Izgubit će Efrajim utvrde, a Damask kraljevstvo; ostatku Arama zbit će se što i slavi sinova Izraelovih - riječ je Jahve nad Vojskama. " Moja poanta je - bilo kakvo predviđanje događaja na temelju Biblije, pogotovo Starog zavjeta, osim što je anakronizam, ujedno je i dvosjekli mač, jer će Stari zavjet uvijek postaviti stvari tako da u konačnici idu u korist Židova.

1 0 Šimun, Sin Onijin, veliki sve? enik, za svoga je života popravio Dom, u svoje je vrijeme u? vrstio Hram. 2 Položio temelje dvostruke visine i visoka kruništa oko Svetišta. 3 U njegovo je vrijeme vodeno spremište iskopano, jezero poput mora golemo. 4 U brizi da narod izbavi od propasti, utvrdio je grad protiv opsade. 5 Kako li krasan bješe, okružen gomilom ljudi, kad bi izašao iza zastora Doma? 6 Kao zvijezda Danica me? u oblacima i kao mjesec pun; 7 kao sunce koje obasjava Hram Svevišnjega i kao sjajna duga na blistavim oblacima; 8 kao ruža u proljetne dane i kao ljiljan kraj izvora; kao grana tamjanova za žara ljetnoga 9 i kao plamen i kad u kadionici; kao vr? od kovana zlata, opto? en mnogovrsnim dragim kamenjem; 10 kao maslina puna plodova i kao? empres što se diže u oblake. 11 Kad bi na se metnuo krasnu odje? u i obukao se u divne haljine, i kad bi se uspinjao na sveti žrtvenik i ispunio trijem Svetišta svojim veli? anstvom; 12 kad je primao žrtvene dijelove iz ruku sve? enika, a sam stajao kod ognjišta oltarskog okružen vijencem bra? e svoje kao mladi cedar libanonski: okruživahu ga kao grane palmove 13 svi sinovi Aronovi u slavi svojoj, sa prinosima Gospodnjim na rukama, pred svim zborom Izraelovim. 14 Dok je on vršio službu kod oltara, prinosili su po redu prinose Svevišnjem, Svevladaru; 15 pružio bi ruku svoju za posudom i prolio soka od grož? a, izlivši ga na podnožje oltarsko za ugodni miris Svevišnjem Kralju svega. 16 Klicali bi tad sinovi Aronovi i trubili u trublje od tu? ene kovine i je? ali jekom silnom u spomen pred Svevišnjim. 17 I tada bi sav narod odjednom pao na zemlju ni? ice da se pokloni Gospodu, Svevladaru, Bogu Svevišnjem. 18 A pjeva? i bi zapjevali pjesme hvalbenice: sladak bijaše zvuk mnoštva tih glasova, 19 dok se narod utjecao Bogu Svevišnjem mole? i se pred Milosrdnim dok se ne bi svršila služba Gospodnja i obred priveo kraju. 20 Potom bi sišao i podigao ruke svoje nad svim zborom sinova Izraelovih da blagoslov Gospodnji svojim usnama izusti i prodi? i se njegovim imenom. 21 I još jednom svi bi pali ni? ice da prime blagoslov Svevišnjeg.

Taj svečani obred podsjeća na mnogo veći događaj od izbavljenja sinova Izraelovih iz Egipta.

Pogled se upravlja Božjem djelu oslobođenja sinova Izraelovih, koje je iz egipatskog ropstva vodio na slobodu kroz valove Crvenoga mora.

Tada sav narod zaplaka iza glasa. 5 A gle, Šaul je upravo išao za govedima iz polja pa upita: " Što je ljudima te pla? u? " I pripovjediše mu što su rekli Jabešani. 6 Kad je Šaul? uo te rije? i, duh Jahvin si? e na njega i silan gnjev uskipje u njemu. 7 I uze on dva vola, isije? e ih i komade razasla po poslanicima u sve krajeve Izraelove i poru? i: " Tko ne po? e za Šaulom, ovako? e biti s njegovim govedima. " I strah Božji obuze ljude te po? oše kao jedan? ovjek. 8 Šaul ih izbroji u Bezeku: i bijaše sinova Izraelovih tri stotine tisu? a, a Judinih ljudi trideset tisu? a. 9 Zatim re? e poslanicima koji bijahu došli: " Ovako recite Jabešanima u Gileadu: sutra, kad sunce pripe? e, sti? i? e vam pomo?. " Kad su se poslanici vratili, javiše sve to Jabešanima i oni se obradovaše. 10 I poru? iše Nahašu: " Sutra? emo iza? i k vama, pa u? inite s nama što vam bude drago. " 11 Sutradan Šaul razdijeli narod u tri? ete, koje provališe u tabor o jutarnjoj straži i tukoše Amonce do najve? e dnevne žege; a što preživje, rasprša se da ni dvojica ne ostaše zajedno.

Najava kazne 28 Odabrao sam ih izme? u svih plemena Izraelovih da mi budu sve? enici, da se uspinju na moj žrtvenik, da prinose žrtve paljenice i da nose ople? ak preda mnom: i dao sam domu oca tvojega sve paljene žrtve sinova Izraelovih. 29 Zašto gledaš zavidnim okom žrtvu i prinos što sam ih odredio za svoj Dom?

I gle: Dom bijaše pun Slave Jahvine. 6 I čuh glas koji mi iz Doma govori, a kraj mene netko stajaše. 7 I reče mi: " Sine čovječji, ovo je mjesto mojega prijestolja, ovo je mjesto stopa mojih nogu: ovdje ću, posred sinova Izraelovih, prebivati zauvijek.

Jednom, o blagdanu Gospodnjem, u kući Tobijinoj bijaše priređen lijep objed, pa Tobija reče svome sinu: »Idi, dovedi kojega bogobojaznoga od našega plemena, da objeduje s nama.« On ode i kad se vrati donese vijest da jedan od sinova Izraelovih zaklan leži na trgu.

Krist je bio nevidljivi vođa sinova Izraelovih u njihovom lutanju kroz pustinju.

Zato se raspali srdžba Gospodnja protiv sinova Izraelovih.

Pasha je ukazivala na oslobođenje sinova Izraelovih, ali je bila i simbol jer je ukazivala unaprijed na Krista, Janje Božje, zaklano za otkupljenje grešnog ljudskog roda.

Naime vrata Novog Jeruzalema su 12 sinova Izraelovih i nema nam ulaska u Grad nego kroz ta vrata, osim ako smo temelj Gradu, naravno.

Hoćemo li vam iz ove pećine izvesti vodu? " 11 Zatim Mojsije podigne ruku i dvaput udari štapom o pećinu: voda provali u obilju, pa su mogli piti i zajednica i njezino blago. 12 Potom će Jahve Mojsiju i Aronu: " Budući da se niste pouzdavali u me i niste me svetim očitovali u očima sinova Izraelovih, nećete uvesti ovaj zbor u zemlju koju im dajem. " 13 To su Meripske vode, kraj njih su se Izraelci prepirali s Jahvom, a on se pokazao svetim. "

K: Ali što s onima opečaćenima iz svakog plemena sinova Izraelovih?

Hram Boga njihova bi razoren do temelja, a gradove im oteše neprijatelji njihovi. (19) Ali sada, kako su se vratili Bogu svome, uspeše se iz raznih krajeva kamo bijahu raspršeni i ponovo zauzeše Jeruzalem, gdje se nalazi Svetište njihovo, i smjestiše se po brdovitim krajevima koji bijahu opustjeli. (20) Zato, gospodaru, pomno izvidimo je li taj narod u čemu zastranio, je li sagriješio Bogu svome, pa ako utvrdimo da jest, onda možemo krenuti na nj i pokoriti ga; (21) ali ako narod onaj nije kriv ni zbog kakva prijestupa, onda neka gospodar moj odustane od nauma: jer će ih Bog njihov štititi, a mi ćemo biti na ruglo svoj zemlji. " (22) Kada Ahior završi tu besjedu, stadoše rogoboriti oni koji su okruživali šator i nalazili se unaokolo, dostojanstvenici Holofernovi, svi stanovnici obalnih krajeva i Moaba: tražili su da ga raskomadaju: (23) " Ne bojmo se sinova Izraelovih

7 Sutradan zapovjedi Holoferno svoj vojsci svojoj i svim narodima koji mu se bijahu pridružili u savezništvo da krenu na Betuliju, da zaposjednu putove što vode u brda i da zametnu rat protiv sinova Izraelovih. (2) Toga istog dana krenuše svi njihovi ratnici.

Ni najviše planine, ni klanci, ni bregovi neće izdržati pod njihovom težinom. " (5) Svaki pograbi oružje; upalivši luči na svojim kulama, ostadoše na straži svu onu noć. (6) Ujutro izvede Holoferno sve konjaništvo pred oči sinova Izraelovih koji su se nalazili u Betuliji; (7) podvrže budnu nadzoru sve uspone koji su vodili do grada njihova, pretraži sve izvore vode i zauze ih i tu postavi vojničke straže pa se onda vrati k vojsci svojoj. (8) Dođoše k njemu svi poglavari sinova Ezavovih, sve vođe naroda moapskoga i vojskovođe obalnih krajeva te rekoše: (9) " Neka posluša naš gospodar nekoliko naših riječi da ne bi pretrpio poraz vojske svoje. (10) Taj se narod sinova Izraelovih nije nikada uzdavao u svoja koplja nego u planinske uzvisine po kojima živi, jer nije se lako popeti na vrhove njihovih brda. (11) Zato se nemoj, gospodaru, boriti s njima kako se bori u otvorenoj bitki, pa neće poginuti ni jedan čovjek koji pripada tvome narodu. (12) Ostani u svome taboru čuvajući brižno svakoga svog vojnika.

Izda on zapovijed da učine kako su ga svjetovali. (17) Krenu dakle odjel sinova Amonovih sa pet tisuća Asiraca pa se utabori u podolju, zauzevši nakapnice i izvore voda sinova Izraelovih. (18) Prema uzvisinama krenuše sinovi Ezavovi i sinovi Amonovi pa stadoše u brdovitu kraju nasuprot Dotainu, odakle poslaše jedan dio prema jugoistoku, sučelice Egrebelu, koji se nalazi blizu Kusa na obali potoka Mohmura.

Sad ih tako pri? vrsti za poramenice ople? ka sprijeda. 26 Napravi dva koluti? a od zlata pa ih pri? vrsti za dva donja ugla naprsnika, uz rub iznutra koji je okrenut prema ople? ku. 27 Napravi još dva koluti? a od zlata i pri? vrsti ih za donji, prednji kraj poramenice ople? ka, uz njegov šav povrh tkanice ople? ka. 28 Neka se naprsnik sveže za svoje koluti? e s koluti? ima ople? ka vrpcom od modroga grimiza, tako da naprsnik stoji iznad tkanice i da se ne može odvajati od ople? ka. 29 Neka tako Aron, kada god ulazi u Svetište, na svome srcu nosi imena sinova Izraelovih na naprsniku za presu? ivanje da ih uvijek doziva u sje? anje pred Jahvom. 31 " Ogrta? za ople? ak sav napravi od ljubi? astog prediva. 32 Prorez za glavu na njemu neka bude na sredini.

Slaveći naime staru Pashu, koju je mnoštvo sinova Izraelovih žrtvovalo na spomen izlaska iz Egipta [ usp.

U Izl 31, 12 - 17 je razlog zašto Bog daje Izarelu subotu da bi se objavio kao istinski i živi Bog Stvoritelj, odvojen od svih drugih bogova. Držite subote, obožavajte Mene, jer ja sam pravi, živi Stvoritelja svemira. Subota je znak (Izl 31,13) između Boga i sinova Izraelovih (Izl 12, 15. 17), a ne za sve čovječanstvo.

Uto stiže veliki svećenik i njegove pristaše, sazovu Vijeće i sve starješinstvo sinova Izraelovih pa pošalju u zatvor da ih dovedu.

Od sinova Izraelovih zahtijevan je čin koji će ih iskušati i pokazati njihovu vjeru u veliko oslobođenje koje je Bog učinio za njih.

David 2 Kao što se pretilina odlu? uje od pri? esnice, tako bi David odabran od sinova Izraelovih. 3 Igraše se s lavom kao s jari? ima i s medvjedima kao s janjcima; 4 zar nije još kao dje? ak ubio diva i skinuo sramotu s naroda kad je iz pra? ke bacio kamen i slomio oholost Golijata? 5 Jer i on prizva Boga Svevišnjega, koji mu je dao snagu desnici, da obori junaka vješta bojevima i podigne jakost narodu svome. 6 Zato mu je dana slava od deset tisu? a, i slavljahu ga dok blagoslivljaše Gospoda, i ponudiše mu krunu slavnu, 7 jer on svuda porazi neprijatelje i uništi protivnike Filistejce i slomi silu njihovu do današnjega dana. 8 U svakome svom djelu slavio je Svetog Svevišnjeg rije? ima hvale; pjevao je svim srcem svojim i ljubio Tvorca svoga. 9 Pred žrtvenik je postavio glazbala da zvucima njihovim zasladi pjesmu. 10 Blagdanima je sjajnost dodao i savršeno uresio svetkovine, proslavljao sveto ime Gospodnje, i Svetište je odzvanjalo ve? od zore. 11 Zato mu Gospod grijehe oprosti i podiže dovijeka silu njegovu i dade mu Savez kraljevski, slavni prijestol u Izraelu.

Povijest sinova Izraelovih napisana je za pouku i opomenu svim kršćanima.

Rekoh: nijedna od riječi mojih neće ostati neispunjena. " (10) Holoferno potom naredi slugama koji bijahu u šatoru njegovu da zgrabe Ahiora, odvedu u Betuliju i predaju u ruke sinova Izraelovih. (11) Njegove ga sluge uhvatiše, odvedoše izvan tabora prema ravnici, iz ravnice provedoše ga prema brdima i dovedoše na izvore koji se nalaze pod Betulijom. (12) Kad su ih ljudi iz grada opazili, dohvatiše oružje, iziđoše iz grada prema vrhu brda, a praćari zauzeše put što se tuda uspinje i počeše bacati kamenice na njih da im spriječe penjanje. (13) Oni se onda skloniše pod brdo, svezaše Ahiora i ostaviše ga na podnožju brda, pa se vratiše svome gospodaru. (14) Sišavši iz svoga grada, sinovi Izraelovi priđoše mu, odvezaše ga i odvedoše u Betuliju i dovedoše pred gradske glavare. (15) Tih dana vršili su tu dužnost Ozija, sin Mihin od plemena Šimunova, pak Kabris, sin Gotonielov, i Harmis, sin Melkielov. (16) Dozvaše gradske starješine, ali dođoše na zbor i svi mladići i žene.

Vjerom Josip na umoru napomenu ono o izlasku sinova Izraelovih i dade zapovijed o svojim kostima.

Zato ga u p redslici i ponovno zadobi. 20 Vjerom baš u pogledu budućnosti Izak blagoslovi Jakova i Ezava. 21 Vjerom Jakov, umirući, blagoslovi oba sina Josipova i duboko se prignu oslonjen na vrh svojega štapa. 22 Vjerom Josip na umoru napomenu ono o izlasku sinova Izraelovih i dade zapovijed o svojim kostima. 23 Vjerom su Mojsija netom rođena tri mjeseca krili njegovi roditelji jer vidješe da je djetešce lijepo i nisu se bojali kraljeve naredbe. 24 Vjerom Mojsije, već odrastao, odbi zvati se sinom kćeri faraonove. 25 Radije izabra biti zlostavljan zajedno s Božjim narodom, nego se časovito okoristiti grijehom. 26 Većim je bogatstvom od blaga egipatskih smatrao muku Kristovu jer je gledao na plaću. 27 Vjerom napusti Egipat, ne bojeći se bijesa kraljeva, postojan kao da Nevidljivoga vidi. 28 Vjerom je obavio pashu i škropljenje krvlju da Zatornik ne dotakne prvenaca Izraelovih. 29 Vjerom prođoše Crvenim morem kao po suhu, što i Egipćani pokušaše, ali se potopiše. 30 Vjerom zidine jerihonske padoše nakon sedmodnevnoga ophoda. 31 Vjerom Rahaba, bludnica, ne propade zajedno s nepokornicima jer s mirom primi uhode. 32 I što još da kažem?

Sotona je bio odlučan namjeri u da zadrži vlast nad kanaanskom zemljom; i kada je ona postala postojbina sinova Izraelovih i kada je Božji zakon postao zakon zemlje, on je mrzio Izraela okrutnom i zlom mržnjom i urotio se da ga uništi.

Kada su Egipćani saznali za očekivanja sinova Izraelovih, ismijavali su njihove nade i prezrivo govorili o sili njihovog Boga.