Time je u svim upravnim stvarima uspostavljena kontrola izvan redovnih sudova i to u jednom specijaliziranom sudu Upravnom sudu.

Tijekom 2. svjetskog rata uspostavom NDH, glede redovnih sudova nije došlo do značajnijih promjena, osim terminoloških i jezičnih. (M. G., B. M.)

Kroz predavanje upoznala je suce redovnih sudova, odvjetnike i državne odvjetnike s praksom Europskog suda vezanom uz europske standarde kojima se mjeri i prosuđuje neovisnost i nepristranost suda u konkretnim slučajevima te ih upozorila da " nije dovoljno samo izvršiti pravdu, nego se treba i vidjeti da je izvršena ".

Egzistencijalni problemi 10 mjeseci nezaposlenoga, honorarni posao u Austriji, samostalno pisanje komplicirane ustavne tužbe, kao zadnjeg bedema, izvan redovnih sudova, protiv namještenog otkaza, kojeg sam dobio, i ode vrijeme

Zaista ne razumiješ bit stvari o ustavnoj tužbi, nadležnosti Ustavnog suda RH, nadležnosti redovnih sudova, nedopuštenosti, ustupanju na rješavanje...... Kada bi stvari bile jednostavne, ljudi ne bi imali potrebe za stručnom pomoći.

Nakon prvog imenovanja tijela Suda u lipnju 2000. godine, imenovani su suci Suda časti HOK-a, nezavisni pravni stručnjaci s položenim pravosudnim ispitom (većinom suci redovnih sudova) i ugledni obrtnici, njih 70, koji su prije stupanja na tu časnu dužnost dali svečane izjave o poštivanju zakona, akata i nepristranom i nezavisnom sudjelovanju u postupku pred Sudom časti.

Tako su kao redovni sudovi postojali: kotarski sudovi (prije sreski sudovi), sudbeni stolovi (prije okružni sudovi), Banski stol (prije Apelacioni sud), a uređenje redovnih sudova u osnovi nije bilo izmijenjeno. [ 17 ] 1942. godine ukinuti su Stol sedmorice u Zagrebu i Vrhovni sud u Sarajevu, a umjesto njih je, kao kasacioni sud za čitavu državu, osnovan Vrhovni sud u Banja Luci koji nije nikada započeo s radom.

Nadležnost trgovačkog suda za postupanje u ovom parničnom predmetu ne može se zasnovati ni po nekom od posebnih propisa koje reguliraju postupovne odredbe i razgraničavaju nadležnost redovnih sudova za postupanje u određenim parničnim predmetima.

U ovom članku autor ukazuje na kriterije razgraničenja u ingerencijama redovnih sudova i Ustavnog suda pri ocjeni materijalno-pravnog sadržaja pojedinačnog akta u vezi s kojim se zahtjeva ustavnosudska zaštita putem instituta ustavne tužbe.

Ujedno se svaki otklon od procesne forme koji dovodi do povrede ustavnog prava, učinjen od strane redovnih sudova, relativno lagano anulira putem kasatornih ovlasti Ustavnog suda.

Ustavni sud, kao Ustavom ekskluzivno ovlašteno tijelo, osiguravajući supremaciju Ustava i zaštitu ustavnih prava, ovlašten je intervenirati u slučaju povrede ustavnog prava u odluke svih redovnih sudova.

Osim ovog objektivnog kriterija iz prakse Ustavnog suda se ne razabiru neki drugi kriteriji koji bi upućivali na smjernice pri odlučivanju Ustavnog suda, primjerice u slučaju pogrešne interpretacije sadržaja nekog ustavnog prava ili ustavnopravno neprihvatljive interpretacije sadržaja mjerodavnog materijalnog prava učinjenog od strane redovnih sudova.

Problem razgraničenja ingerencija između redovnih sudova i Ustavnog suda nije pojavnost koja bi se mogla promatrati statično.

Bit ovog principa očitovala se u apstinenciji Ustavnog suda od uplitanja u bilo koju domenu koja bi se mogla povezati s ingerencijom redovnih sudova.

Nakon slučaj Lüth odnos Saveznog ustavnog suda i redovnih sudova obilježava institucionalno razgraničenje ingerencija te kauzalna interakcija u domeni zaštite ljudskih prava institucionalizirane kroz institut ustavne žalbe. 1.3. Heksche (Hecke-Schumann) formula Pravosudna je vlast prema odredbi sadržanoj u članku 19. stavku 4. Temeljnog zakona njemačka javna vlast, protiv čijih odluka je sukladno smislu 90. stavka 1. Saveznog zakona o Saveznom ustavnom sudu ustavna žalba dopuštena.

Obrazloženje nije pogodan objekt ustavne žalbe niti u situacijama kada su njemu izraženi načelni stavovi redovnih sudova koji mogu biti u koliziji s temeljnim ustavnim načelima ili temeljnim pravima, a nisu u vezi s odlukom sadržanoj u izreci.

Principe Elfes odluke Savezni ustavni sud je nadograđivao tijekom vremena pa je i pogrešno tumačenje zakonskih odredaba učinjeno od redovnih sudova moglo postati ustavnopravnim pitanjem kad pogreška u tumačenju poprimi ustavnopravnu dimenziju.

Kako bi mogao izvršavati svoje nadležnosti, a da se pri tome njegovo djelovanje ne preklapa s nadležnostima redovnih sudova, Ustavni sud mora izgraditi sustav pravila mjerodavnih za opravdanje njegovog aktiviteta u postupcima iniciranim ustavnim tužbama podnositelja.

U svim onim slučajevima u kojoj pojedinačni akt odstupa od uobičajene prakse redovnih sudova na način da je s njom u očitoj suprotnosti, taj akt se može okarakterizirati kao pravno neutemeljen ili arbitraran.

Ova odredba će imati još veći praktički utjecaj na rad redovnih sudova pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

Svako tumačenje sadržaja osnovne norme ili sadržaja norme s nadakonskom snagom učinjeno od strane redovnih sudova podliježe preispitivanju od strane ustavnog suda bez posebnih ograničenja.

Tumačenje sadržaja osnovne norme ili norme s nadzakonskom snagom učinjeno od strane redovnih sudova koje odstupa od standarda utvrđenih odlukama Ustavnog suda dovodi do povrede predmetne osnovne norme ili do povrede prava na pravično suđenje utvrđenog člankom 29. stavkom 1. Ustava za slučaj ustavno neprihvatljivog tumačenja odredaba s nadzakonskom snagom.

Ad fine, suptilno razgraničenje ingerencija Ustavnog suda i redovnih sudova realno zahtijeva jedino situacija u kojoj redovni sudovi tumače sadržaj zakonskih odredaba pri njihovoj primjeni na konkretan slučaj.

Tumačenje zakona od strane redovnih sudova u konkretnom slučaju ne smije dovoditi do rezultata kojeg niti zakonodavac u svojoj normativnoj djelatnosti ne bi bio ovlašten propisati.

Svaka druga intervencija Ustavnog suda u materijalno-pravni sadržaj osporenog pojedinačnog akta načelno bi predstavljala preklapanje Ustavom utvrđenih ingerencija između redovnih sudova i Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Kako bi mogao izvršavati svoje nadležnosti, a da se pri tome njegovo djelovanje ne preklapa s nadležnostima redovnih sudova, Ustavni sud mora izgraditi sustav pravila mjerodavnih za opravdanje njegovog aktiviteta u postupcima iniciranim ustavnim tužbama podnositelja.

U svim onim slučajevima u kojoj pojedinačni akt odstupa od uobičajene prakse redovnih sudova na način da je s njom u očitoj suprotnosti, taj akt se može okarakterizirati kao pravno neutemeljen ili arbitraran.

Razgraničenje ingerencija Ustavnog suda i redovnih sudova zahtijeva i situacija u kojoj redovni sudovi tumače sadržaj zakonskih odredaba pri njihovoj primjeni na konkretan slučaj.

Tumačenje zakona od strane redovnih sudova u konkretnom slučaju ne smije dovoditi do rezultata kojeg niti zakonodavac u svojoj normativnoj djelatnosti ne bi bio ovlašten propisati.

Potporu Odbora dobio je i prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, kojom vlada nastavlja racionalizaciju i reorganizaciju specijaliziranih i redovnih sudova.