Na taj način sačuvala bi se radna mjesta 232.000 osoba koje su zaposlene u obrtu, bilo kao radnici ili kao samozaposlene osobe - obrtnici, a među njima je 45.000 zaposlenih u obrtničkoj trgovini.

(5) Razdoblje izbivanja s područja EEP-a iz stavka 4. ovoga članka može se produžiti na uzastopna 24 mjeseca ako državljanin treće države dokaže da je izbivao zbog gospodarske djelatnosti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe ili da je obavljao dobrotvorni rad ili studirao u državi svog podrijetla.

Najčešće su to " samozaposlene " osobe, srednjih godina, visokog obrazovanja i visokih osobnih primanja.

Ako pojedine države članice i uvedu prijelazna razdoblja za hrvatske radnike, čime žele zaštititi svoje tržište rada, tu problema za samozaposlene osobe nema.

Originalno, u sudskoj praksi rabio se kontrolni test za identifikaciju, odnosno distinkciju zaposlenika od samozaposlene osobe.

Ideja o radnicima koji dobivaju sigurnost i stabilnost zaposlenja time što se pridržavaju propisa i zahtjeva organizacije, odnosno poslodavca za kojeg rade, dok s druge strane samozaposlene osobe razmjenjuju sigurnost za mogućnost udjela u profitu uz pomoć eventualnih poreznih subvencija, je postala irelevantna za radnike u ovom položaju.

Štoviše, mnogi od njih su klasificirani kao samozaposlene osobe za potrebe radnog prava, ali kao ovisni radnici u svrhu poreznog i nacionalnog osiguranja, čime im se osporava fiskalna podrška.

S druge strane, profesionalni sportaši u pojedinačnim sportovima, koji se kategoriziraju kao samozaposlene osobe, najčešće će biti definirani kao pružatelji usluga u smislu odredaba o slobodi kretanja, a oni svoja financijska sredstva ostvaruju iz više izvora (primjerice, visina primanja ovisi o poziciji u natjecanju koju postignu, jer npr. igrač tenisa koji igra finale nekog turnira zaradi po nekoliko stotina puta više novca od igrača koji sudjeluje samo u prvom kolu; čak se i samo sudjelovanje ponekad nagrađuje od strane organizatora), te iako se ne može u potpunosti jamčiti da će ti sportaši ostvariti redovna primanja, ne može im se zanijekati ekonomski karakter. 3.1. Sportaši kao radnici ili pružatelji usluga?

Postojećim odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i pratećih pravilnika obrtnici kao samozaposlene osobe su stavljeni u nepovoljni položaj u odnosu na radnike u radnom odnosu kod poslodavca u pogledu prava iz zdravstvenog osiguranja.

U trećoj kategoriji su samozaposlene osobe.

4. utvrđuje postojanje okolnosti vezanih uz zdravstveno stanje roditelja koji ima status zaposlene i samozaposlene osobe utvrđene člankom 18. stavkom 2. podstavkom 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zbog kojih se prava utvrđena tim Zakonom u cijelosti prenose na drugog roditelja

Mikro kreditiranje je usmjereno najviše na nezaposlene osobe koje u većini slučajeva mogu preko mikro-kreditiranja postati samozaposlene osobe i pridonijeti u smanjenju nezaposlenosti.

5.) Samozaposlene osobe sav posao moraju obavljati same

S druge strane, kada je riječ o sportašima koji se natječu u pojedinačnim sportovima, oni tamo ne nastupaju pod nadzorom i uputama poslodavca, već u svojstvu samozaposlene osobe, a svoje usluge pružaju organizatorima sportskog susreta, sponzorima i oglašivačima, te su pružatelji usluga u smislu čl. 56. UFEU-a (bivši čl. 49. UEZ-a), kako je među ostalim utvrdio i ES u predmetu Deliege. 3.2. Komparativni prikaz pravnog uređenja radnih odnosa profesionalnih nogometaša Radi shvaćanja razlikovanja pojma radnika ili samozaposlene osobe, pokazat ćemo kako neki pravni sustavi čine razliku između ova dva pojma, napravit će se komparativni prikaz pravnog uređenja radnih odnosa u Italiji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, kao državama s iznimno uređenim sustavom sportskog prava.

Iz ove zakonske konstrukcije, de facto, bi proizlazilo da u Hrvatskoj nema profesionalnog sporta, odnosno nema ga u onim slučajevima u kojima sportaši u svojstvu slobodnih zanimanja (samozaposlene osobe) sami sebi uplaćuju doprinose, a ne poslodavac-sportski klub.

Neprijavljeni radnici su najčešće studenti, nezaposlene i samozaposlene osobe, a najčešće je riječ o uslugama održavanja kućanstva i skrbi za osobe, građevinarstvu i trgovini na malo.

Cijena najma je mala te je manji obrti, firme ili samozaposlene osobe mogu priuštiti.

U ovom članku uvodi se pojam poslodavca - samozaposlene osobe s ciljem da se poslodavci koji ne rade poslove s velikim rizicima te ne zapošljavaju druge osobe oslobode obveze provođenja Zakona o zaštiti na radu.

U doba socijalizma obuhvat osiguranih osoba u tom je sustavu značajno proširen (širenjem osiguranja na sve zaposlene i samozaposlene osobe, uključivo poljoprivrednike).

Zaštitu na radu trebaju provoditi i samozaposlene osobe, obrtnik koji sam radi, direktor u trgovačkom društvu koji sam radi, samostalni poljoprivrednici i sl.

Mnogi ljudi oslanjaju se na plaće, i stoga su zaposlenici, dok su neki drugi samozaposlene osobe.

Zaposlenici i samozaposlene osobe nalaze se s lijeve strane Kvadranta protoka novca.

1.) Samozaposlene osobe nemaju radno vrijeme i moraju raditi do kasnih sati

Na zaposlene i samozaposlene osobe koje se kreću unutar EU-a primjenjuje se zakonodavstvo samo jedne države članice, i to prema mjestu rada.

Ovom slobodom zajamčeno je da se na prostoru čitave Europske unije može registrirati obrt ili tvrtka pod istim uvjetima koji vrijede za trgovačka društva, odnosno samozaposlene osobe koje su državljani države u kojoj se žele registrirati.

Hrvatska obrtnička komora, kao zastupnik interesa više od 100.000 obrtnika, želi se aktivno uključiti u predlaganje načina da se u kriznim vremenima očuva što veći broj obrta, jer se time čuvaju radna mjesta 232.000 osoba koje su zaposlene u obrtu, bilo kao radnici ili kao samozaposlene osobe - obrtnici.

U nekim zemljama samozaposlene osobe nisu materijalno-pravno zaštićene u slučaju nezaposlenosti i, ukoliko se ne odreknu dozvole za obavljanje djelatnosti, ne mogu ostvariti neka prava (npr. pravo na invalidsko i mirovinsko osiguranje).

Temeljem prava na poslovni nastan, hrvatski državljani i hrvatska trgovačka društva će moći započeti i obavljati gospodarske djelatnosti u jednoj ili više država članica Unije, kao samozaposlene osobe ili osnivanjem trgovačkih društava ili podružnica.

U 25 zemalja EU samozaposlene osobe predstavljaju 16 % ukupno zaposlene populacije.

Dokazano je da samozaposlene osobe koje imaju zaposlene radnike rade intenzivnije od onih koji to nemaju.