No, s druge strane, Italija se pribojavala da će se Jugoslavija, nakon Rezolucije Informbiroa (1948.) približiti Zapadu, odnosno da će je Zapad pokušati izvući iz komunističkoga bloka.

Dobro su znali da je na određen način pristalica rezolucije Informbiroa i Staljinove podređivačke politike prema Jugoslaviji.

U pripremi za tisak je i Zbornik dokumenata o komunističkim ratnim zločinima i represijama, koja prati događaje od rujna 1943., odnosno nakon pada Italije, do 1948., odnosno godine koje je likvidirana većina križarskih skupina i kada glavnim unutrašnjopolitičkim problemom postaju pristaše rezolucije Informbiroa. Zbornik donosi pregled događaja od Zadra do Dubrovnika, uključujući zaleđa i otoke, a trebao bi imati do 1000 stranica.

Umjetnički direktor MFF-a Rajko Grlić festival je najavio kratko i u brojkama: " Došli smo do desetog izdanja koje se, nimalo slučajno, poklapa s raznim godišnjicama: 100 godina od kada su Rusi snimili svoj prvi film, 60 godina od rezolucije Informbiroa, 10 godina od prvog Motovun Film Festivala.

Nakon rezolucije Informbiroa 1948. dolazi do sukoba između Tita i Staljina, a Hoxha staje na Staljinovu stranu.

To će se posebno pokazati prilikom sukoba Tita i Staljina i Rezolucije Informbiroa, kada će mnogi generali i časnici napustiti Jugoslavensku armiju, zbog svoje odanosti Staljinu i pobjeći preko granice u Rumunjsku, Bugarsku itd.

Zbog stalno napetih odnosa s Rusijom, koji su vibrirali na rubu realnog straha od ruske vojne intervencije, ne samo početkom pedesetih godina (zbog poznate Rezolucije Informbiroa protiv Tita), nego i 1968. godine, kada je Sovjetski Savez bio okupirao Čehoslovačku, kao i 1971. godine, kada je Tito iskoristio rusku prijetnju kao povod za brutalno razbijanje hrvatskog masovnog pokreta, Jugoslavija se kontinuirano morala okretati prema Zapadu.

U četvrtom poglavlju (177 - 329) Studije na Istoku obrađena je grupa stipendista koji su bili na studiju, civilnoj i vojnoj specijalizaciji u SSSR-u od ljeta 1946. do proljeća 1948. kada su nakon Rezolucije Informbiroa i novonastale političke situacije vraćeni u Jugoslaviju.

Film Lisice događa se u okolici Vrlike u ljeto 1948., netom nakon rezolucije Informbiroa.

Sve do rezolucije Informbiroa, pa i nešto kasnije, pjevalo se u Jugoslaviji na sve strane: Uz Tita i Staljina, dva junačka sina, nas neće ni pakao smest.

Tako je brodski tjednik prenio vijest Tanjuga o osnivanju Saveza prijatelja Titove Jugoslavije u Batovani (Slovačka), na kojoj su sudjelovali jugoslavenski, sovjetski, poljski i bugarski konzul u Bratislavi.U duhu distanciranja Jugoslavije od zemalja potpisnica Rezolucije Informbiroa, BL je u zadnjem broju za 1949., objavio kako je u Čehoslovačkoj provedeno drastično ograničenje potrošnje električne energije, kako bi se omogućio rad velikim državnim poduzećima, zbog čega trpe javne institucije te stambeni objekti.Ova vijest bila je prva, od pokretanja BL - a, koja je negativno prikazivala gospodarsko stanje u nekoj od zemalja " narodne demokracije.

U razdoblju od lipnja do rujna 1948. BL nije objavljivao vijesti iz svijeta, već je povremeno objavljivao vijesti o masovnim protestnim mitinzima koji su se održavali, među ostalim i u Slavonskom Brodu, protiv Rezolucije Informbiroa.

Poslije će, nakon zaoštravanja jugoslavensko-sovjetskih odnosa, BL preuzeti dio kritičkog stava lista Naprijed prema politici SSSR-a, u kontekstu Rezolucije Informbiroa, najprije s blažim i umjerenijim reagiranjima, a poslije i vlastitim udjelom u žestokoj kampanji usredotočenoj na, u očima jugoslavenskog rukovodstva, sovjetsko ideološko i praktično odstupanje od marksizma-lenjinizma, kao i osudu staljinističkog hegemonizma nad malim zemljama, što se, napose, odvija u razdoblju od 1950. nadalje.

Dana 29. srpnja 1941. talijanska vojska okupira teritorij svog službenog hrvatskog saveznika, grad Knin, gdje Mussolinijeve vojnike ovacijama dočekuje srpsko stanovništvo, koje je većim dijelom nakon 1944. godine prešlo u partizane dok se u području Knina i Dinare protiv četnika i Talijana od 1941. borio partizanski kninski odred kojega su većinom činili Hrvati iz Knina i kninske krajine. (Nakon rata su ove hrvatske partizane u vrijeme Staljinove rezolucije Informbiroa cinkali Titu njihovi srpski« kolege »iz partizanskog kninskog odreda tako da su istinski borci protiv fašizma završili nakon 1948. na Golom otoku.

Federativna Narodna Republika Jugoslavija, koja je pripadala komunističkom bloku zemalja, revnosno je, čak i nakon za nju osuđujuće Rezolucije Informbiroa 1948., naglašavala svoju neupitnu marksističku orijentaciju.

Sukob i razlaz sa SSSR-om, koji je uslijedio nakon Rezolucije Informbiroa, na stranicama BL-a oskudno je popraćen, a rijetki članci isprva su prešućivali ili posve minorizirali težinu sukoba.

Donošenje Rezolucije Informbiroa na stranicama ovog lista je prešućeno, pa su se prvi komentari ovog događaja mogli pročitati tek u drugoj polovici srpnja 1948., kada se odvijao V. kongres KPJ.

Strah jugoslavenskog režima u ovom razdoblju bio je ponajviše uzrokovan mogućnošću sovjetske vojne intervencije, kojoj bi prethodio oružani ustanak pristaša Rezolucije Informbiroa u Jugoslaviji.

Renato Baretić Blago otpuhujući nakon nedjeljnog ručka (baš na 61. obljetnicu objavljivanja Rezolucije Informbiroa, to sam tek navečer doznao) već nakon nekoliko razmijenjenih rečenica o Slovencima, punac i ja našli smo se pred pitanjem: a što bi Tito napravio da je danas na Sanaderovom i Mesićevom mjestu?

Nakon hvalospjevnih svibanjskih tekstova o SSSR-u, tijekom ljeta 1948. postupno dolazi do prvih znakova razlaza između Jugoslavije i zemalja potpisnica Rezolucije Informbiroa, predvođenih SSSR-om.

Vic govori o tome kako je poslije rezolucije Informbiroa na crnogorsku obalu stigao brod u kojemu je bila američka pomoć za Jugoslaviju.

Bračni par Lukšić vratio se u Dugu Resu prije rezolucije Informbiroa.

Kršćani su za to vrijeme dobili emisije u nedjelju ujutro na drugom programu koje nitko ne gleda i teško je reći jesu li sretniji s njima ili s crkvenim tiskom koji je dizajnerski na nivou rezolucije Informbiroa.

Međutim, sva je ta politička rekvizita predstave vidljivo postavljena u točno određeno vrijeme i mjesto, u Jugoslaviju nakon Rezolucije Informbiroa.

Političke satire govore o sukobu rukovodstava SSSR-a i Jugoslavije, koji je formalno započeo koncem lipnja 1948. godine, donošenjem Rezolucije Informbiroa.

Bilo je to vrijeme i rezolucije Informbiroa i kompletne izolacije.

Od 1945. g., do Rezolucije informbiroa naši su osloboditelji poslali na drugi svijet oko 300.000 narodnih neprijatelja.

Sadržaj: Dalmatinska zagora 1948, vrijeme neposredno nakon rezolucije Informbiroa.

Dodatnu netrpeljivost u odnosima komunističke Jugoslavije i monarhističke Grčke uzrokovao je propagandni rad službene Atene u kontekstu Rezolucije Informbiroa i narušenih odnosa Jugoslavije sa SSSR-om te ostalim zemljama komunističkog lagera.

Tako da ta bliskost i ta ljubav između zapadnih saveznika i Tita nije bila samo rezultat Rezolucije Informbiroa i nezavisne Titove pozicije nakon Drugog svjetskog rata, nego je to prijateljstvo datiralo još iz ratnih vremena.