Uz brojne arheolške, prirodoslovne, povijesne i druge izloške Zemaljski muzej BiH čuva i originalni primjerak sarajevske Hagade, spisa neprocjenjive vrijednosti koji svjedoči o višestoljetnoj povijesti Židova Sefarda u toj zemlji.

Život Shaloma, egzekutora glavnog nacističkog časnika Adolfa Eichmanna, koji je postao ritualni krvnik, obuhvaća priču o Izraelu iz perspektive " drugoga " marginaliziranog Sefarda, zatvorskog čuvara koji je prisiljen izvršiti prljavi posao vješanja glavnog neprijatelja te na taj način nositi nacionalni teret koji dramatično oblikuje njegov život.

Nekada brojna židovska zajednica (uglavnom Sefarda) u Banjoj Luci gotovo sasvim je nestala.

Duh sefarda i aškenaza u " Amfori "

Ovdje se promiješao Rim i Grčka, Turska i Arabija, kršćanstvo i islam, a pridružilo se tome i 200.000 Židova Sefarda nakon progona iz Španjolske po konačnom protjerivanju Saracena.

Čak je i španski jezik učio kod jednog starog sefarda, rabina u Smirni.

Rođen je u Bugarskoj, u obitelji španjolskih Židova (Sefarda).

Can Bonomo je rođen prije 24 godine u turskom gradu Izmiru u porodici Jevreja Sefarda čija je impresivna glazbena tradicija itekako oblikovala Canov budući život i odabir karijere.

Poljska je u Europi imala najveću koncentraciju Židova, postala je dom Aškenazima iz središnje i istočne Europe, te malom broju Sefarda, koji su od kraja 15. stoljeća izbjegli iz Španjolske i Portugala.

Pisao je za zbor uz simfonijski orkestar (Borbena kantata, Zagrebu, Pjesme o mojoj zemlji, Konjanik, Zeleni Juro, Rapsodia del cante jondo, Balade Petrice Kerempuha), vokalnu liriku s klavirskom ili orkestralnom pratnjom (ciklusi: Ljubavne pjesme, Pjesme o majkama i herojima, Sutonske pjesme, Jama, Romanse bosanskih sefarda, Teme aškenaskih židova), dok se u instrumentalnom opusu posvetio svim gudačkim i puhaćim instrumentima, uz klavirsku ili orkestralnu pratnju.

U Sefarda (Židova podrijetlom iz španjolskoga kulturnog kruga) to je svakoga šabata, a u Aškenaza (Židova podrijetlom iz njemačkoga i istočnoeuropskoga kulturnoga kruga) četiri puta godišnje: na Jom Kipur i posljednjega dana svakoga od triju hodočasnih blagdana: Pesaha, Šavuota i Sukota.

Judeošpanjolski, Judeokastilski jezik, u Izraelu poznat kao ladino jezik jezik sefardskih Židova iz Španjolske, koji se danas govori poglavito na području Izraela; oko 110 000 govornika rasutih u nekoliko država, od čega 100.000 u Izraelu (1985). i 8.000 u Turskoj (1976.) [ 1 ] od 15.000 etničkih Sefarda.

Onda sam se prihvatio čitanja nekoliko pripovijedaka i dijelova romana da pogledam kako tretira Sefarde kao likove (Sefarde, bosanske Židove, prema kojima je imao velike simpatije) i ustanovio da ne štedi ni njih, i da ima Sefarda, negativnih likova

Prircnomorje i Balkan područja su dodira Sefarda i Aškenaza; tako npr. velik dio uvozno-izvozne trgovine istočne Europe s Osmanskim Carstvom (osobito na Pricrnomorju i Balkanu) drže Židovi iz Poljske Aškenazi.

Romanticarsku viziju o polozaju Sefarda u al Andaluzu i, kasnije, Osmanskom Carstvu, u povijest su uveli predstavnici die Wissenschaft des Judentums i zidovski orijentalisti, krajem 19. stoljeca - to je razdoblje kad su Zidovi gradili svoju historiografiju (slicna tumacenja za, recimo, hrvatsku povijest nalazimo kod Vjekoslava Klaica - ako zelimo pricu staviti u kontekst).

Odnosne se teorije mogu podijeliti u dva naoko suprotstavljena tabora: s jedne strane su znanstvenici koji smatraju da je židovskošpanjolski nastao kao posljedica fizičke odvojenosti prognanih Sefarda od matice zemlje, a s druge oni koji drže da je do diferencijacije židovske varijante španjolskog došlo već prije izgona 1492. godine.

Među roditeljima, koji su u pritvoru, jer odbijaju poslati djecu u školu nakon što je sud prisilio školu da primi navedenu djevojčicu ima i Sefarda.

Za ozbiljnu raspravu je potrebno malo dublje poznavanje problematike bliskog istoka, kao i povijesti židovstva (o jednom i drugom mogu skromno reći da znam poprilično) čak što više, u Izraelu su prisutne prilične tenzije između većinskog sefardskog stanovništva i manjinskog aškenjaskog, koje ima političko i ekonomsko vodstvo.... većina predsjednika u povijesti izraela su bili ortodoksni aškenjazi koji su vrlo kruti sljedbenici talmuda, za razliku od sekularnih sefarda.... ovo bi bilo ukratko, jer kako rekoh tema bi bila iznimno opširna za raspravu prikaži cijeli komentar

Govorni jezik Aškenaza je ' lašon aškenazi ', kasnije ' jidiš ' (čija sintaksa je prvenstveno nemačka) a Sefarda ' ladino ' ' latinski ' (pošto je španski jezik ogranak latinskog).

U vokalnoj lirici, uz klavirsku i orekstralnu pratnju, ostvario je nekoliko ciklusa: " Ljubavne pjesme ", " Pjesme o majkama i herojima ", " Sutonske pjesme ", " Jama " te " Romanse bosanskih sefarda " kao i " Teme aškenaskih židova ".

Roman je do sada preveden na desetak jezika, a ispričana je obiteljska priča autorice o sudbini židova Sefarda na prostorima bivše Jugoslavije

Nastala negdje sredinom 14. stoljeca u sjevernoj Spaniji (Saragosa?), vjerovatno kao svadbeni poklon za porodicu Elazar, na svoj put prema Sarajevu krece izgonom spanskih Jevreja, Sefarda, 1492. godine, da bi se preko Italije skrasila kod nas.

Ine grane Židova nazivane su raznim imenima: Bet Israel ili Etiopski Židovi, u sjeveroistočnoj Africi; Buharski Židovi, u središnjoj Aziji; Perzijski Židovi, Iran; Mizrahi, grupe Sefarda u sjevernoj Africi; Jemenski Židovi; Omanski Židovi; Romanioti u Grčkoj; U Italiji su poznati Bené Roma Židovi.

A fora je u tome što sami Aškenazi su tzv. nižeg sloja od Sefarda, tako stoji kod samih Jevreja

Inace, Adi Nesov stil je homoeroticne fotke tamnoputih izraelaca (sefarda, arapa, itd), cesto vojnika, sa kompozicijom i bojama koje vuku inspiraciju iz renesansnih i baroknih slikara.

Jedan dio Sefarda ponovno naseljava i historijski Erec Izrael koji upravo u to vrijeme, kao dio pokorene Mamelučke države dolazi pod osmansku vlast.

A sve se to po tim pitanjima razlikuje i unutar istih skupina sefarda (Jemeniti imaju drugačije običaje od Marokanaca, ovi pak od Sirijaca itd...) i aškenaza (Poljaci od Njemaca, Mađari od Rusa itd...) ali je to sve gotovo zanemarivo

Najvise je Sefarda otislo u Osmansko Carstvo.

Najveci broj Sefarda otisao je u Osmansko carstvo i odredjeni broj suvremenika tih imigracija opisao je Osmansko Carstvo kao idealno mjesto za zivot svakog Zidova.

Kod sefarda je teze napraviti takvu studiju jer su se puno vise mijesali, askenazi su se vise drzali svojih zajednica, a sefardi su dosta putovali kako su zivjeli u ogromnim drzavama, poput osmanskog carstva, ali vjerojatno je i kod njih slicna situacija.