U tijeku je izgradnja građevine za potrebe stolarske radionice Stjepana Srneca iz Nedelišća, zatim građevine za proizvodnju tjestenine tvrtke " Marodi - domaća tjestenina " Čakovec te građevine za tvrtku " Vizija - štambilji i klišeji " Čakovec.

Kako će novi MSU [ 3 ] funkcionirati pokazalo se prvom izložbom: retrospektivom Aleksandra Srneca, konceptualnog pionira i jednog od najvažnijih hrvatskih modernih umjetnika 20. stoljeća.

Vrhunskim likovnim ostvarenjima slikarstva, skulpture, fotografije i dizajna, sjajnim arhitektonskim i urbanističkim rješenjima, vrsnim književnim, kazališnim, filmskim, glazbenim i plesnim prinosima izložba rekonstruira duhovno i kulturno ozračje u kojem hrvatska avangardna i neoavangardna praksa nastaje i uključuje se u šire tokove europskih avangardi. Sastavni dio izložbe selekcija je hrvatskog apstraktnog filma i apstraktne animacije, u koju je teoretičar filma Hrvoje Turkovićuvrstio radove Mihovila Pansinija (K3 Čisto nebo bez oblaka, 1963), Vladimira Peteka (Srna 1, 2 i 3, 1962 - 63), Aleksandra Srneca (Počeci, Luminoplastika 1966, 1966), Milana Šameca (Termiti, 1963), Zlatka Hajdlera (Kariokineza, 1965), Ante Verzottija (Twist, 1962. i Fluorescencije, 1968) i Ivana Faktora (Prvi program, 1978).

Apstrakciju u animiranom filmu predstavljaju radovi Aleksandra Srneca (Čovjek i sjena, 1960), Vladimira Kristla (Don Kihot, 1961) i Zvonimira Lončarića (1 x1 = 1, 1964).

Među velikanima lirske apstrakcije i enformelnog slikarstva u Hrvatskoj u našoj se zbirci ističu i slike iz raznih razvojnih faza Murtića, Price, Kopača, Kulmera, Petlevskog, Perića, Gattina, Sedera, Dogana, Reisera, te gorgonaša Jevšovara, Hruškovca i Horvata, zajedno s Kalininim i Smokvininim ostvarenjima. Bauhausovsku, apstraktno geometrijsku, neoplasticističku i konstruktivističku poetiku u nas zastupaju reprezentativne slike članova skupine Exat 51: Kristla, Picelja, Rašice, te Knifera, Šuteja, Srneca (Nove tendencije) i inih.

Novootvoreni Muzej suvremene umjetnosti ovom prilikom daje retrospektivu Aleksandra Srneca i izložbu Zlatka Kopljara te koncert Bambi Molesters.

Adela Srncova nagrađena je za koreografiju u predstavi ' Antologija ' u izvedbi Crnog kazališta Jirija Srneca iz Praga, jednoj od najizvođenijih svjetskih lutkarskih predstava posljednjih godina koja je 4. srpnja otvorila festival, najavivši tako temu sljedećeg PIF-a, koji će biti posvećen kazalištu sjena i crnom kazalištu.

I još nešto, proglašavati Srneca samozatajnim i ponovno otkrivenim umjetnikom znači prebacivati krivnju za nebrigu o njegovu djelu i njega osobno na njega samoga i njegov karakter.

Neumorni Marinko Sudac koji je ovo sve i zakuhao štitio je Srneca od biceva aparata, poštujući njegovu povučenost i osamu.

U svom traganju za zagubljenim vrijednostima avangarda na našim prostorima pronicljivi Marinko je privolio Srneca prvo na veliku retrospektivu u Varaždinu kada se umjetnik uživo javio video linkom iz Zagreba.

Tako će na izložbi Područje zastoja: aktivistička umjetnost iz Kolekcije Marinko Sudac biti izloženi, osim navedenih umjetnika, i djela grupa Zenit, Traveleri, Exat 51, Gorgone, Aleksandra Srneca, Grupe OHO, Grupe šestorice umjetnika, Tomislava Gotovca, Balinta Szombatyja, Crvenog peristila, Željka Kipkea, Vlade Marteka, Kugle glumišta, Pečuške radionice, Grupe Tok, Atalaya Gabora i drugih, te časopisi Zenit, MA, Testa di Ferro, zatim filmovi Želimira Žilnika, Naška Križnara i Marka Pogačnika, pa Futuristički manifesti, arhivski materijali i snimke razgovora s pojedinim umjetnicima.

Ono što su o Rashidovom umjetničkom svijetu rekli ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, kustos Tihomir Milovac te inicijatorica ovoga projekta Sanja Muzaferija, potvrdili su njegovi radovi, strateški i s razlogom razmješteni među dijelea opusa domaćih velikana likovne umjetnosti: Picelja, Srneca, Kožarića, Juraja Dobrovića, Vojina Bakića te Viktora Vasarellyja i Alberta Biasija na kojima se Rashid, kako je rekao, napajao odrastajući kao dijete slikara.

Do Srneca sam se spustila ekstra sporo - po " stoti put " mi je u desno oko uletjela mušica, popijem vode na okrijepi, popnem se po Horvatovima, di mi Mile M. kaže da su mi Velimir S. i Spomenko samo na 30 sekundi i da mogu bit za pol sata u cilju, to me opet motiviralo.

S obzirom da hrvatska umjetnička scena obiluje umjetnicima koji su poput članova grupe EXAT51 (umjetnici, dizajneri i arhitekti) još sredinom prošlog stoljeća radikalno spajali umjetnost i dizajn, izložba nudi mnoštvo tema za promišljanje, a osobito je zanimljiv i katalog izložbe čiji su autori Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, koji na naslovnici donosi fotografiju Karima Rashida tetoviranog djelom Ivana Picelja s čijim je djelom na izložbi također uspješno doveden u umjetnički kontekst, baš kao i s djelima Ljerke Šibenik, Jurja Dobrovića, Vojina Bakića, Aleksandra Srneca, Vladimira Bonačića, Nikole Šermana i Ivana Kožarića.

Tri kruga po 14 km od vrha Sljemena, preko Erderovog puta, Srneca, 500 Horvatovih stuba, uspona prema Hunjki, Činovničke livade, dobro su izmučile malobrojne maratonce, upravo one koji su tog vedrog ljetnog dana odlučili da nedjeljni odmor zamijene mukom, znojem i suzama...

Vašarević se u kvalifikacijama plasirao na 3. Mjesto sa 497 krugova, u osmini finala pobijedio je Željka Horvat Korent (PSK 1955, Zagreb) 6:0. Zatim je eliminirao Miru Srneca (SK Sunja) rezultatom 6:2, a u borbi za broncu pobijedio je Zdenka Lipka (SK Glina) u napetom dvoboju koji je odlučen tek u shoot off-u jednom strijelom nakon rezultata 5:5.

- Kako je u nekoj galeriji teško promovirati otvaranje novog muzeja, prisjetili smo se 50. obljetnice prve izložbe kipara Vojina Bakića i slikara Ivana Picelja i Aleksandra Srneca u Parizu te odlučili spojiti sjećanje na taj događaj i promociju muzeja.

Iskustvo stripa i crtanog filma (određene partije nekih njenih kompozicija podsjećaju me na stvaralaštvo autora Zagrebačke škole crtanog filma, ali i na rane apstraktne slike Aleksandra Srneca, jednog od njenih osnivača) odredilo je i zaokružilo autoričino slikarstvo.

Veliki interes publike na otvaranju i nije vrijeme za razgledanje i analizu izložaka, vrijedi izložbu Aleksandra Srneca obići više puta, kada ne bude toliko svijeta, umjetnik to svakako zaslužuje.

Pri tome valja istaknuti da je pojam " modernizam " - primjereno strategiji skupine EXAT 51 i tipologiji dosljednog apstraktnog slikarstva njezinih članova Kristla, Picelja i Srneca - sve samo ne poistovjećen s pojavom umjerenoga socijalističkog modernizma slikarstva asocijativne apstrakcije i apstraktnoga pejsaža.

Iz početka sedamdesetih je Michiellijev " Konjanik ", jednostavnog i sažetog volumena, poput Ružićevog, ali mnogo dramatičnijeg i napetijeg u oblikovanju; reljefi doajena geometrijske apstrakcije i " novih tendencija " Picelja (Tias, 1971) i Srneca (010475, 1975), te nešto kasnije, Richterovo djelo (Sistemska plastika, 1992).

Osim tih velikih pregleda svoje su mjesto u anketi našle vrlo bitne izložbe, od one posve jedinstvene Petra Barišića u Umjetničkom paviljonu, potom slavnoga hrvatskog dizajnera s američkom adresom Mirka Ilića u Gliptoteci, sjetnih radova Nikole Reisera u Samoborskome muzeju i svjetski poznata opusa karikaturista Otta Reisingera u Klovićevim dvorima pa do maestralnoga izložbenog prikaza svekolikog rada Aleksandra Srneca, koji je čitav Varaždin pretvorio u veliki izložbeni prostor sa spektakularnim svjetlosnim efektima na pročeljima

Posjetitelji mogu vidjeti najvrednija djela hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, koja su u svibnju bila izložena i u Varaždinu: slike, crteže i skulpture, primjerice Miroslava Šuteja, Nives Kavurić Kurtović, Aleksandra Srneca, Vanje Radauša...

U njegovoj impozantnoj kolekciji, koju je u proljeće ekskluzivno otkrio u Nacionalu, nalaze se vrhunska i pomno odabrana djela Kraljevića, Medovića, Uzelca, Crnčića, Vidovića, Babića, Stančića, Joba, Režeka, Srneca, Džamonje i drugih, a znalci tvrde da bi pojedini radovi na tržištu mogli postići cijene od 50 do 300 tisuća eura.

Srneca), te konačno prostora i arhitekture (primjeri su pokrivali spektar od ' arhitekture bez arhitekata ', preko poznatih primjera iz 20. stoljeća, do najrecentijih primjera kojima je svima zajednička definicija prostora zbrojem linija, dvodimenzionalnih okvira itd.).

Organizacijski i institucionalni model retrospektive Aleksandra Srneca, najvažnije prošlogodišnje likovne manifestacije na području sjeverozapadnih hrvatskih županija, u tom bi smislu mogao poslužiti kao orijentir.

Maković je zamjerio ravnateljici što je MSU izdvojio 100.000 kuna za konzervatorske i restauratorske radove za zbirku umjetnina Aleksandra Srneca, čime se, rekao je, zapravo povećava vrijednost jednoj privatnoj kolekciji, te što su za catering na otvorenju te izložbe potrošili 50.000 kuna.

Fascinantan umjetnički opus slikara, dizajnera i filmaša, pripadnika slavne grupe Exat i sudionika međunarodnog projekta Nove tendencije, Aleksandra Srneca, prvi put će biti objedinjen na retrospektivnoj izložbi koja se otvara 31. svibnja u Varaždinu.

Zadržao je svoju uglavnom renesansnu arhitekturu dok ga nije sredinom devetnaestog stoljeća uz pomoć poznatih arhitekata, Josefa Malickog i Františeka Srneca, obnovio, proširio i prenamijenio u mlin na paru i obiteljsku rezidenciju znameniti poslovni čovjek František Odkolek.

Vlado Mattioni, arhitekt i publicist, u caffe galeriji Đina otvorio je izložbu kolaža Aleksandra Srneca.