- 1936. Skupština Vatrogasne zajednice Savske banovine zahtijeva povratak imena društvo umjesto čete, uz zaključak da hrvatsko vatrogastvo, kao sastavni dio hrvatskog naroda, ulazi u borbu za oživotvorenje narodne slobode.

Od 1934. djeluje na cijelom području Savske banovine.

Do 1927. godine područje Općine Dubravica pripadalo je vatrogasnoj zajednici Savske Banovine.

Predmet teksta je proslava desete godišnjice postojanja same škole, a koliko je bila glasovita, vidimo i po posjeti samog bana Savske banovine Perovica.

Prigodom proslave, kojoj je prisustvovao ban Savske Banovine g. dr Perović sa načelnikom poljoprivrednog odjelenja, gosp. ing. I.

Prema prijemnom štambilju veći je broj spisa izdvojen u sljedeće fondove: Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja NDH, Kraljevsko hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada, Kraljevska banska uprava Savske Banovine, Ministarstvo trgovine i opskrbe NRH, Ministarstvo prosvjete NRH, Svetozar Ritig i dr. Godine 1997. iz Osobnog fonda Vladimir Bakarić izdvojeno je 6 spisa, a isti su umetnuti u fond Komisije za odnose s vjerskim zajednicama.

U zapisniku se navodi; svi članovi izjavili su da ako predsjednik dade ostavku i svoju dužnost napusti, da će i oni isto svi učiniti Tada je jasno bilo da su svi Društva s oduševljenjem prihvatili okružnicu Vatrogasne zajednice Savske banovine iz Zagreba od 31.12.1937. godine, kojom se društva izvješćuju o prekidu hrvatskog vatrogastva sa Vatrogasnim savezom Kraljevine Jugoslavije.

Kasnije je park tretiran kao arboretum Savske banovine, odnosno vrtlarske škole u Božja-kovini (utemeljena je 1931. godine i bila je prva takve vrste u Hrvatskoj).

U doba Savske banovine djelokrug poslovanja Odjeljka nalazimo sastavljen prema spisu br.

Od godine 1932. djelovalo je Udruženje industrijalaca Savske banovine.

Skoro čitav radni vijek proveo je u državnoj službi kao tehnički savjetnik Savske banovine.

Uspostavom Savske banovine, Zakonom o banskoj upravi od 7. studenoga 1929. banska je uprava podijeljena na odjeljenja, a među ostalima uspostavljeno je i Odjeljenje za socijalnu politiku i narodno zdravlje.

Razdoblju napretka o kojemu je riječ posebni je pečat dao također jedan Ružić, Gjuro (Jurica), mlađi, gradonačelnik Sušaka od 1929. do 1939. godine, uz pomoć mlađega brata, dr. Viktora Ružića, uglednog sušačkog odvjetnika i bana Savske banovine.

Prostorna nadležnost Financijalnog ravnateljstva u Zagrebu obuhvaćala je područje bivše Savske banovine i kotareve Šid, Ilok, Brčko, Gradačac i Derventu, dok je Financijalno ravnateljstvo u Splitu bilo nadležno za područje bivše Primorske banovine i kotareve Dubrovnik, Fojnicu i Travnik.

Zbirka je nastala izdvajanjem gradiva iz upravnih i drugih fondova, uglavnom u nadležnosti HDA: Zemaljske vlade, Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju, Savske banovine, Banovine Hrvatske, Industrijske i Trgovnske komore, nepoznatih ustanova iz razdoblja NDH, vjerojatno nekih ministarstava i financijalnog ljetopisa Kompas.

Malo više podataka ima u Hrvatskoj čitaonici osnovanoj 1938. godine, a koja je dobila dozvolu za rad 6. ožujka 1939. od Kraljevsko banske uprave savske banovine u Zagrebu.

Iz odgovora Kraljevske banske uprave savske banovine, jasno je zašto se tako dugo čekalo na odobrenje.

VIII-2050 oglašeno je da Građevna direkcija u Zagrebu počinje djelovati 1. lipnja 1920. Građevinska direkcija Zagreb djelovala je do uspostave Savske banovine, kada je 7. studenoga 1929. njezine poslove preuzelo Odjeljenje za trgovinu, obrt i industriju Savske banovine.

Režimska kontrola organizacije konačno rezultira 1937. raskidom Vatrogasne zajednice Savske banovine s Vatrogasnim savezom Kraljevine Jugoslavije.

Princ Pavle postat će regent i uspostavit će tročlano Namjesništvo kojeg će, uz Ivu Perovića, bana Savske banovine, i Radenka Stankovića, profesora medicine iz Beograda, i voditi.

Od 1929. načelnik je poljoprivrednog odjela Savske banovine.

Stoga su upravne vlasti Savske banovine tijekom 1935. i 1936. godine poduzele niz radnji da bi se zabranio rad najekstremnijim četničkim udruženjima.

Fond sadrži izvještaje o sastavljanju izbornih lista, o stanju na granici s Mađarskom, spise o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije, izvještaje o stanju javne uprave pojedinih kotarskih načelstava, evidencije bugarskih emigranata, spise o proslavi godišnjice vladavine Kralja Aleksandra, reorganizaciji mađarske policije, osnivanju hrvatskog kulturnog društva Napredak, pripremanju atentata na kralja Aleksandra i regrutiranju talijanskih vojnih obveznika, iskaze zabranjenih knjiga, izvještaj o radu Gradske štedionice u Osijeku, podatke o direktorima poduzeća sa stranim kapitalom, putne račune, namire, protunamire, naloge za isplatu, obračune kredita, podatke za zbornik Jugoslavije, spis o proglašenju Narodnih novina službenim listom Banske uprave Savske banovine, upute za sastavljanje budžeta za 1931/1932 godinu, spis o osnutku Inspektorata rada za teritorij Okružnog inspektorata Osijek, putne i druge račune, popis stanovništva, zakon o državljanstvu, spise o građevnim sporovima i izdavanju dionica Privilegovane agrarne banke, razne okružnice vezane za Zakon o zadrugama, spise o likvidaciji Osječkog i Ogulinskog inspektorata, te uredske evidencije.

Zakonom o banskoj upravi od 7. studenoga 1929. godine (NN 258 od 8. studenoga 1929.), regulirano je ustrojstvo i djelokrug svih odjeljenja Savske Banovine.

Vidljivo je to iz starog školskog imenika iz doba Savske Banovine, kojeg čuva sakupljač starina Josip Podsečki iz Rinkovca, aktualni predsjednik Općinskog vijeća Bednje.

Ban Savske banovine Perović pohodio je Daruvar i tom prilikom obišao i podrum koji se nalazi u zgradi Dvorca.

Prikazan im je propagandni film o štednji za Štedionicu Savske banovine.

Ustroj vatrogastva u to vrijeme izgledao je ovako: 1. Vatrogasni savez Kraljevine Jugoslavije 2. Vatrogasna zajednica Savske banovine u Zagrebu 3. Vatrogasna župa sreza Prelog 4. Vatrogasna četa/društvo Goričan

Ovom upravnom podjelom, Krajiško-primorska oblast ušla je u sklop Savske banovine.

Uredbom o Banovini Hrvatskoj 1939. godine (NN 196 od 30. kolovoza 1939.) prestalo je djelovati Tehničko odjeljenje Savske Banovine, a njegove je poslove preuzeo Odjel za tehničke radove Banovine Hrvatske.