Spomenuta uredba iz Rimskog misala govori nam i o kretnjama i držanjima tijela pod misom.

O uvjetima treba biti upoznat prema Općoj uredbi Rimskog misala.

Bogoslužno posuđe - u koje spadaju kalež i plitica, po »Općoj uredbi rimskog misala« trebalo bi biti izrađeno od plemenite tvari.

Tako se u tekstovima Rimskog misala koji su nastali u godinama 1500., 1507. i 1526 još ne spominje podizanje kaleža kao dio Svete mise.

Stacije, perikope, običaji. " U uvodu za bogoslužje stacija kaže Grisar: Preneseno u sve zemlje rimskog obreda, čovječanstvo je dobilo u nasljeđe vruće molitve koje su prodirale iz srca Rima, molitve zazivanja i povjerenja. " Godinu dana kasnije objavio je Johann Peter Kirsch, profesor na sveučilištu u Freiburgu (Švicarska), u izdanju opata dr. Ildefons Hervegen OSB (Maria Laach), Ecclesia orans ", djelo Stacijske crkve rimskog misala " koje je bilo namijenjeno široj publici, ono bi trebalo, tako kaže pisac: pridonijeti dubljem shvaćanju naše čudesne euharistijske liturgije i njezinim svetim tekstovima. " U Rimu je, u dvadesetom stoljeću, vođenje stacijskih bogoslužja u vremenu korizme i uskrsnog vremena povjereno Collegium Cultorum Martyrum ".

Opća uredba Rimskog misala, dok govori o rasporedu i uresu crkvenoga prostora za slavljenje euharistije, u broju 307. piše i o svijećnjacima, te o tome da se »prikladno rasporede ili na oltaru ili pored njega, poštujući pritom ustrojstvo oltara i prezbiterija«, no ne spominje moraju li svijeće biti »prave« ili »umjetne«, »parafinske« ili »električne«.

Predavanje o uvodnim napomenama iz Rimskog misala održao je mr. Ivan Milov? i?, profesor liturgije na Teologiji u Rijeci.

Objašnjavajući opće odredbe Rimskog misala o liturgijskim glazbenim formama, sudionicima skupa ponudila je iste uz prethodnu glazbenu interpretaciju notnog zapisa.

Biskupi su upoznati s odredbama Opće uredbe Rimskog misala koja daje temeljite upute i smjernice za pravilno slavljenje liturgije.

Šesta uskrsna nedjelja godine B Udijeli nam, svemogući Bože, neoslabljenim zanosom slaviti ove dane u čast uskrslome Gospodinu, da Kristov spomen bude djelatan u našem životu i radu. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Opća uredba Rimskog misala označuje smislenim i poželjnim da vjernici donesu kruh i vino, koje potom svećenik ili đakon na prikladnom mjestu od njih preuzme i postavi na oltar.

Papa ističe da se pritom radi o dvostrukoj upotrebi jednog te istog obreda s time da Rimski misal pape Pavla VI, koji je papa Ivan Pavao II. izdao u još dva nova izdanja, ostaje normativnim, redovitim oblikom euharistijske liturgije, dok se posljednja redakcija Rimskog misala prije II. vatikanskog sabora, objavljena vlašću pape Ivana XXIII. godine 1962, može upotrebljavati kao izvanredni oblik liturgijskoga slavlja.

Razmatrana je i mogućnost otvaranja glazbene škole za crkvene glazbenike, a saslušano je i izvješće o tijeku prevođenja Rimskog misala na hrvatski jezik.

Papa je na kraju podsjetio na dvije posebne zadaće koje stoje pred nazočnim biskupima; jedna je objavljivanje novoga prijevoda Rimskog misala, koji će kako je rekao Sveti Otac biti vrlo koristan katolicima cijeloga anglofonskog svijeta.

Nakon što je iscrpio bogatstvo Rimskog misala, on se pozabavio Zbirkom misa o bl. Djevici Mariji.

Opća uredba rimskog misala ubraja službe akolita i čitača u posebne službe u svetoj misi.

Kad je dr. Kniewald izdao svoj prijevod Rimskog Misala, napisao je dr. Ivan Merz u svome velikom prikazu u »Hrv.

Trideset i mdruga nedjelja kroz godinu A Svemogući milosrdni Bože, ukloni sve protivštine duha i tijela, da ti služimo slobodna i radosna srca. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Kazao je da će im u tom biti od pomoći knjižica pod naslovom " Pjevanje u svetom bogoslužju ", uručena svakom prisutnom pjevaču a koja donosi tekst o svetoj glazbi iz Konstitucije o svetoj liturgiji Sacrosanctum concilium te tekstove iz Opće uredbe trećeg izdanja Rimskog misala koji govori o liturgijskom pjevanju.

Sedma nedjelja kroz godinu B Svemogući Bože, daj da budno osluškujemo poticaje tvoga Duha: da ti čujemo glas, te ga riječju i životom slijedimo. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Usliši nam molitvu: daj da iskusimo njegovu prisutnost s nama do svršetka svijeta, kako je obećao. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Udijeli nam dar svoga Duha, da mislimo što je pravo i to u djelo provedemo. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Dopustite mi da završim molitvom preuzetom iz uvodne molitve i popričesne molitve mise za redovnike iz Rimskog misala:

Nova Opća uredba Rimskog misala polazi od pretpostavke da zajednica u slavlju sudjeluje na djelatan način te da nema potrebe za posebnim upozorenjima na pojedine trenutke u slavlju.

Molimo te: snaži svoju obitelj neprestanim dobročinstvima. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Molimo te: iskazuj nam uvijek svoje milosrđe. (Zborna molitva iz Rimskog Misala)

Iako Nova Vulgata umjesto futura stavlja kod kaleža ispravno prezent (effunditur-funditur), u izdanjima Rimskog misala ostavljen je futur (zbog tradicije), s tim da se u drugim prijevodima smije staviti prezent.

95. Zato treba uvijek imati na pameti uputu Rimskog misala koja glasi:« Među vjernicima vlastitu liturgijsku službu vrši pjevačka škola ili pjevački zbor, čija je zadaća da pravilno vrši dijelove koji se na njih odnose, već prema tome kakve je vrste pjevanje, te da promiču djelatno sudjelovanje vjernika u pjevanju »(IGMR 103).

Prva korizmena nedjelja godine B Svemogući Bože, udijeli da godišnjom proslavom korizme napredujemo u spoznaji Isusa Krista i u životu slijedimo njegov primjer. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani

Daj da i mi tvojom pomoću odvažno stupamo putem njegove ljubavi. (Zborna molitva iz Rimskog Misala) Dragi župljani