnoviju verziju 7.3. Za Mandrake postoji MandrakeUpdate, urpmi, rpm-get koji odlično rade i sa RPM-om.

Treće, autor nije spomenuo da RedHat, SuSE Mandrake (tri najveće RPM bazirane distribucije) se dilaju gotovo uvijek sa najnovijim programima, dok Debian kaska gotovo godinama za njima što se tiče verzija programa što također uzrokuje dodatne probleme što se tiče kompatibilnosti.

Usput, ako uspijem hr_US xkbd map natjerati da proradi na ovom RedHat-u, imati cu i nasa slova.

Mozda treba napraviti jos ponesto za taj RedHat (eh, da... prosao sam RHCE, ali vise volim Debian

Pa zato što je RedHat ionako prvenstveno orijentiran ka server-sideu, dok je Mandrake 9. x gotovo idealan za korištenje u uredima, desktopima, za multimediju itd.

Osim toga, Mandrake dolazi s obiljem software-a, a RedHat ne (da se i ne spominje to da je po pitanju multimedijskih sposobnosti RedHat vjerojatno jedna od najgorih distribucija).

RedHat je prvenstveno namijenjen IT profićima, dok se Mandrake zapravo bori za korisnike koji se trenutno služe Windowsima.

Inače, po mom osobnom mišljenju ta situacija je vrlo dobra za čitavu našu Linux zajednicu; naime, RedHat je bio i previše blizu toga da se pretvori u svojevrstan " rak ", " Micro $ oft Linux zajednice "...