Također se daju i salicilati te kortikosteroidi.

Od lijekova koji mogu dovesti do nepravilnih krvarenja najčešći su steroidni hormoni, antikoagulansi, psihofarmaka, digitalis i salicilati.

Od lijekova alergijsku upalu mogu izazvati salicilati, antibiotici, neki kontraceptivi, od hrane - limun, rakovi i školjke, jagode, neke kožne bolesti (pemfigus, Rajterov sindrom), traumatska upala moguća je zbog kamenca ili pijeska u urotraktu.

Acetilsalicilna kiselina i ostali salicilati mogu biti jako štetni za dojnče pa se njihova upotreba ne preporuča.

Npr. operez je potreban kod uzimanja antikoagulansa, salicilati (askorbinska kiselina), oralni kontraceptivi, propranolol.

Osnovu liječenja time predstavlja mirovanje i salicilati.

Neka od stanja kada je potrebna veća količina vitamina C: trudnoća i laktacija, alkoholičari, pušaći, stres, infekcije, kod dugotrajne terapije nekim lijekovima (npr. kontraceptivi, tetraciklini, salicilati).

Nesteroidni protuupalni lijekovi i salicilati, koji su zbog svojih dobrih protuupalnih i analgetskih svojstava dugi niz godina u uporabi, oštećuju sluznicu probavnog sustava putem supresije (smanjivanja) lučenja prostaglandina.

S obzirom da salicilati ometaju funkciju agregacije trombocita, da djeluju acidotično, a povezuju ga i s nastankom Reyevog sindroma u djece,, to se iz razloga predostrožnosti izbjegavaju ili je bolje upotrijebiti lijek bez tih potencijalnih opasnosti.

Salicilati se ne daju djeci mlađoj od dvanaest godina života.

Nesteroidni protuupalni lijekovi i salicilati, koji su zbog svojih dobrih protuupalnih i analgetskih svojstava dugi niz godina u uporabi, oštećuju sluznicu probavnog sustava putem supresije (smanjivanja) lučenja prostaglandina.

Najvažniji su antipiretici acetilsalicilna kiselina, odnosno salicilati i paracetamol.

Salicilati se ne smiju davati djeci

Salicilati u lijekovima ili kozmetičkim sredstvima mogu biti relativno lako prepoznatljivi, ali isto tako, mogu se skrivati iza nekih drugih naziva, te je stoga potrebno proučiti i čuvati nadohvat ruke popis dozvoljenih sastojaka koje možemo pročitati na ambalaži prilikom kupovine.

Salicilati se nalaze u svim biljkama, u mnogo kozmetičkih proizvoda (šamponi, losioni, sapuni, pjene za kupanje, zubne paste, itd.), te u nekim lijekovima (najpoznatiji, ali ni izdaleka jedini lijek sa salicilatima je aspirin).

Hiperuricemija nastaje iz više razloga, a ponekad ju mogu uzrokovati i lijekovi (diuretici, salicilati, imunosupresivi).

Postupak se može ponavljati svakih nekoliko sati, osobito kod sljedećih otrovanja: fenobarbiton, salicilati, teofyline, digoxin, ciklički antidepresivi, fentoin, karbamezepine, Amanita phaloides i dr. Slabije je djelotvoran kod otrovanja bornom kiselinom, cijanidima, alkoholom, etilen glicolom, korozivima, nekim pesticidima, željezom, jodom, litijem i dr.

Spojevi pod nazivom salicilati također vrlo često mogu stvoriti probleme u disanju, pa ih astmatičari trebaju izbjegavati.

Salicilati interreagiraju s metotreksatom, antikoagulansima, spironolaktonom, metoklopramidom, fenitoinom, probenecidom i valproatom.

Salicilati se izlučuju u majčinom mlijeku i mogu izazvati makularni osip pa se preporučuje izbjegavati korištenje vrbe za vrijeme dojenja.

Salicilati i stanja praćena acidozom smanjuju tubularnu sekreciju urata.

Medikamentno liječenje počinje zapravo tek u XVIII st.; salicilati su zadržali sve od danas svoju punu terapijsku vrijednost.

On je više puta proširivao tezu pa su tako u fokus došli salicilati, a vrhunac je postigao kada je razlogom pojave sindroma hiperaktivne djece naveo šećer.

Salicilati i acetilsalicilna kiselina Salicilati su derivati salicilne kiseline, a acetilsalicilna kiselina je njihov najpoznatiji predstavnik.

Salicilati su inhibitori sinteze prostaglandina te izazivaju analgeziju smanjujući osjetljivost receptora za bol na tvari koje ju izazivaju.

Na normalnu tjelesnu temperaturu salicilati ne djeluju.

Zbog toga salicilati utječu na smanjenje crvenila i otekline u upalnom području.

Salicilati produljuju vrijeme krvarenja acetilacijom ciklooksigenaze u trombocitima i inhibicijom sinteze tromboksana.

Salicilati podražuju sluznicu želuca, izazivaju dispepsiju, pečenje, mučninu i povraćanje.

Salicilati mogu izazvati alergijske reakcije, a posebno kod pacijenata s bronhalnom astmom.