Prije nekoliko dana Jutarnji liste je objavio članak Slavoja Žižeka na tu temu, povodom 20. obljetnice pada Berlinskog zida.

Dakle, postoji više kontraverznih lica Slavoja Žižeka.

Paralaksa Slavoja Žižeka - prva pomoć za odmak od lažne svakodnevice

Ako je sam Foucault bio praktički prototip svoga koncepta, filozof-gradonačelnik Venecije, Massimo Cacciari, ili neka više ili manje spektakularna figura u svijetu postpolitičkog angažmana akademskih teoretičara, poput bučnog Slavoja Žižeka i pretihog Giorgia Agambena, ne može se više svesti ni na taj model posrednika općeg u partikularnom.

Pojava ta dva filma ponukala je kontroverznog slovenskog filozofa Slavoja Žižeka da o njima napiše esej.

Knjiga Slavoja Žižeka ispunjava tu prazninu na najbolji mogući način: kao i većina njegovih knjiga, i ova je prepuna digresija, nekonzistentnih zaključaka, politički nekorektnih stavova i kontingentnih analiza, što u ovom slučaju treba smatrati pozitivnom, a ne negativnom karakteristikom.

Stoga je naslov međunarodne konferencije koja se u sklopu festivala održala od 2. - 7. svibnja, a koja je ugostila niz poznatih filozofa, pisaca i disidenata poput Tariqa Alija, Slavoja Žižeka, G.

Barda škotskoga književnog undergrounda i duhovnog oca Irwina Welsha, Alexandera Trocchija, kritičkim osvrtom i prijevodom dijela njegove kultne Kainove knjige predstavlja Damir Šodan, koji je preveo i tekst Slavoja Žižeka Antinomije tolerantnog uma.

Još tijekom gledanja prisjetio sam se već poodavne studije Slavoja Žižeka.

Prema mišljenju Slavoja Žižeka, ljudi koji se danas uopće usuđuju štrajkati nisu malobrojni preostali siromašni radnici u proizvodnji, već " privilegirani radnici sa sigurnim poslovima (učitelji, zaposlenici u javnom prijevozu, policija) ".

Horvat je filmski kritičar, kojigradi svoju intelektualnu karijeru imitiranjem Slavoja Žižeka - čuveni slovenski filozofgodinama je glavni gost na zagrebačkom Subersive Film Festivalu, gdje se Horvat pojavljujekao umjetnički direktor.

Posljednja knjiga Slavoja Žižeka objavljena na hrvatskom, Živjeti na kraju vremena, donosi lako prepoznatljivu, frenetičnu interpretativnu mašineriju koja proždire analitički materijal bez veće izbirljivosti: od povijesti Haitija preko genetičkog inženjeringa pa sve do Kung Fu Pande.

U zagrebačkom kinu Europa još samo danas traje Subversive Film Festival, a osim dugo najavljivanog predavanja Slavoja Žižeka i njegova gostovanja na Filozofskom fakultetu, ponovo nas očekuje i iznimno zanimljiv filmski program.

U časopisima također objavljuje prijevode lakanovske teorije a preveo je i knjige Slavoja Žižeka " Sublimni objekt ideologije " (zajedno s Dejanom Kršićem i Ivanom Molekom, Arkzin/WHW, Zagreb 2002) te Renate Salecl " Protiv ravnodušnosti " (u suradnji s Dejanom Kršićem, Arkzin/WHW, Zagreb 2002).

Arkzin je 1998. reizdao Komunistički manifest s predgovorom Slavoja Žižeka.

Riječ je o djelu u kojem Moore, na tragu Slavoja Žižeka u knjizi " Druga smrt neoliberalizma ", isprva uvijeno no s vremenom sve gorljivije i naposljetku gotovo s revolucionarnim zanosom kreće u križarski pohod protiv američkog kapitalizma, društvenog uređenja koje drži najvećim zlom i predlaže da ga se zamijeni socijalizmom (sat-multimedia.hr).

Među najzanimljivija predavanja konferencije svakako valja ubrojiti ono Slavoja Žižeka.

Pokušat ću danas-sutra skenirati tekst Slavoja Žižeka o tom famoznom građaninu i mjestu jednačenja svih društvenih razlika, pa da se vidi nevjerojatan ponor tog problema.

Nastup psihoanalitičara Slavoja Žižeka u sklopu toga festivala u kino Europu privukao je rekordan broj posjetitelja.

I tako velika životna pitanja ostaju bez odgovora, a najrazvikaniji " filozofi " današnjice poput Slavoja Žižeka još uvijek tvrde kako je život jedna besmislica, dodvoravajući se time establišmentu koji im oduševljeno aplaudira.

U 21 sat najopasniji čovjek Europe, kako vodeći mainstream srednjestrujaški mediji nazivaju Alexisa Tsiprasa, i najopasniji filozof Zapada, kako nazivaju redovitog gosta Subversive Festivala Slavoja Žižeka, razgovarat će o budućnosti europske ljevice.

Američki časopis ' Foreign Policy ' ubraja Slavoja Žižeka u 100 najvećih mislioca ovog vremena.

U romanu često spominjete Slavoja Žižeka.

Osim neizbježnog Slavoja Žižeka, tu su između ostalih Amos Oz, Gayatri Spivak, Michael Hardt, Francis Fukuyama i mnogi drugi, a njemački nakladnik Laika Verlag knjigu reklamira s rečenicom da se tako raznoliko društvo rijetko kada može naći na istom mjestu.

ZAGREB - Gotovo do zadnjeg mjesta studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta ispunili su " sedmicu " kako bi poslušali predavanje legendarnog pop-filozofa Slavoja Žižeka, koji je već ranije pismenim putem podržao studente u njihovoj borbi za besplatno obrazovanje, a u subotu je došao u Zagreb kako bi im se i osobno obratio.

Od drugih gostiju, tu su već stari prijatelji Festivala poput Tariqa Alija i Slavoja Žižeka, ali i Oliver Stone i Aleida Guevara.

Subverzivni filmski festival (Zagreb, od 18. - 24. maja) ugostio je i Slavoja Žižeka, slovenačkog filozofa i teoretičara psihoanalize.

Pokušat ću danas-sutra skenirati tekst Slavoja Žižeka o tom famoznom građaninu i mjestu jednačenja svih društvenih razlika, pa da se vidi nevjerojatan ponor tog problema. " Naravno, ova očajnička potraga za građaninom među narodima i narodnostima Regije nikako nije bosanska (ili hrvatska) povlastica, štoviše čak nije ni endemičan balkanski fenomen: s onu stranu zahtjeva nacija za vlatitim državama, preostaje popudbina komunizma, koji je s građanskim imao koliko i turski ambasador s operom ' Nikola Šubić Zrinski ': razumjela se tu poruka, ali u negativnoj formi

Kazališni redatelj Ivica Buljan je krenuo od pretpostavke filozofa Slavoja Žižeka o tome da je danas klasična umjetnost subverzivnija od avangardne.

Okupila ih je prva izložba Što, kako i za koga, koju su u povodu 152. obljetnice Komunističkog manifesta postavile u HDLU u Zagrebu 2000. Poticaj za tu izložbu došao je od časopisa Arkzin, koji je objavio Komunistički manifest s predgovorom filozofa Slavoja Žižeka.