Karate sport kao sociokulturni fenomen, naglašava društvenu, duhovnu i nematerijalnu stranu te svoju odgojnu komponentu.

Dok je, na primjer, devetnaesto stoljeće globalizaciju živjelo kao sociokulturni fenomen u kojem središnje mjesto ima čovjek kao radna snaga, migracije potaknute industrijalizacijom te materijalni resursi, krajem dvadesetog stoljeća globalizacija je tehničko-tehnološki fenomen koji je određen tehnološkim mogućnostima i njima proizvedenim potrebama umrežavanja svijeta politički, gospodarski, vojno i kulturno.

Civilno društvo u ovom projektu definiramo u širem smislu kao: " područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca smještena između obitelji, države i tržišta, u koje se ljudi udružuju dobrovoljno radi zagovaranja njihovih zajedničkih interesa. " varijable važne za istraživanje civilnog društva su: struktura - " koliko je veliko i aktivno civilno društvo te kakvim resursima raspolaže? "; prostor - " kakav je zakonski, politički i sociokulturni prostor u kojem civilno društvo djeluje? "; vrednote - " koje vrednote i norme civilno društvo predstavlja i promiče? "; utjecaj - " koji je doprinos civilnog društva u rješavanju posebnih socijalnih, ekonomskih i političkih problema? " Na osnovi anketnog istraživanja različitih dionika važnih za razvitak civilnog društva u Hrvatskoj izračunat je indeks civilnog društva.

Sociokulturni okvir prednosti i prepreke razvoju hrvatskog gospodarstva

Bio je to početak, premda skroman, uvođenja kulturne komponente u unutarnju i vanjsku politiku Europske unije koji je pokazao da Unija, uz ekonomsku i političku dimenziju, predstavlja i sociokulturni projekt, zasnovan na poštivanju kultura na svjetskoj razini.

Dana 29.04. 2013. g., (ponedjeljak) u Alkarskim dvorima (Alkarski restoran) s početkom u 12:00 sati održati će se Predstavljanje rezultata istraživanja na temu: Sociokulturni identitet Cetinske krajine i razvojne perspektive, a koje istraživanje je temeljem ugovora s gradovima i općinama Cetinske krajine proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.

Turizam kao sociokulturni fenomen i kao radno intenzivna djelatnost sve više karakterizira znanje i stvaralaštvo brojnih struktura i ljudi kao najvažnijeg čimbenika njegove poslovne izvrsnosti.

Pri stručnom vrednovanju prijedloga Programa Kulturno vijeće primjenjuje sljedeće kriterije: - stručne i umjetničke reference autora, odnosno voditelja programa, - kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa predlagatelja, - kvaliteta, jasnoća, cjelovitost, ekonomičnost i provedivost programa u planiranom razdoblju, - značaj programa za razvoj i poticanje urbane kulture Grada, - značaj programa za očuvanje kulturne baštine i kulturnog identiteta, - poticanje izvornosti, kreativnosti i inovativnosti, - sustavnost u programskom kontinuitetu i poticajni rezultati, - programi edukacije i programi popularizacije kulturnih sadržaja, - programi koji imaju sociokulturni značaj, - programi usmjereni na međugradsku, interlokalnu i međunarodnu suradnju kojima je osiguran reciprocitet, kao i programi koji pridonose predstavljanju kulture grada Dubrovnika u Hrvatskoj i svijetu, - programi koji potiču približavanje umjetnosti djeci i mladima kroz njima primjerene sadržaje, - programi s primjenom novih tehnologija i novih organizacijskih oblika u kulturi - partnerstvo, koprodukcija i umrežavanje, - programi s osiguranim ili predviđenim ostalim izvorima financiranja.

Često se događa da smo svjedoci očekivanih i planiranih promjena, ali i sudionici u procesima uzrokovanim poznatim čimbenicima koji su imali neočekivano velik utjecaj na cjelokupni sociokulturni razvoj.

U sadržajnom smislu knjigu Lica kulture tvore: 1. Uvod: zbrka oko značenja kulture (5 13), te dva velika tematska dijela pod naslovima: kultura i sukobi i kultura i razvoj, koja okupljanju dvadeset i tri poglavlja: KULTURA I SUKOBI (2. Globalni obuhvati i lokalne utvrde: moć i nacionalizam u razvoju Jugoslavije i postjugoslavenskih država (17 - 31); 3. Kategorijalno ludilo (33 - 40); 4. Pravi i ostali sunarodnjaci: politika identiteta u Hrvatskoj (41 - 55); 5. Apokaliptička sila: egzotične slike Amerike na Balkanu (57 - 71); 6. Od bratskih naroda do multikulturnog tržišta: izazovi u europskoj matici i na periferiji (73 - 85); 7. Rat i mir u multietničkim gradovima u bivšoj Jugoslaviji: studija slučaja (87 - 104); 8. Sirene i muze: kultura u sukobima i mirotvornim procesima u bivšoj Jugoslaviji (105 - 140), i KULTURA I RAZVOJ (9. Tri lica kulture (143 - 168); 10. Od distinkcije prema srodnosti: model nacionalne kulture Geerta Hofstedea (169 - 186); 11. Značenja kulture u europskoj matici i na periferiji (187 - 194); 12. Tranzicija i kultura u Hrvatskoj: od nacionalističkog populizma ka prosvjećenoj demokraciji? (195 - 217); 13. Kulturni put održivog razvitka (219 - 234); 14. Kultura, nacija, razvoj: stvaralački projekt i retorika reakcije (235 - 252); 15. Svijet kulturne politike kulturna politika u svijetu (253 - 271); 16. Nove elite, nacionalni konsenzus i razvoj (273 - 295); 17. Sociokulturni kapital budućnosti: neoklasični i drugi pristupi (297 - 322); 18. Multikulturna Europa i obzorja dijaloga (323 - 344); 19. Vrijediti i koštati: sociokulturne pretpostavke tranzicije u novijim radovima hrvatskih ekonomista (345 - 361); 20. Granice, koterije i tržište bez granica: razmatranja o jednom sve prisutnijem klišeju (363 - 378); 21. Kolonizirana misao: periferija bez razvojne perspektive? (379 - 398); 22. Nova javna kultura kao cilj procesa decentralizacije (399 - 419); 23. Prema novoj javnoj kulturi (421 - 441).

Sociokulturni, ekonomski pa i politički interesi pojedinaca, tradicijski utemeljene i situacijski nametnute te orijentacijski pretpostavljene potrebe čine svakog pojedinca u to doba krajnje poremećenih, tradicijski ustaljenih načina proizvodnje i razmjene dobara, nužno višestrano orijentiranim u zadovoljavanju osobnih interesa.

Znanstveni projekt NDH 1941 - 1945. - sociokulturni i komunikacijski aspketi, istraživački je osmišljen kao povijesno prepoznavanje sociokulturnog i komunikacijskog prostora hrvatske države proglašene tijekom Drugoga svjetskoga rata.

Nije riječ o populaciji mladih koji su rasli pod zaštitom tradicionalnih institucija (obitelj, Crkva), već o mladima koji su bili potrošači materijalističkoga hedonističkog svjetonazora koji odbacuju, i traže smisao života i sociokulturni identitet u okviru Franjevačke mladeži gdje se nudi program evanđelja.

Sociokulturni utjecaji i posljedice vikendaštva u lokalnim zajednicama slabije su istaknuti od fizionomskih i ekonomskih, pa se u lokalnoj javnosti doživljavaju pretežno kao pozitivni.

U ovoj akademskoj godini nastava se izvodi prema novim studijskim programima za četiri generacije studenata koje su upisane u ak. god. 2005./2006., 2006./2007., 2007./2008. i 2008./2009. Programi su usporedivi s programima mnogih europskih uglednih učilišta, omogućuju rast studentske mobilnosti i veći izbor zanimanja, a pritom su zadržali svoj sociokulturni i nacionalni karakter i pridonijeli liberalizaciji i širenju visokoškolskoga prostora u Hrvatskoj.

Pritom nije temeljito prestrukturiran cijeli sociokulturni krajolik na način na koji su preoblikovane pojedine arhaične sredine u drugim europskim zemljama.

Većem broju žena u predstavničkom tijelu doprinose magnituda izborne jedinice, ali i veličina stranke, stranačka obitelj te vrsta lista i izborni sustav dotične zemlje, dok faktori koji utječu na ulazak žena u parlamente mogu biti politički, socioekonomski i sociokulturni.

Sociokulturni utjecaji.. priznati SU i iscrpno istraživani čimbenik, jer je prepoznat medijski i vršnjački pritisak na djevojke s porukom da je samo vrlo mršava osoba lijepa, uspješna i popularna.

Pretpostavlja se da sociokulturni milje znatno utječe na tu pojavu.

1. istraživanje gradskih naselja 2. istraživanje seoskih naselja 3. društvena upotreba zemljišta 4. teritorijalne promjene i društvena pravda 5. istraživanje mreža naselja 6. istraživanje socio-kulturnih fenomena 7. istraživanje regionalne mreže 8. sociokulturni fenomeni u gradu 9. urbanizacija i modernizacija 10. istraživanje regionalnog razvoja 11. sociologija tehnike 12. društvo i prostor 13. povijesna transformacija prostora 14. europska perspektiva 15. ostala rubna znanstvena područja

Zahtijevamo redeVniciju kriterija kvalitete i razvoj mehanizama složene evaluacije znanstvenog i nastavnog rada u kojem će kvalitativno imati prednost nad kvantitativnim i u kojem će se kombinirati stručni i sociokulturni kriteriji.

Upravo taj sociokulturni aspekt, koji je punim kazališnim glasom izgovorio ono što se tajilo iz nelagode ili iz političke oportunosti, učinio je Vježbanje života prijelomnom predstavom u povijesti riječkoga kazališta.

Cilj i zadaci projekta " Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima " su: a) temljem usporedbe s ranijim istraživanjima, utvrditi stupanj deklarativnog prihvaćanja europskih vrijednosti, te u kojoj je mjeri ublažena socijalna distanca i bipolarnost u streotipnom označavanju pojedinih susjednih, europskih i izvaneuropskih naroda, u kontekstu europske orijentacije (i integracije) Hrvatske b) definirati neke od bitnih odrednica su-konstrukcije interkulturalnog kurikuluma: obilježja (" nacionalne ") kulture (Hofstedeov model sociokulturni kapital - vrijednosno-normativni zadatak), učeničkog/roditeljskog gledišta (socijalna distanca, interkulturalne predispozicije, procjena demokratskih vrijednosti, socijalno porijeklo, mogućnost suodlučivanja...), kao i uloge učitelja (interkulturalne kompetencije). c) utvrditi metodologiju i strukturu izrade interkulturalnog kurikuluma, kao i konceptualne osnove obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj i djece Hrvata izvan domovine, na osnovu suvremene, interkulturalne pedagogije, didaktike i specifičnih metodičkih pristupa. d) pomoć u definiranju obrazovne politike i neposrednoj školskoj praksi u procesu osuvremenjivanja odgojnog rada, kako s gledišta rasterečenja od nepotrebnih sadržaja, tako i prema uvođenju inoviranih programa, poboljšanju kvalitete udžbenika, u kontekstu interkulturalne pedagoške komunikacije.

Programski savjet Rezidencijalog programa Kamov koje čine Davor Mišković, Mišo Nejašmić, Igor Eškinja, Svjetlana Janković - Paus i Plamena Šarlija, ocijenilo je projekte prijavljenih umjetnika kao posebno angažirane u poticanju i promoviranju, koji na kreativan i inovativan način spajaju uporabu kreativnih praksi, inovativnost i sociokulturni kontekst.

Na temelju stečenih općih generičkih i specifičnih kompetencija, nositelj kvalifikacije osposobljen je: učinkovito i djelotvorno planirati, programirati i vrednovati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno-razvojni, uvažavajući pr tom dječje sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu; samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih područja, koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj; djelovati kao refleksivni praktičar, vrednovati i samovrednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete; kreirati odgojno-obrazovni kontekst u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve bez obzira na sociokulturni i ekonomski status; graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini i aktivno se angažirati u postizanju kvalitetnijeg i intenzivnijeg sudjelovanja lokalne zajednice u životu dječjeg vrtića; stalno se stručno usavršavati u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja i učenja

Ovdje treba napomenuti da su u današnjoj viziji hrvatske kulture gotovo nepoznate kategorije kao što su kulturni menadžment, sociokulturni kapital, kulturni turizam i slična, još uvijek, u nas neotkrivena izazovna i bogata područja djelovanja i zapošljavanja ljudi.

I, na kraju, bitan je i sociokulturni kontekst, definiran kao sustav vrijednosti, dominantna religija, omjer urbanog i ruralnog stanovništva u zemlji, etnički sastav pojedine zemlje itd.

Istražit će se demografski procesi i društveni razvoj - europsko-hrvatske usporedbe; porijeklo i integracija moderne hrvatske nacije; fenomen identiteta na hrvatskom prostoru; modernizacija u Hrvatskoj 1848. - 1918. - europski modeli i hrvatske osobitosti; struktura seljačkog posjeda u Hrvatskoj 1848. - 1953.; politički, nacionalni svjetonazori, gospodarska i kulturna djelatnost te svakodnevni život privredne elite Zagreba u 2. polovici 19. st.; sociokulturni obrasci Dalmacije 1848. - 1918.; pitanje sjedinjenja Crkava u Hrvatskoj 1850. - 1914.; vojska u Habsburškoj Monarhiji u razdoblju dualizma; od konstitucionalizma do parlamentarizma u Hrvatskoj i Sloveniji; politički katolicizam u Hrvatskoj na početku 20. st.; utjecaj promjena državnog sustava na gospodarske koncepcije u Hrvatskoj; stavovi političkih stranaka u Hrvatskoj o ženskom pitanju; uloga HSS-a u političkom životu; odnos Slovenaca prema kaznenoj politici od sred. 19. do sred. 20. st.; problem iseljavanja Slovenaca i Hrvata u svjetlu europ. migracijskih tokova; slovensko-hrvatski politički odnosi između dva svjetska rata; refleksije povijesnih zbivanja u likovnoj umjetnosti i dr. Ključne polazišne spoznaje temeljit će se na kritičkom pristupu povijesnim izvorima i dosadašnjim historiografskim dosezima.

Svakako da određenu ulogu ima i genetička sklonost i sociokulturni čimbenici.

Njegovo dvojno naslijeđe (viša građanska s jedne, radnička klasa s druge strane), francuska kolonijalna i unutarnja politika te sociokulturni Zeitgeist početka šezdesetih aspekti su kojih je pripovjedač tek maglovito svjestan: Počele su se upotrebljavati riječi čiji mi smisao nije baš bio jasan: dekolonizacija, gubitak imperija, Alžirski rat, Kuba, nesvrstani i hladni rat. Kao što pripovjedač, u maniri Bildungsromana, postupno akumulira iskustvo i sazrijevanjem zadobiva obuhvatnije interpretativne kompetencije, paralelan se proces odvija i u pretpostavljenom mladom čitatelju.