Vjerujem da bi i druge grane mogle pronaći korist, a meni je zanimljiva posebno zbog hobističko-rodoslovnih razloga kaže Geldec.

Duhovna, pa i znanstvena vrijednost rodoslovnih istraživanja može se dodatno shvatiti i kroz vjerovanja u Mormona, ali i njihovih znanstvenih dosega u genealoškom radu centriranih u Utahu te i svijetom.

Mladena Pavera, koji svojom stručnošću i znanjem omogućuje sve većem broju namjernika na vratima najboljih godina života zvanih i treća dob ulaženje u čudesni svijet rodoslovnih istraživanja

Uz pomoć vrsnih informatičara iz grupe koji su zdušno i nesebično pomagali kolegama u izradi vlastitih prezentacija u Power Pointu i poučavali ih u prikazivanju rodoslovnih podataka na računalu svatko je došao na red da svoja istraživanja podijeli sa ostalima.

Stožerna ustanova za ovaj posao trebao bi biti Hrvatski državni arhiv u Zagrebu (8), koji je već, tako i onako, duboko involviran u digitalizaciju matičnih knjiga, kao i u skupljanje, istraživanje i podupiranje mnogih dokumenata i čina unutar rodoslovnih djelatnosti

Kad je riječ o običnim pučanima, s tim desetinskim popisima iscrpljujemo mogućnost rodoslovnih istraživanja i nadogradnje još kojega starijega naraštaja.

Iskustva rodoslovnih istraživača koja su tu izložena vrijedilo je predočiti i širem krugu korisnika pa je tako potekla zamisao da se pripremi knjiga koja je sada pod naslovom " Tragom naših predaka " u vašim rukama.

Tekst prati 130 zemljovida i slika iz fotoalbuma autora-planinara, Bogdan Horvat je izradio stablo sa 468 rođaka pomoću raznih rodoslovnih programa, obilnu bazu obiteljskih slika, bilješke prapradjeda Baltazara.

Postoje, uostalom, preporuke za uvažavanje rodoslovnih standarda pa se našao dragovoljac koji u kumulativnu datoteku udružuje podatke koje u formatu GEDCOM prilažu članovi Slovenskog rodoslovnog društva (njih ima oko 170) pa iz te kumulative nastaje internetski referalni indeks.

Kad se iscrpe i zapišu sve prastare riječi mnogih kazivača te zabilježi i objasni upravo rođena želja da se krene u naizgled nemoguću misiju rodoslovnih istraživanja, pa ako i tada spiritus movens i velika znatiželja nadjačaju prvotne poteškoće postaje se dostojnim krenuti nedovoljno obilježenim putovima istraživanja vlastitog rodoslovlja.

Nezanemariv broj matičnih knjiga starijih od 1900. godine predan je iz matičnih ureda u državne arhive, budući da više nisu bile operativne, tj. broj zahtjeva za izvatke za službene svrhe bio je zanemariv i prepušten je arhivima koji izdaju prijepise iz tih knjiga, uglavnom u svrhu rodoslovnih istraživanja.

Bez izrade rodoslovnog softvera na materinjem jeziku i dovoljno podataka uz njegovu pomoć (vjerujem da tome može pridonijeti i Family Tree Maker ili neki drugi program) nema uvjeta za stvaranje kritične mase rodoslovnih potki radi pritiska na znanstvene, društvene i političke strukture u nas, e, da bi i one pokrenule financijsku i svaku drugu pomoć za dobrobit rodoslovnih istraga.

Naš obol tomu treba biti pomoć u osnivanju županijskih rodoslovnih stolova našeg Hrvatskog rodoslovnog društva i što brojniju objavu vlastitih istraživanja obiteljskih rodoslovlja.

Uopće ne bi bilo teško dodati u prilogu ovom priručniku njemački i latinski rječnik najčešćih rodoslovnih pojmova.

Pouzdanost rodoslovnih podataka i kvaliteta rodoslova

U zadnja dva desetljeća, Crkva najveći naglasak stavlja na dostupnost matičnih knjiga te rodoslovnih podataka putem Interneta.

Proučavajući genealoško stablo za svoju sestričnu Nevenku Skočilić Funk iz Sjedinjenih Država, udatu u mormonsku obitelj još davne 1939. godine, autorica knjige iz područja rodoslovnih istraživanja Zlata Bujan-Kovačević više od 40 godina bilježila je usput i podatke za povijest svoje obitelji.

U uvodu u temu okruglog stola dr. Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona kazao je da nijednu ozbiljniju temu koja je vezana za opću, nacionalnu, ili pak zavičajnu historiju nije moguće razmatrati bez rodoslovnih izvora izvora koji predstavljaju dokumente od izuzetnog povijesnog značaja.

Crkva je razvila i iscrpnu bazu rodoslovnih podataka.

Ta crtica svojevrsna je uputa, rekao bih i nalog, da smo i mi hrvatski rodoslovci dužni pokrenuti prijedloge i prema vlasti i prema znanosti i prema sebi, i to kako za rad zbog postavljanja temelja za nacionalnu bazu rodoslovnih podataka, tako i radi vrjednovanja istraga i rasprava o svim gledištima koja proizlaze iz genealoških istraživanja u nas, jer usporednost među narodima moguća je samo tada, ako postoji dovoljno istovrijednih genealoških podataka skupljenih iz približno sličnih vrela, kao što slika dvaju stabala, metaforički, prikazuje sumjerljive grane dviju srčika iz naizgled istog korijena.

To bi svakako pridonijelo unapređenju rodoslovnih istraživanja na ovim prostorima, ali, to je moguće ostvariti samo ako se etabliraju Nacionalne udruge.

poraditi na planu za širenje rodoslovnih stolova Hrvatskog rodoslovnog društva diljem Hrvatske (17);

Popis župljana je ukratko najgušći izvor rodoslovnih podataka o obitelji u 19. stoljeću.

Osobito se iskazuje potreba za što ujednačenijim formatom rodoslovnih podataka i prikaza srodstva, kad su namijenjeni razmjeni sa srodnicima i drugim istraživačima.

Pogledajmo primjer: Evidentiranje osnovnih rodoslovnih podataka o sebi, svojim roditeljima i njihovim roditeljima je upisivanje imena, prezimena datuma i mjesta rođenja, vjenčanja i smrti sedam osoba.

Treba joj poželjeti iste upornosti i uspjeha u nastavku njenih rodoslovnih istraživanja po očevoj liniji.

Osim toga sam se posvetio pisanju rodoslovnih stabala svih obitelji koje su zadnjih dvjestotinjak godina živili na području župe Medviđa, znači Medviđi i Zelengradu, Mitrovići i jedna kuća Pilipovića.

Ukupno ima 105 rodoslovnih tablica, a sadržavaju i sedamdesetak rodoslovnih (obiteljskih) stabala (samo filijacija po muškoj liniji).

S obzirom da se osobni kontakt podaci ne mogu ostavljati direktno, molim vas da kontaktirate administratora stranice (adresa dostupna unutar izbornika O društvu > Kontakt), radi mojih kontakt podataka i da mi se javite na email radi razmjene rodoslovnih informacija koje imamo.

Vinko Matošin (Primoštenu, 1939.) autor je rodoslovnih knjiga o Primoštenu.