Ruski državni naftni div Rosnjeft objavio je 22. listopada 2012. kako namjerava kupiti 100 % udjela u vlasničkoj strukturi kompanije TNK-BP od konzorcija AAR (Alfa Group, Access Industries, Renova) i britanskog BP-a.

U prosincu 2012. Rosnjeft je potpisao ugovor s konzorcijem AAR o kupovini 50 % vlasništva TNK-BP-a za 28 milijardi dolara.

Rosnjeft je vertikalno integrirana naftna kompanija.

Nekoliko sati nakon što je Rosnjeft realizirao kupnju svog rivala Mihail Fridman i German Khan obukli su bijele halje, stavili šešire i sunčane naočale te počeli trodnevno putovanje po izraelskoj pustinji.

Prema posljednjim podacima ovaj fond je što se tiče sektorske strukture, najviše ulagao u energetiku, a u prvih deset pozicija ima tri velike ruske kompanije - Gazprom, Rosnjeft i Lukoil.

Tu je argumentaciju prihvatio i sud, a Rosnjeft je na kraju za partnera u istraživanju polarnih nalazišta odabrao američki ExxonMobile.

Kako je odnos partnera u TNK-BP-u očito postao neprijateljski, AAR je odlučio pokušati otkupiti britanski udjel, no sada se uključio i Rosnjeft.

I analitičari u cijeloj priči vide nedvojbeni utjecaj Kremlja, naročito s obzirom da Rosnjeft vodi Igor Sečin, jedna od Putinovih najbližih suradnika i bivši zamjenik.

U prosincu je AAR obećao da će većinu zarade od prodaje TNK-BP-a reinvestirati u rusku ekonomiju, u skladu s javnim zahtjevom Vladimira Putina, Dok se neki analitičari pitaju hoće li Fridman htjeti reinvestirati u Rusiju nakon što ga je državni Rosnjeft izgurao iz TNK-BP-a, drugi smatraju da će mu prodaja udjela pružiti nove prilike.

Rosnjeft ima veliko iskustvo u razvoju podmorskih ležišta ugljikovodika.

Rosnjeftov interes za kupnju BP-ova udjela u TNK-BP-u, objavljen je samo nekoliko dana nakon što je AAR objavio kako će početi pregovore oko otkupa istog udjela, a ako državna kompanija ostvari svoj naum, Rosnjeft će postati najveći svjetski proizvođač nafte čijim se dionicama trguje na burzi.

Primjerice, najveća ruska državna naftna kompanija Rosnjeft 2010. ostvarila je prihode od 63 milijarde dolara i operativnu dobit od gotovo 20 milijardi.

Što ćemo konkretno ovdje raditi, odnosno u kojim sektorima poslovati, još je teško precizirati, no Rosnjeft i ostale ruske tvrtke Hrvatskoj su spremni isporučiti bilo koji energetski resurs koji joj bude potreban.

Severneft, Slavnjeft, TNK, Rosnjeft, Alfa Grupa, samo su neka od tvrtki s kojima se pregovaralo, a mnoštvo je onih koje su bile zainteresirane, a nikad nisu dale konkretnu ponudu.

Rosnjeft želi investirati u Hrvatsku, a zanima ga ponajprije istraživanje nafte i plina, i to na kopnenom dijelu Hrvatske, te ulaganja u elelektroenergetski sektor, a interes ima i za udjel u Ini.

Osim za područje Balkana i Sredozemlja, Rosnjeft vidi veliku perspektivu i za proboj u Austriju i Njemačku preko Hrvatske.

Rosnjeft je inače u većinskom vlasništvu ruske države, kotira na burzi, a strateški se već razvija i na području EU, primjerice ima već dvije rafinerije u Njemačkoj, surađuje s talijanskim Enijem, a nedavno je kupio i udjel u talijanskoj rafineriji Saras.

Rosnjeft bi investirao u Hrvatsku, zanima ga i Ina

Međutim, čak i ako Rosnjeft uloži jednak iznos i pet godina nakon prvog vala investicija, ukupne investicije će biti triput niže od najavljenih investicija Lukoila.

Nakon što je veći dio ruske proizvodnje plina okrupnjen u državnom monopolistu Gazpromu, tamošnji predsjednik Vladimir Putin uskoro bi sličnu stvar mogao učiniti i s državnom naftnom kompanijom Rosnjeft.

Rosnjeft je okrupnio veći dio imovine posrnulog Jukosa, utamničenog tajkuna Mihaila Hodorkovskog, dok je Gazprom još prije nekoliko godina preuzeo Sibnjeft Romana Abramoviča.

Rosnjeft u ovom trenutku samo u Rusiji ima 41 koncesiju za istraživanje i proizvodnju na moru.

Riječ je o jednom od najuglednijih ruskih naftnih menadžera, bivšem prvom potpredsjedniku najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft i zamjeniku ruskog ministra energetike.

Među mogućim zainteresovanim za kupovinu najvećeg nemačkog lanca pumpi su francuski naftni koncern Total, udruženje benzinskih stanica Avia, koje u Evropi upravlja sa 2.900 pumpi, kao i ruski koncern Rosnjeft, piše taj list, pozivajući se na informacije investicionih bankara.

Ruske kompanije Transneft, Rosnjeft i Gazpromneft imat će 51 % vlasništva budućeg naftovoda, a Grčka i Bugarska dobile su podjednako vlasništvo od po 24,5 posto.

Rosnjeft je ujedno u drugom tromjesečju povećao proizvodnju sirove nafte za 8,2 % na prosječnih 2,12 milijuna barela dnevno.