U Ruševu su se održavali i sajmovi na prostoru iza vatrogasnog doma sve dok je postojala istoimena Općina.
U Ruševu su se održavali i sajmovi na prostoru iza vatrogasnog doma sve dok je postojala istoimena Općina.
Na misi zadušnici u mjesnoj crkvi u Ruševu bilo je oko stotinu članova obitelji stradalih civila.
Nakon toga službovao je u Ruševu kraj Požege, u Velikoj, Lipovljanima i Gaju. 1852. godine postaje vojni duhovnik Gradiške pukovnije s kojom je boravio u Italiji.
9. CIGIĆ, PETAR iz Ruševa, rođen 1912. u Ruševu, pripadnik Oružanih snaga NDH, poginuo u borbi s partizanima 1945. u obrani Ruševa.
Nazočnima se tijekom komemoracije obratio Ivo Tubanović, predsjednik đakovačkog ogranka Hrvatskog društva političkih zatvorenika, a potom su pročitana imena 64 žrtve pogubljene u Ruševu.
Bio je dvije godine na službi kapelana u Bjelovaru, a zatim je šest godina bio župnikom u Ruševu, odakle je dvije godine upravljao i župom Čaglin.
Jedan suradnik na projektu utvrđivanja žrtava partizanskoga i komunističkog terora u Đakovštini, kaže Šola, još uvijek se sjeća kad su mu odveli oca iz kuće u Selcima prema Ruševu kod Požege, najpoznatijem stratištu i grobištu vojnika i civila iz Đakovštine, gdje je ubijen. Stalno se sjeća sjene kada su mu oca počeli vući van, kada je uhvatio svog tatu za nogu i jedan partizan ga je gurnuo i bacio ga o zid.
Ove godine obilježena je 65. obljetnica stradanja u Ruševu za čije je žrtve u tamošnjoj crkvi misu zadušnicu predvodio mons. Luka Marjanović, profesor na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
U ime organizatora skupu se obratio predsjednik HDPZ-a Osječko-baranjske županije i ogranka Đakovo Ivo Tubanović, podsjetivši na krvavi travanj 1945. kada su mnogi nedužni sinovi Đakovštine bez ikakve krivice odvedeni prema Ruševu i okrutno ubijeni ondje ili na putu do tog mjesta.
5. BOLARIĆ, MILAN iz Đakovačkih Selaca, (otac Antun, majka Amalija), rođen 1921. u Vrhu, Vinogora, Pregrada, Hrvat, domobran, odvela ga OZN-a, te je navodno masakriran i ubijen 1945. u Ruševu.
8. BRKIĆ, ANDRIJA iz Gorjana, rođen u Drenju, Hrvat, dimnjačar, ubijen 1945. u Ruševu.
Spomen-kamen koji obilježava masovna stratišta i grobišta u selu Ruševu u Požeštini, gdje su otjerani i ubijeni mnogi Đakovčani (prema izjavama svjedoka njih nekoliko stotina) nakon pada Đakova u ruke...
Valjetić), rođen 15.8.1923. u Đakovačkim Selcima, Hrvat, ratar, pripadnik Ustaške vojnice, partizani ga uhitili kod kuće i odveli, te masakrirali i strijeljali 18.4.1945. u Ruševu.
2. BARIĆ, IVAN iz Đakova (otac Vinko, majka Elizabeta), rođen 7.6.1916. u Đakovu, Hrvat, četkar, otac jednog djeteta, domobran, zarobljen nakon pada Đakova i strijeljala ga OZN-a 10.5.1945. u Ruševu.
10. CVANČIĆ, VLADO iz Beketinaca, (otac Pavo), rođen oko 1921. u Beketincima, Hrvat, partizani ga zarobili i ubili 1945. u Ruševu.
1. AMBRUŠIĆ, MIJO MIŠO iz Kućanaca, Hrvat, potkraj rata sklonio se u Đakovu kod ujaka Karaka, nakon pada Đakova odveli ga partizani s ciglane zajedno s Ivanom Fratrićem i braćom Humbal, te 17.4.1945. ubili u Ruševu.
30. JOSIPOVIĆ, LUKA iz Malog Nabrđa (otac Jozo, majka Milka), rođen 13.6.1924. u Malom Nabrđu, Hrvat, otac jednog djeteta, domobran, poginuo kad su partizani ušli u Zagreb 8.5.1944., ili su ga prema drugim navodima ubili partizani u Paučju, ili pak u Ruševu u svibnju 1945. nakon pada Đakova.
KOMEMORACIJA dvije stotine žrtava partizanskog zločina 1945, u organizaciji đakovačkog ogranka Društva političkih zatvorenika (HDPZ), održana je u Ruševu, selu općine Čaglin u nedjelju 19. travnja.
Jučer oko 14.30 sati u Doljanovcima se dogodila prometna nesreća s materijalnom štetom između dva osobna automobila, dok je oko 10 sati u Ruševu unuk napao svog djeda te je zaradio optužni prijedlog za nasilničko ponašanje. (Fotografija, arhiva RVA)
Đakovački bikeri prikupili su desetke tisuća kuna za različite akcije, a prenijeli su i spomen-kamen s grobišta u Ruševu na Udbinu.
4. BECKER, JOSIP SEPIKA iz Đakova (otac Adam), rođen 1922. u Đakovu, Nijemac, domobran, nakon pada Đakova odveli ga partizani, te 17. ili 18. 4.1945. navodno masakrirali i ubili u Ruševu.
Prisjećanje na 65. obljetnicu stradanja sinova Đakovštine koji su nevini odvedeni prema Ruševu i okrutno ubijeni ondje ili na putu do tog mjesta
U povodu sv. Nikole, u ponedjeljak 07. prosinca 2009. načelnik općine Ivan Đurina u pratnji zamjenika načelnika Franje Kaniseka i sv. Nikole obišao je osnovnu školu Stjepana Radića u Čaglinu, te područne škole u Ljeskovici, Djedinoj Rijeci i Ruševu kako bi darivao najmlađe prigodnim darovima.
Osobito ih ima u Krmpotama, i to Drinku i Ruševu, otuda neki sele u Liku, Lovinac i Lipe kod Gospića.
Godine 1545. u Ruševu je sjedište nahije, kojoj pripadaju sela: Paka, Sovski Dol, Zavrtac s Češljevcem, Braćo-Dol, Zabregovac s Jankovcem, Vrhovine, Čaglin sa Srednjom Vasi i topalovci, Migalovci, Imrevci i Dobrogošće.
Župna crkva Sv. Nikole u Ruševu spominje se već 1251. godine, a župa 1332. i 1335. godine.
Tijekom godine smo obilježili sve značajnije datume vezane za Domovinski rat i stradanje hrvatskoga puka kroz godine; siječanj: obljetnica spomena na 6. Bojnu koja je branila Čaglin, travanj: obljetnica egzekucije hrvatskih vojaka i civila u 2. sv. ratu koji su mučki pogubljeni od partizanskih jedinica u Ruševu i okolici a u organizaciju HDPZ Ogranak Đakovo, svibanj: obljetnica 123. brigade HV Požega, srpanj: obljetnica pogibije hrvatskog viteza iz LJeskovice, Josipa Knežević, rujan: presretanje i hvatanje tenka iz vojarne jugo-vojske iz Našica iznad mjesta Gradište, studeni: spomen na grad heroj Vukovar, prosinac: obljetnica pogibije hrvatskih vitezova na bazi Papuk.
Na potezu od Đakova prema Ruševu čeka nas kvalitetna i zavojita cesta, koja se proteže kroz prirodan i slabo naseljen krajolik.
Nakon zajedničke molitve oko 7.30 sati krenuli su iz crkve sv. Alojzija Gonzage iz Čaglina prema Ruševu kroz Djedinu Rijeku te preko Buka sve do Pleternice (oko 25 km).
U organizaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka u Đakovu i Ruševu proteklog je vikenda obilježena 66. obljetnica stradanja Đakovčana i ostalih, njih nekoliko stotina, koji su nakon pada Đakova u ruke dviju partizanskih divizija 17. travnja 1945. prošli križni put do Ruševa, sela u Požeštini udaljenog 45 kilometara od Đakova.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com