Istaknuo bih značenje sveučilišne suradnje gdje Sveučilište u Zadru s današnjim Sveučilištima ima prostor unapređenja odnosa i na polju slavistike odnosno kroatistike, kazao nam je ovim susretima nazočan veleposlanik Republike Hrvatske u Češkoj Republici Frane Krnić.

Dakle, Snježanina mudrolija o hrvatskom i srpskom jeziku kao jednom i istom postala je valjda u Njemačkoj u skladu je s tradicijskim razmišljanjima njemačke slavistike još iz 19. st. prema kojima je sva štokavština srpska, a ta su razmišljanja romantičarski pogledi na jezik i naciju.

Teze njemačke slavistike o tom da Hrvati i Srbi govore istim jezikom ni njemački slavisti ne shvaćaju kao znanstvene, što pokazuju suvremeni radovi iz pera i njemačkih i uopće inozemnih slavista i kroatista.

U pismu Bakariću od 28. siječnja 1946. Milanović je izrazio zadovoljstvo razgovorom s Brozom, te je zamolio Bakarića, da odobri redovniku Mirku Usmianiu propusnica za Pazin, jer bi on ondje bio nužno potreban kao profesor slavistike, a s obzirom da je on svećenik-glagoljaš, to bi bilo važno za rad oko budućeg uvođenja glagoljice u svim hrvatskim župama u Istri.

Jezikoslovno, glede opisa identiteta hrvatskoga jezika, najvrjednija od sviju studija publiciranih u međuraću djelo je lingvista, stilista i kasnije eksperimentalnoga fonetičara dr. Petra Guberine i psihologa, lingvista i enciklopedista dr. Krune Krstića: Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, 1940. Za razliku od mladogramatičarske filologije, tada dominantne u Jugoslaviji, a i u pristupu svjetske slavistike problemu hrvatskoga i srpskoga, auktori su upotrijebili metodološki instrumentarij desaussureovske lingvistike i Ballyjeve stilistike u raščlani odnosa među tim dvama jezicima koje tretiraju kao dva zasebna književna (u sadašnjoj terminologiji standardna) jezika.

Zanima me hrvatska književnost, a inače sam studentica slavistike.

Svoj znanstveno-stručni i umjetnički rad posvetio je temama iz povijesti umjetnosti, slavistike/kroatistike, arheologije, etnologije, književnosti (alias Toni Tinov) i drugim područjima.

Jedna profesorica slavistike iz Njemacke organizira ekskurziju 10 njemackih studenata po Hrvatskoj u kolovozu.

Maturirao je u Zagrebu, a s dvadeset godina emigrirao u Beč na studij slavistike i povijesti.

Prvim profesorom zagrebačke slavistike postao je češki slavist Leopold (Lavoslav) Geitler, dotada docent praškoga sveučilišta.

Evo u kratkim citatima što ona kaže o ' spaljivanju hrvatskih knjiga ' u Njemačkoj: U prosincu 2011. bivši je šef seminara frankfurtske slavistike saznao da kamioni dolaze po knjige i odvoze ih na recikliranje: prekasno za bilo kakvu reakciju.

HIšAK je od 1978. postao i redovni sudionik i standardni izlagač, zajedno sa šezdesetak sveučilišta i izdavačkih kuća, na godišnjim konferencijama " Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija " na kojima se okupi dvije do četiri tisuće stručnjaka i profesora s područja slavistike.

Berlin u kojem će Jagić ostati šest godina postaje tada njegovom zaslugom centar slavistike.

Od 1994. godine redovni je profesor slavistike na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Seminar što potiče i promiče poznavanje hrvatskog jezika, književnosti i kulture izvan granica RH, među inozemnim studentima kroatistike i slavistike, prevoditeljima, znanstvenicima, te nastavnicima na stranim sveučilištima, prema riječima njegova voditelja prof. dr. Krešimira Bagića, okupio je 89 sudionika iz 25 zemalja, a ovogodišnji program imat će uobičajna tri bloka - jezikoslovni, književni i kulturološki.

Slavenskoj papazjaniji pridonose i naši jezikoslovci po svijetu, na katedrama slavistike, koja se oslanja na slavenske i južnoslavenske projekte.

Vjerovali ili ne, taj nesretni Beč bio je centrala slavistike, koja je srušila Austrougarsku.

Vatroslav Jagić je 1886. naslijedio Franca Miklošiča na katedri slavistike na bečkom sveučilištu.

1. Pisci su iz svih naših sveučilišnih i inih znanstvenoinstitucijskih središta, od veterana do nestora, pa se slobodno može reći, kako u Hrvatskoj glede slavistike i kroatistike ne dominira više, primjerice, Zagreb ili Zadar, nego se važni prinosi suvremenoj znanosti »smještaju domicilno« i u Pulu, Split, Dubrovnik, Varaždin, dakako u Rijeku i Osijek; Osijek je uostalom i bio grad-domaćin.

U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine.

Još valja napomenuti da je uslijed pojednostavljenih predodžbi slavistike 19. st. (Franca Miklošiča i Vatroslava Jagića) sav korpus ćirilske pisane riječi na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore proglašen " srpskim ", pa su se tako krstjanski, katolički i muslimanski tekstovi, koji ni po nacionalnoj obilježenosti, a kamoli po obliku jezika ne pripadaju srpskomu uljudbenom krugu, našli u antologijama srpske pismenosti (najpoznatije su Stojanovićeva iz 1927. i Solovjeva iz 1926.).

Ostala trojica su student slavistike, mladi filmski režiser i jedan savršeno inteligentan taksist iz Dubrovnik.

Udbina, 8. srpnja 2007. Na njihovu molbu, biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović, razgovarao je 8. srpnja 2007. na Udbini s skupinom studenata povijesti, politologije i slavistike na Sveučilištu u Zurichu.

Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu, gdje završava i studij slavistike i klasične filologije.

Po istraživanjima hrvatskih jezikoslovaca i povjesničara Maria Grčevića, Mire Kačića, Benedikte Zelić-Bučan, Ivana Ostojića i dr., taj se naziv pojavio u doba početka slavistike.

Začetnici slavistike (Čeh Dobrovsky, Slovaci Kollar i Šafařik, Slovenci Kopitar i Miklošič) bijahu vođeni različitima motivima, od idealističko panslavenskih preko geopolitičkih u službi habsburške monarhije do filoloških na razini onodobnih spoznaja.

Ali Josip Hamm, koji je postao voditeljem slavistike u Beču, napušta uredništvo god. 1960. Glavnim je urednikom već od početka Ljudevit Jonke.

Srpski filolog Aleksandar Belić, najistaknutiji srpski jezikoslovac 1. polovice 20. stoljeća, dao je mnoge istaknute radove iz dijalektologije, općeg jezikoslovlja i slavistike, a njegov utjecaj se protegao i na područje pravopisa, gdje je pokušao nametnuti srpsku jezičnu normu na cijelom području jezika koji se zvao srpskohrvatski (čak u neko vrijeme srpskohrvatskoslovenački, jer se slovenski jezik namjeravalo utrpati u isti koš s drugim južnoslavenskim jezicima).

Od osnutka, ostvarili su niz zapaženih nastupa, na proslavi Dana grada Samobora, otvaranju Samoborskih glazbenih jeseni, Samoborskoj salamijadi, 80 - oj obljetnici Slovenskog doma u Zagrebu, 3. festivalu Slavistike, a svakako treba istaknuti nastup na VIII IPEW-u međunarodnom festivalu u Bjelovaru, gdje su nastupili među brojnim poznatim imenima iz vrha svjetske udaraljkaške scene. 2013. Ansambl započinje sudradnju s kompozitorom i pijanistom Matejem Meštrovićem, koji za ansambl piše i arnažira autorsku glazbu.

Sigurno se naš student družio sa studentima slavistike, a možda je i sam iz hobija učio ruski.