Za duhove Samhaina za koje se nekoć smatralo da su divlji i moćni, sada se govorilo da su nešto još gore: zlo.

Drevni Kelti vjerovali su da granica između ovog svijeta i svijeta umrlih postaje najtanja upravo za Samhaina.

Kako poučava naš poznati novinar Inoslav Bešker, autor knjige Puna kuća blagdana, Halloween je sinkretički praznik koji je nastao na temelju keltskoga kulta boga smrti Samhaina, da bi ga irski doseljenici prenijeli u Ameriku i pridodali mu neke indijanske elemente, poput glave od bundeve u koju se umetne svijeća.

Kad su Rimljani pokorili keltske teritorije u 1. stoljeću naše ere, svetkovina Samhaina spojila se s rimskim običajem Feralia, kojim se krajem listopada odavala počast umrlima, te dana boginje Pomone, zaštitnice voćki.

@Aragorn Agramerski, ako je netko zaista iskreni vjernik, ne pada mu na pamet slaviti Halloween, jednostavno zato što slavi Sve svete i jer ne vjeruje da toga dana mrtvaci kao zombiji izlaze iz grobova (izvorno vjerovanje koje je u središtu slavlja Samhaina).

Za duhove Samhaina za koje se nekoć smatralo da su divlji i moćni, sada se govorilo da su nešto još gore: zlo

Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika Samhaina (etimol. kraj ljeta; od: sam = kraj fuin = ljeto) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i početka zime, svršetak stare i početak Nove godine.

Eho ovih jezivih prizora Samhaina dopro je i do Halloweena kojega prati image folklora straha, osobito zahvaljujući Hollywoodskoj produkciji.

Cailleach Beara (Cally Berry) ove se noći pretvara u kamen i neće se vratiti u svoje normalno obličje sve do Samhaina.

Među njima, drevna proslava Samhaina, najvažnije tromjesečnice iz drevnog keltskog kalendara, ima važno mjesto u prethistoriji moderne Noći vještica.

Običaj je da nakon proslave Samhaina, kada se pođe kući, svatko zakopa jednu jabuku.

Kristijanizacija ovog običaja započela je još u srednjem vijeku, tako da se termin Halloween javlja u XVI. stoljeću, kada je 1556. zabilježen u Škotskoj, no ostaje u mnogo čemu vezan uz starija vjerovanja Samhaina u kojima se smatra da je ove godine granica između realnog svijeta i onoga u kojem borave duše mrtvih te različita nadnaravna bića, najtanja.

Taj je dan u druidskoj godini predvečer keltskog blagdana Samhaina.

Halloween je, dakle, blagdan Samhaina - boga mrtvih.

Njegovi su korijeni u slavljenju Samhaina, što na keltskome znači ' posljednji dan ljeta '.

Neke legende kažu i da ti umrli, imaju jednu noć, posljednju noć te godine, noć Samhaina da obave svoje nezavršene poslove, dobre il zle;), prije no što njihove duše pređu liniju što dijele svjetove i zauvijek napuste ovaj

Halloween potiče iz drevnih keltskih proslava a temelji se na Proslavi Samhaina.

Štovanje boga Samhaina započelo bi u noći 31. listopada i trajalo tri dana.

I dalje se pali vatra, a pepeo se čuva do idućeg Samhaina.

Zato, nimalo ne čude maskirani tulumi na sve strane jer je to samo moderna verzija nekadašnjeg slavlja Samhaina.

Praznik je trebao privući keltske narode i iskorijeniti proslavu Samhaina.

Druidi su obilježavali noc Halloween u cast velikog Boga mrtvih Samhaina poznat kao Odich Shamhna-bdijanje Samana.

Dok se u jučerašnjoj epizodi Supernaturala radilo o tome kak su ona vještica i mag vjerovali u demona Samhaina koji se diže iz mrtvih ili odakle već i donosi smrt, diže iz grobova zombije, duhove, šta li već...

U noci Samhaina zapalite crnu svijecu i meditarajte uz nju.

Zanimljivo je bilo i sljedeće: za vrijeme rimskog Samhaina, boginje su poprimale formu žene te je praznik smatran idealnom noći za vođenje ljubavi

Najveći praznici današnjih wiccana su izvorno keltski - Samhain, Imbolc, Beltaine, Lughnasadh, Mabon.... čak i simbolika svih praznika jeste slavljenje predaka (u slučaju Samhaina), odnosno Imbolc (svetkovina boginje Brigith), Beltaine (Bela) i Lughnasad - Lugha.

Nije to kopija meksickog dana mrtvih, vec Keltskog festivala Samhaina, koji je bio neka vrsta proslave kojom se obiljezavao pocetak zime