Hrvatska bi, na razini sustava, a u cilju zaštite ljudskih prava, trebala: Ubrzati napore za stvaranje povoljnih normativnih i infrastrukturnih uvjeta za inkluzivno obrazovanje u lokalnim zajednicama, koje je od ključne važnosti za sprečavanje institucionalizacije i deinstitucionalizaciju djece s invaliditetom; Povećati kapacitete Ureda za praćenje prakse i zastupanje pred Europskim sudovima; Osigurati pravovremen prijevod i dostupnost odluka Europskog suda za ljudska prava Uvesti obrazovanje o ljudskim i građanskim pravima u formalni obrazovni sustav kao zaseban predmet; Sustavno graditi profesionalne kapacitete policije, tužitelja i sudaca kao i pravosudnih organa u području politike suzbijanja diskriminacije i međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava; Početi raditi, na participativan i transparentan način, na oblikovanju nacionalne politike za integraciju imigranata; Donijeti izmjene i dopune Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu kako bi se precizirali uvjeti i postupci tajnog prikupljanja podataka; osiguralo da pučki pravobranitelj može imati uvida u usklađenost internih propisa sigurnosnih agencija sa standardima zaštite ljudskih prava; te da bi se omogućilo Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija da pažljivo prouči aktivnosti Operativno-tehničkog centra, inicira upite i proaktivno obavještava javnost o slučajevima ozbiljnog kršenja ljudskih prava.