Brži pad robnog uvoza od robnog izvoza na godišnjoj razini utjecao je na povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, koja je u siječnju nakon dugo vremena iznosila 50 %.

Smanjena domaća potražnja, osobna, ali i investicijska koja se do sada značajno oslanjala na uvozne robe, reducirala je vrijednost robnog uvoza (- 0,3 posto), dok je pod utjecajem gospodarskog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku robni izvoz porastao za 18,1 posto.

Vrijednost ukupnog robnog uvoza je u travnju i svibnju na mjesečnoj razini sve manja, ali to nije dovoljno dugo razdoblje da bi mogli govoriti o kontinuiranom trendu smanjivanja uvoza, smatraju analitičari HGK.

To je 6,5 % manji deficit nego u trećem tromjesečju prošle godine na što su upućivali podaci o kretanju robne razmjene koji su pokazivali veći rast robnog izvoza od robnog uvoza.

Primjerice, pokrivenost robnog uvoza izvozom veća je za otprilike 10 postotnih bodova u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no to nije rezultat nekih ekonomskih politika, nego čisto spontano djelovanje ", kaže voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić.

A o nikad nižoj razini domaće potražnje svjedoči podatak o daljnjem padu robnog uvoza u prvom kvartalu za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani (u kojem je pad iznosio 23,7 posto), te kretanje prometa u trgovini na malo (bez motornih vozila) koja je u prva tri mjeseca ove godine zabilježila daljnji pad od 7 posto (u prvom kvartalu 2009. pad je iznosio 5,6 posto).

Veoma je zabrinjavajuće da je deficit robnog uvoza i izvoza Hrvatske, najviši od osamostaljenja države, dosegao iznos oko 27,5 posto ostvarenog bruto društvenog proizvoda, ocjenjuje nezavisni ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac, uz napomenu da je pokriće uvoza izvozom na najnižoj točki, svega oko 45 posto.

Dakle ostaje nam (ako) ca 50 milijardi kuna čiste industrijske proizvodnje za domaće potrebe (barem 50 % precjenjene radi nadokande manjkova ostvarenih na izvoznim i poslovima samoupravnog socijalizma) a što čini svega trećina ukupnog robnog uvoza teškog ca 20 milijardi eura.

Tako su nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni blagi nominalni pad robnog izvoza uz istovremeni blagi nominalni rast robnog uvoza nadoknađena povoljnim kretanjima na računu usluga, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Iako će značajniji oporavak uvoznih aktivnosti ograničavati slaba domaća potražnja, blagi rast robnog uvoza koji očekujemo u odnosu na 2010. vidimo prvenstveno pod utjecajem baznog učinka i rastućih cijena sirovina.

U svoj oj analizi PBZ ukazuje da je tijekom trećeg tromjesečja ponovno zabilježen pad osobne potrošnje i investicijske aktivnosti, dok je neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan dijelom zbog pada robnog uvoza, no ponajviše uslijed sezonski uobičajenog pozitivnog doprinosa turizma izvozu usluga

Brži rast robnog uvoza od izvoza u prvom polugodištu ove godine utjecao je na povećanje deficita na podračunu roba za 21 posto, na gotovo 5,7 milijardi eura.

S druge strane, smanjena potražnja za devizama kao posljedica vrlo niske razine robnog uvoza odraz je niske domaće potražnje uslijed nastavka negativnih trendova na tržištu rada i niske razine potrošačkog optimizma.

To je, ocjenjuju iz HNB-a, značajno smanjenje u usporedbi s deficitom od 8,5 posto BDP-a za 2002. Iz središnje banke pritom napominju da je do značajnog porasta deficita na tekućem računu platne bilance za 2002. (prijašnji su podaci govorili o deficitu od 7,2 posto) došlo zbog primjene novog faktora korekcije na podatke o robnom uvozu od 2002. Kako su kretanja na tekućem računu većinom određena ostvarenjima u razmjeni robom i uslugama, analitičari središnje banke ističu kako zabrinjava podatak da izraženi rast robnog uvoza u posljednja tri mjeseca prošle godine nije zaustavljen.

Iako podaci za posljednje tromjesečje ukazuju na smanjenje kako robnog uvoza tako i izvoza, oni ipak nisu u značajnoj mjeri utjecali na godišnje podatke, pa je tako manjak na računu roba iznosio 10,9 mlrd eura odnosno 15,2 % više nego godinu dana ranije.

Visokom rastu manjka na tekućem računu platne bilance najviše je pridonijela neravnoteža u međunarodnoj razmjeni robe uzrokovana jačem rastu robnog uvoza (za 14,7 % u prvoj polovini 2008. prema 10,5 % u prvoj polovini 2007.), uz istodobno blago smanjenje rasta robnog izvoza (8,0 % u usporedbi s 9,3 % u prvih 6 mjeseci 2007.) Tijekom promatranog razdoblja inozemni je dug porastao za 2,1 mlrd.

Najočitiji primjer za to je pokrivenost robnog uvoza izvozom.

Najveći doprinos padu ukupnog uvoza u prvih sedam mjeseci također je došao iz prerađivačkog sektora (- 6,6 %), u kojem je najveći pad robnog uvoza bilježio segment proizvodnje strojeva i uređaja (- 22,1 % godišnje).

Time je hrvatski robni izvoz došao na domak pokrivanja 60 posto robnog uvoza.

Istovremeno, vrijednost robnog uvoza pokazala je rast za 2,9 % mjesečno, te u promatranom mjesecu iznosila gotovo 1,3 milijarde eura.

U eurima izražena vrijednost robnog uvoza porasla je 0,6 % na godišnjoj razini na što su utjecaj imala i tečajna kretanja (aprecijacija kune) budući da je vrijednost uvoza izražena u kunama zabilježila pad od 1 %.

Iako će značajniji oporavak uvoznih aktivnosti ograničavati slaba domaća potražnja, blagi rast robnog uvoza koji očekujemo u odnosu na 2010. vidimo prvenstveno pod utjecajem baznog učinka i rastućih cijena sirovina.

U priopćenju se ističe da je u prvoj polovici godine robni izvoz rastao brže od robnog uvoza, te da podaci ukazuju na visok rast turističkih pokazatelja u prvih šest mjeseci, sa sedampostotnim porastom

Iako je u studenom u odnosu na listopad zabilježen pad i izvoza i uvoza roba, na godišnjoj razini se nastavlja snažniji rast robnog izvoza od robnog uvoza, stoji u RBA Dnevnim financijskim vijestima.

Istovremeno je hrvatski uvoz roba iznosio 27,4 milijarde dolara, pa ispada da je Zadarska županija s 213,7 milijardi točno jedan posto hrvatskog robnog uvoza ili gotovo dvostruko manje sudjeluje u uvozu roba nego u izvozu.

Gotovo dvostruko brži rast robnog uvoza od izvoza utjecao je i na produbljivanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom za 14,4 % te je deficit u promatranoj godini dosegnuo rekordan iznos od 11,2 milijardi eura što je 1,4 milijarde eura više u odnosu na 2007. godinu.

Prema posljednjim podacima DZS-a saldo robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u siječnju se pogoršao u odnosu na prosinac, uz pad robnog izvoza i rast robnog uvoza u promatranom razdoblju.

No, ipak je i na manje od 0,9 posto hrvatskog robnog uvoza.

Do sada raspoloživi podaci o kretanju robne razmjene ukazuju da se snažna kontrakcija robnog uvoza nakon siječnja (- 32,2 %, euro) nastavila, iako nešto blažim tempom i u veljači smanjenjem od 25,6 % na godišnjoj razini.

Nadalje, pozitivan doprinos očekuje se i od neto izvoza roba i usluga, što potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno znatno veći rast robnog izvoza (17,6 %) naspram robnog uvoza (5,8 %).