Hvatas se pisaca i franjevaca koji zive 500 godina NAKON pada srednjovjekovne Bosne i vadis njihove teksotve koji govore o Bosancima kao zasebnom narodu IAKO je to narod mix Hrvata, Srba, domicilnog stanovnista koje je u JAKO MALOM broju (onih 70 % Hrvata koji su u srednjovjekovnoj Bosni cinili njeno stanovnistvo za njene najvece moci) te naseljenim muslimana koji su dosli zivjeti u Bosnu.

Rad jes postariji, al na YU prostorima on je najbolji poznavalac prilika u srednjovjekovnoj Bosni i taj rad ima najveći naučni dignitet htio to neko zbog političkih okolnosti priznati ili ne.

Visoko je u srednjovjekovnoj Bosni bio povremena prijestolnica bosanskih vladara.

U srednjovjekovnoj Bosni i za turske uprave Visoko je jaki trgovački centar, u njemu je carinarnica na karavanskom putu Dubrovnik-Gabela-dolina Neretve preko Konjica prema Olovu i Srebrenici.

Dosli smo dakle na cetiri razlicite religije u srednjovjekovnoj Bosni i Humu..

Deset dana jahanja udaljena od Dubrovnika, Srebrenica je u srednjovjekovnoj Bosni činila veoma važan prostor zbog vrijednih nalazišta plemenite rude, tako da su je posjećivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljajući u ovom kraju tragove različitih kultura.

Ja opet tvrdim da misljenje nekog Jure, Mate, koji nije historicar,.. iz 1600 i neke o srednjovjekovnoj Bosni nije nikakav dokaz.

A ti, bosanski narcisu, također znaš kako su se u srednjovjekovnoj Bosni u istim obiteljima miješili katolici, pravoslavci i pripadnici CB?

I u muslimana postoji predaja o srednjovjekovnoj Bosni kao i kod katolika, samo se razlikuju po percepciji: za muslimane su Turci osloboditelji, dok su za katolike osvajači.

Koja vlastela, smatram da poznajem većinu objavljenih dokumenata o srednjovjekovnoj Bosni, al prije 14. - stog vijeka ne čuh u njima za Bošnjane.

Nomenklatura grupa Kategorije Etnogeza u Bosni i Hercegovini Etnicka nomenklatura i kategorije u srednjovjekovnoj Bosni.......................................

Da se ne bi kojim slučajem naljutio, evo dajem ti za pravo (samo ovo mi je palo na pamet) i tu se slažem (ustvari, nemam se što slagati ili neslagati, toliko povijest za sada zna, ili bar mislim da zna): - nema pronađenog hrvatskog imena u srednjovjekovnoj Bosni - po izvorima, pleme/ime Hrvat po doseljenju, iz ranog srednjeg vijeka (7 - 9 st) nalazimo na prostoru Zrmanja-Cetina. tu nastaje matica, odatle se širi. - nema ga ni sjeverno od Save - kao politički entitet, srednjovjekovna bosna razvija se zasebno od srednjovjekovne hrvatske (uz međusobna preplitanja, u vidu - povremene uprave hrvatskih kraljeva nad " horion " Bosnom do 11. st., zajedničkog vladara od 12. st, crkvene administracije dok je Bosna bila pod Splitom i slično)

Prvi trag o Jelačićima nalazi se u 14. stoljeću u srednjovjekovnoj Bosni.

Mandićevu pak studiju Bogumilska crkva bosanskih krstjana možda je u nekim svojim postavkama danas nadiđena, nu vrijedno prikupljeni i analizirani podatci te brojene usporedbe domaćih i stranih vrela o pojavi, razvoju i pogledima na bosansko-humske krstjane, svojevrsni je kompendij znanja o srednjovjekovnoj Bosni, ustrojstvu, djelovanju i razvoju ove krstjanske zajednice te duhovnim kretanjima na srednjovjekovnom hrvatskom području, kao i krivovjernim sektama srednjovjekovnoga zapada i istoka.

Drago mi je kad vidim kako svi na sve zive moguce nacine pokusavaju osporiti Bosnjake u srednjovjekovnoj Bosni.

- Područje Bihaća, Pseta, Livna, Dubice, Jajca itd pripadalo je hrvatskoj kraljevini, ono dolazi pod trajniju upravu bosanskih vladara tek njihovom ekspanzijom sred.14.st. i nikako ne pripada srednjovjekovnoj Bosni. (današnja SZ BiH u sred. vijeku, uz političke i administrativne veze, gospodarski i prometno bila je puno povezanija s sred.

U srednjovjekovnoj Bosni nekropolama se nazivaju lokaliteti sa grupama stećaka, nadgrobnih spomenika.

A sto izmisljate, pa izmisljate svoju povijest i izvrcete neke cinjenice, a uz sve to dodate nevjerovatne nebuloze koje izgleda samo vi vjerujete tipa: " U srednjovjekovnoj Bosni vecina stanovnistva bili su Bogumili koji su svojevoljno presli na islam i srdacno docekali osmanoskog osvajaca "...

To doprinosi da razvitku carina u srednjovjekovnoj Bosni.

Suvremena znanost pojavu Muslimana tumači kao rezultat mnogih specifičnih okolnosti historijskog razvoja Bosne od 1463. Dio tih specifičnosti sastoji se u tome što su, nasuprot vidljivoj početnoj tendenciji nastajanja jednog naroda u srednjovjekovnoj Bosni, od 1463. ubrzani i ojačani divergirajući procesi temeljeni na različitim vjerskim pripadnostima.

Franjevački samostan i crkva sv. Nikole bio je u užoj srednjovjekovnoj Bosni samo jedan pod tim imenom.

Ja i dalje smatram da je u srednjovjekovnoj Bosni bilo mjesanih plemena Slavenskih a medju njima i Hrvata, ali uzmimo to ovako..

Svojedobno sam pročitao nekoliko knjiga na temu kršćanstva u srednjovjekovnoj Bosni i očito je da i autori navode da nedostaju brojni podaci da se ta znanstvena tema do kraja rasvijetli.

Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog uticaja u srednjovjekovnoj Bosni.

Vlatko Vlađević bio je položajem dakle viši od vojvode a to se razabire i po tom što mu se daje naslov " gospodin " kako se u srednjovjekovnoj Bosni nazivao samo kralj ili ban a poslije i herceg od svjetovne gospode a od duhovne kao najviši predstavnici crkve bosanske " djed i gost ".

Bogumili ili Krstjani ili Patareni, kako ih sve nazivalo, sljedbenici srednjovjekovne Crkve bosanske, samostalne vjerske zajednice u srednjovjekovnoj Bosni i Dalmaciji (u sastavu Hrvatske, potom i Bosne), sudeći po izvještajima svećenika iz Rima, kao što je svjedočanstvo iz 1375. godine, nisu jeli meso, ribu, jaja niti mlijeko i mliječne namirnice životinjskog porijekla.

Mislim u Humu je bilo pravoslavaca ali u samoj srednjovjekovnoj Bosni slabo brate da se na glavu nasadis

Znanstveno je utvrđeno da je u srednjovjekovnoj Bosni, od početka do njene propasti, zavisno i od njenog i širenja u Podrinju i Humu, bilo više ili manje Srba i da su oni sačinjavali konstitutivni dio " bosanskog naroda ", odn.

Jedna od najljepših crkava u srednjovjekovnoj Bosni bila je ona sv. Ilije u Modriči na desnoj strani donje Bosne.

1. Nada Klaić je napisala knjigu o srednjovjekovnoj Bosni (izašla je postumno). 2. poznato je da je ta knjiga tezična.