hvala na pozivu, ali večeras ne mogu nikako, kad budem sljedeći put u spljetu, možda se i javim - u fife svakako.

U tom pravilniku se kaže: Ime je društvu DVD u Spljetu, a geslo mu je bilo onda, kao i sada: Jedan za sve i svi za jednoga. Prva oprema društva se sastojala od ljestava rastegača, kukača i platna za spuštanje, a prostorije su imali u Sinjskoj ulici, da bi se 1929. godine preselili u Starčevićevu ulicu gdje su smješteni i danas.

Narodni list od 10. travnja objavljuje o tim doga đ ajima uvodnik pod naslovom Neredi u Splitu u kojemu me đ u ostalim piše: Nije ovo po prvi put da se u Spljetu, pod upravom dr Bajamonta, doga đ aju prizori, kojih nije viditi nigdje u našoj zemlji, i koji su na sramotu njemu i gradu. U istom broju objavljen je i brzojav iz Splita Hajdu č ki nasrtaji.

kako ću ti jebi ga doć kad ne motiraš ništa. je trešet al nismo dica. ostadosmo na četerest i dvi bele. đomeštri nemaju blage. najstariji ljudi se te mlinice ne sićaju ali ima kamenja na mistu di je bila i ima to u mapi u državnom arkivu u spljetu.

Uvodnik zadarskog Narodnog lista od 27. ožujka 1880. najavljivao je masno otisnutim slovima: Carskom odlukom bi nare đ eno da, po č amši dojdu ć om školskom godinom, u gimnaziji i realci u Spljetu, hrvatski jezik bude naukovnim jezikom. (...) U č iona je temelj pravog napredka; otu đ ene u č ione nisu nam stvarale do danas malom iznimkom ve ć narodne dušmane, il mrtve birokrati č ke robove.

U Spljetu se sti č u najbolje sile naše zemlje, tu je srce Dalmacije, koja ć e odsad kucati novom silom, da probudi narod na novi život.

Doznali smo kako se sa srcem priča Štorija o gradu Spljetu, doznali i uživali.

Znamo da se u ono doba bilo počelo svojski učiti naš. liepi jezik, ne samo u Spljetu, nego i po drugim mjestima.

U samom Spljetu za kratko doba, kroz, koje je trajala naša akademija, možemo spomenuti: Marka Pavišića, otca Vicka Dudana, Alberta Papa - lica, Angjela Dalla Gosta, Placida Gregorijana, Ni kolu Biankovića, Jerka Kavanjina, Ivana Patrizia, 1 druge, koji su njegovali, učili i pisali našim na rodnim jezikom.

Tim je događanjima pogodovalo, međutim, i osnivanje niza srodnih arheoloških udruga, od kojih su najznačajnije bile one što su ih predvodili fra Lujo Marun on je 1887. potaknuo osnivanje Kninskog (kasnije Hrvatskog) starinarskog društva koje je pozornost posvećivalo starohrvatskoj, nacionalnoj arheologiji - odnosno don Frane Bulić, koji je 1894. osnovao Hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti u Spljetu Bihać, usmjerivši njegovo djelovanje na starohrvatske lokalitete u salonitanskom arealu.

... zahvaljujem Mireli ispred direkcije ovog meni dragog festivala u Spljetu na mailu sa laureatima ovogodišnje festivalske smotre.

No ni u Spljetu nisu se autonomaši pristojnije ponašali.

Ovaj film ljudi koji vole ili će voljeti svakako ne bi smjeli propustiti jer di ćeš romantičnije atmosfere doli kina na Bačama sa jednim ovakvim filmskim ostvarenjem.:) Dakle svima koji su Spljetu želim ugodan provod uz najfestival (na žalost bez mojeg... vidimo se)

Costantini (conte Agostino Pupieni), koji bijaše 1732. proputovao neke dalmatinske gradove, piše kako mu je u Spljetu neki gospodin, koji je čuvao zbirku starijih novaca i kolajna, izmedju ostalijeh rijetkijeh starinskijeh predmeta pokazao paranak (pletene ljestvice op.

Samo da se završe ta suđenja (preki sudovi u Oseku, Zagrebu, Spljetu i Reci, gdje se sudi hrvatskim borcima, bit će ih na stotine), samo da se " uklone te Tuđmanove ustaše i izvrši se prava lustracija ", i odmah mogu Opančari, oni ispod one jedine šljive u Šumadiji, ispod koje stoje, i oni koji su otišli u svoju Nebesku Srbiju, da dođu na " svoje more ", da jedu bre ćevapčiće i ljoskaju šljivu.

Imade njegova ostavština i u Spljetu i Zagrebu pa tko ne vjeruje neka se tamokar informira

Pučki list je počeo izlaziti u štokavsko-ikavskom narječju i tako nastavio sve do 1896. godine kada se u podnaslovu pojavljuje - U Spljetu, a izvršena je i potpuna ijekavizacija da čak i Duje u splitskim " razgovorima " govori štokavsko-ijekavski, što je anakronizam, falsifikat s obzirom na ondašnji govor splitskih težaka.

U podlisku na prvoj stranici Narodni list objavljuje 21. travnja romanti č arsku pjesmu Spljetu gradu prigodom pohrva ć enja njegovih srednjih škola, koja po č inje stihovima: Č estito Spljete, hrvatski grade/Trikrat č estito, kli č em ti mlad/Nevolja tvoja najve ć a pade/Ko ptica vesel da si mi sad// Dugo si dugo trpio tužan/Puljižluk tebe tištio klet/U tvoje škole sijao kužan/Otrov je crni za mnogo let (...)

A i u nas Hrvata imamo primjer da je u staro doba jedini slobodan Dubrovnik jur u šestnaestom vijeku imao svoje književne družine, dočim je u Dalmaciji pod tuđom mletačkom vladom još početkom osamnaestoga vijeka zabadava trudio se rodoljubivi spljetski vlastelin Ivan Petar Marki da ustroji u Spljetu trajno hrvatsko književno društvo, kojemu bijaše njeko vrijeme i predsjednikom. (...)

Tako jaši Adel sjetan, snužden, Dok ne stiže divan Spljet na pogled, A kad Spljeta divna ugledao I pomisli ugledat djevojku Prelijepu Maru, milu Maru, Zaboravi na Melkinu ljubav, Zaboravi pjesnika biljara; Čelo mu se mlado razvedrilo, Srce mu je mlado zakucalo, Konja igra, o konju ne misli, Pjeva nešta, a ne zna šta pjeva, Spljetu žuri, dok i u Spljet dođe.

I tako skoro istovremeno sa zagrebačkim ciklusom Pedra Almodovara krenuo je isti takav i u Spljetu u kinoteci Zlatna vrata

Kako su ti zvali posestrimu?« »U Spljetu je bila posestrima, Kuku meni, daleko je bila, A zvala se Vornića Marija« Tad zakuka starica kaduna: »Jao Maro, jao čisto zlato, Što učini nesretna djevojka

Unesi se u biće sugrađanina koji ima malne sve što se u Spljetu imat ' može, ali je iz nekoga promišljaja pružilo ruku svojima bližnjima, nudeći im glasno i jasno svoju zaljubljeničku budućnost.

Već 1890. godine DVD donosi novi pravilnik u čijem se 1. članku kaže: Ime je društvu DVD u Spljetu, a geslo mu je Jedan za sve, svi za jednoga.

a što se hebranga tiče dotični u jutarnjem listu tvrdi da mu je sanader rekao da je 16 godina živio u austriji i da mu otuda bogatstvo, tako da je pred andrijom imao alibi..... ajde neka mi netko pametan kaže koje je to godine sanader proveo u austriji, troke što je još sredinom - 80 ih životario od plaćice u spljetu.

Tebe, sine, nesreća je snašla, Il ' je snašla, il ' hoće da snađe; Istuži se, milo, majci svojoj.« Ali Adel zada ranu majci, Dobru majku on je uplašio, - Sva protrne, u srcu ozebe, - A ne može da je tješi jadnu, Niti hoće da joj se potuži; Već se trže iz majčina krila, Pa poleti mučan na đogatu, On poleti nesretnome Spljetu.

A kad zemlju burna noć pritisnu, Munje stale derati oblake, Grom mu silni duši odjekivat, Kobnom Spljetu Adel pristupio, I u Spljetu kobnom manastiru, Na njem motri kroz prozor svijeće, Pa je bolno zaklinjao srce, Da mu kaže gdje Marija gine; Vijerno mu valjda srce bilo, Te izvadi pismo iz njedara, Poljubi ga i dva i tri puta, Omota ga o laku strijelu, A strijelu zapne za tetivu, I pošlje ga i miloj i dragoj.

Posredovanjem direktora c. kr. muzeja u Spljetu, g.

Pri poredanju mjesta nahogjaja, što slijedi, moraće se pokuditi, što se nijesu podvrgli ponovnom i u mnogo slučajeva nužnom ispitivanju oni spomenici Imotskog polja, što se sada nahode u muzejima u Spljetu i Sinju, ali mi ovom prilikom nije bilo moguće, da posjetim te muzeje.

Budmani kaže da gavun " u naše vrijeme u Spljetu dolazi s oblikom gaun " te se poziva na djelo J.