Sopranistica Mariella Devia europsku je publiku osvojila interpretacijom Lucije Lammermoorske u istoimenoj operi Gaetana Donizettija, u SAD-u je nastupala u Metropolitan Operi u ulogama Nanette iz Falstaffa i Gilde iz Rigoletta Giuseppea Verdija te izazvala ovacije.

Ovdje je ostavio značajan trag, kao režiser i scenograf Verdijevog " Rigoletta " te kao predavač na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, a i u bogatom popisu njegovih samostalnih izložbi Rijeka se spominje više puta.

Proteklih godina u Beču je dirigirao Pikovu damu, La boh me, Don Carlos, Madame Butterfly, Rigoletta, Traviatu, Trubadura, La Juive, Cavalleriu rusticanu/Pagliacci, Aidu, Carmen.

Solist Zagrebačke opere bas Luciano Batinić nastupa tijekom prosinca u pet izvedbi obnovljene produkcije Verdijeva Rigoletta u Komičnoj operi u Berlinu.

Bilo bi najjednostavnije u slučaju premijere Rigoletta zagrebačkog HNK prizvati u pomoć instrument kolektivne krivnje.

U dvjema izvedbama danas, i u četvrtak, 2. i 4. veljače u glavnoj će ulozi, nakon Margarete Klobučar i Olge Kaminske, nastupiti riječka primadona te nacionalna operna prvakinja Olga Šober, u čijoj bogatoj karijeri uloga Violette Valery, uz Gildu iz Verdijeva Rigoletta, zasigurno zauzima jedno od vodećih mjesta.

Sjajno izdanje maestra Ivana Repušića u produkciji Verdijeva Rigoletta u Državnoj operi u Hannoveru

Nakon toga slijedi izvanredan odlomak u kojem Rigoletta, koji se sada pretvara da je Vojvoda, prati sablasna parodija francuske predigre, ppp i unisono, gudača.

Radnja Rigoletta dala mu je prvi put mogućnost za takvo što.

Od pojedinačnih pjevačkih ostvarenja u protekloj sezoni valja istaknuti još gostovanja tenora Zorana Todorovicha kao Don Josea i baritona Željka Lučića kao Rigoletta u zagrebačkim izvedbama Carmen i Rigoletta; gostovanje solistice Opere u Grazu Margarete Klobučar kao Violette u riječkoj Traviati; svekoliki napredak riječkog tenora Davora Lešića; ostvarenja sopranistice Martine Zadro kao Roze i baritona Davora Radića kao Ivana u Crux dissimulata; sopranisticu Tamaru Felbinger Franetović u naslovnoj ulozi Sestre Angelice u Zagrebu i ulozi Laurette u Gianniju Schicchiju u Splitu, a sopranisticu Valentinu Fijačko u naslovnoj ulozi Sestre Angelice u Splitu; te tenora Tomislava Mužeka, koji je nagrađen nagradom Vladimir Nazor za ulogu Fausta u Splitu.

Kako se osjećate u poziciji jednog od prvih, ako ne i prvog verdijanskog baritona današnjice poslije Lea Nuccija, što potvrđuju Vaši angažmani u tim ulogama u najvećim svjetskim opernim kućama, potpisani ugovori do 2013. godine, i kao kruna premijera Rigoletta u Metropolitanu 2013. u povodu 200. godišnjice Verdijeva rođenja?

Verdi je smatrao Rigoletta ÂťrevolucionarnimÂŤ i prorekao mu dugačak život. 54 A u pismu Sommi, citiranom na početku, pisao je: ÂťPrizor Kvarteta,... što se efekta tiče, bit će uvijek jedan od najljepših s kojim se naš teatar može dičitiÂŤ.

Verdijeve oduševljene riječi o raznolikosti dojmova u temi Rigoletta često se navode; on je o tome pisao pjesniku Antoniu Sommi u pismu od 22. travnja 1853:

Važan događaj u di Stefanovoj karijeri bila je umjetnička suradnja s velikom Marijom Callas, koja je počela 1951, kad su oboje bili na vrhuncu i njihove zajedničke snimke Bellinijevih Puritanaca, Verdijeva Krabuljnog plesa i Rigoletta, Puccinijeve La Bohčme i Manon Lescaut, uz već spomenute, nezaobilazne su u zbirkama diskofila.

U ovom dijelu programa posebno je plijenio blistavim tumačenjem »Koncertne parafraze« iz Verdijeva Rigoletta.

I. Čajkovskog, Rigoletta i Krabuljnog plesa G.

Upravo sam stigao iz Meksika gdje sam pjevao Rigoletta, dobio sam unučicu i želio sam biti sa svojom obitelji, ali kada sam vidio ovaj grad, njegovo kazalište, Palaču i Kaštelet, i kada sam održao prvu probu s izvrsnim splitskim zborom i orkestrom, preplavilo me oduševljenje.

U studenome 2008. i travnju ove godine maestro Repuši ć je u Državnoj operi u Hannoveru ravnao repertoarnim izvedbama Puccinijeve La Boheme, odnosno Verdijeva Rigoletta.

Zanemarimo li da 27. siječnja, na dan njegove smrti, nije izvedena premijera njegova djela novoga za zagrebačko općinstvo (od trinaest koje ono nije vidjelo na svojoj nacionalnoj sceni) i prihvatimo li objašnjenje intendanta Georgija Para, da je za taj dan namjerno izabran Trubadur jer je bio prvo Verdijevo djelo izvedeno u Operi HNK-a, ipak se nameću pitanja: zašto samo jedna Verdijeva premijera (Rijeka je imala dvije, od kojih je Krabuljni ples bio uistinu verdijanska svečanost, a Split je uz redateljski moderno koncipirana Rigoletta na početku sezone na Splitskome ljetu uspješno pripremio prvu hrvatsku izvedbu Attile), i zašto baš Traviata, uz Aidu najizvođeniji Verdi zagrebačkog opernog ansambla, čija je posljednja predstava bila prije jedva sedam godina (8. travnja 1994).

S tom predstavom gostujemo na Cipru, a poslije dirigiram nekoliko Rigoletta u Seulu.

Tako producira i dirigira Troubadura, Traviatu, Rigoletta, Aidu, Strijelca vilenjaka, Šišmiša, Čarobnu frulu, Carmen i mnoge druge.

Vjekoslav Šutej, a uz Simfonijski orkestar HRT-a, također treći put, soliste predvodi tenor Tomislav Mužek koji će, nakon predigre Verdijevu Nabuccu i prvi zapjevati ariju Vojvode Ella mi fu rapita iz II. čina Rigoletta.

S Metropolitanom ima ugovor do 2012. Sezonu je zaključio u lipnju premijerom Rigoletta u Semperoperi u Dresdenu uz Juana Diega Floreza.

Njegove kreacije Verdijevih Rigoletta, Germonta u Traviati, Pose u Don Carlosu, Lune u Trubaduru, Renata u Krabuljnome plesu i Amonasra u Aidi (u svijetu je pjevao i Don Carlosa u Moći sudbine), Evgenija Onjegina Čajkovskog, Valentina u Faustu, Figara u Seviljskom brijaču i Grofa u Figarovu piru ulaze u vrh hrvatske glazbene reprodukcije, a njegov Nikola Šubić Zrinjski postao je pojmom.

Poslije vrlo uspjele praizvedbe Rigoletta u Veneciji 11. ožujka 1851. Verdi se prema običaju povukao u svoj Busseto i počeo tražiti siže za sljedeću operu.

A kad sam pitala jednog našeg uvaženog redatelja bi li radije režirao Rigoletta ili Wozzecka, odgovorio mi je: kakvo pitanje?

- Brat, sestra i ja smo skakali, trčali po kući, vikali, a on bi za pijaninom svirao arije iz omiljenog mu la Bohema, Rigoletta, Tosce, bio je sav u glazbi, mi mu nikada nismo zasmetali, veli.

1951. rođen u Rijeci Od 1975. do 1978. kao diplomirani dirigent proveo na burzi rada u Zagrebu kao nezaposlen Do 1989. djeluje kao dirigent u Baletu zagrebačkog HNK i honorarni direktor Opere HNK Split 1990. dirigira u Grand Opera Houston Rigoletta nakon čega postaje glavni gost-dirigent te operne kuće U prvoj polovici 90 - ih djeluje kao direktor Teatro la Fenice u Veneciji U isto vrijeme osniva u Sevilli filharmoniju Od 1991. do 1994. dirigira božićne koncerte u Beču 1992. debitira u bečkoj Operi s Pikovom damom; do danas je tamo dirigirao 87 puta 1997. vraća se u Zagreb odakle odlazi na gostovanja po Europi i svijetu 2002. dirigirao u Berlinu i dobio ugovor za sljedećih osam koncerata u Deutsche Operi

A slike iz« Prodane nevjeste »,« Rigoletta »,« Ere »,« Čovjeka iz Manche »,« Obećanja, obećanja »i« Sna ljetnje noći »zauvijek su mi se upisale u pamćenje.

U kolopletu velika broja različitih pjevačkih lica tog utjecajnog baritona ipak se kao glavne odlike iscrtavaju briga za zapravo glumačku interpretaciju tekstualnoga predloška te težnja stalnoj kantabilnosti i punini vokalne linije, pa i u dramatičnim solo-brojevima kao što su Verdijeve arije Rigoletta, Macbetha ili Renata iz Krabuljnog plesa.