Stallman-u možete posjetiti njegov osobni web site, te njegove i FSF-ove GNU stranice.

Isto tako, njegove kritike na račun EU krivo su usmjerene i podsjećaju na predrasude koje prema EU gaje različiti think-tankovi s američke Istočne obale, miljea kojemu Stallman u biti i pripada.

Hoće li Richard Stallman tražiti da se dijete zove GNU/Linux?

Stallman najavio svoju namjeru osnivanja GNU projekta sa željom da stvori otvoreni operativni sustav, a danas, 25 godina kasnije, Free Software Foundation slavi godišnjicu ovo veoma uspješnog i utjecajnog projekta.

Slijedom toga, Stallman je godinama dosljedno ignorirao Linux i uporno ustrajavao na GNU - operacijskom sustavu.

Multimedijalni institut i CARNet najavljuju da će Richard Stallman 8. i 9. ožujka održati predavanja u sklopu niza predavanja " Društvo znanja i slobodna razmjena informacija ": - prvo predavanje o " Opasnosti od softverskih patenata " održati će se 8. ožujka, u 19:00 h, u Novinarskom domu (Perkovčeva 2) - drugo predavanje o GNU pokretu, slobodnom softveru i budućnosti slobode održat će se 9. ožujka u 10:00, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Bez obzira što tvrdio Stallman i njegovi sljedbenici, ali da se njih pitalo i da su samo oni određivali pravila igre, Linuxa ne bi ni bilo, revolucionari bi se na sveučilištima igrali sa svojim nedovršenim operativnim sustavom, Bill i društvo bili bi još bogatiji nego sada, a omraženi Veliki Plavi bi i dalje bio omraženi Veliki Plavi.

Zanimljivo je spomenuti da ovaj netbook kao jedino i glavno računalo koristi Richard Stallman.

Richard Stallman je zacetnik pokreta za slobodni softver.

Stallman je kao programer zasluzan za GNU Emacs, GNU C Compiler i GNU Debugger.

Stallman i oslobođenje softvera Za slobodni softver možemo reći da je nastao u prvom redu kao rezultat inicijative američkog informatičkog stručnjaka Richarda Stallmana, koju su kasnije podržali brojni programeri, odnosno informatičari širom svijeta.

Naime, u vrijeme kad je stjecajem raznih okolnosti, a u prvom redu pojavom prvog osobnog računala (IBM-PC), a to je bilo, kao što smo rekli, negdje početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, krenula nagla komercijalizacija svega postojećeg u informatičkoj branši, najprije u SAD-u, a kasnije i u ostalim zemljama svijeta, Stallman se, praktički sam samcat, suprotstavio takvom razvoju događaja.

Stallman je takvu novu praksu ocijenio antisocijalnom, neetičnom i jednostavno krivom i odlučio pokrenuti jedan alternativni informatički projekt putem kojega bi se sačuvale stare dobre informatičarske slobode.

Napomenimo da je pojam slobodnog softvera Stallman precizno definirao u dokumentu pod nazivom GNU General Public License (GNU GPL) čiji se principi mogu sažeti u tri točke: (1) programi se mogu slobodno koristiti u bilo koju svrhu, (2) izvorni kod programa svima je dostupan i može se slobodno mijenjati i prilagođavati vlastitim potrebama, (3) originalne ili modificirane verzije programa mogu se slobodno distribuirati, besplatno ili uz naknadu, ali ponovno pod istom licencom (GPL-om).

Udruga namjerava raditi na ostvarenju svih zahtjeva koji se tiču slobode u sferi ideja, postavljenih u zaključku The dotCommunist Manifestu Ebena Moglena (vidi web adresu http://emoglen.law.columbia.edu/my_pubs/dcm.html), a ideju copylefta koju su Richard Stallman, Moglen i drugi aktivisti pravno utemeljili u obliku dokumenta pod nazivom GNU Public License (GPL), nastojat će proširiti na sva područja vezana uz održanje života i interese društva.

Vraćajući se dvadesetak godina unatrag, kada je Richard Stallman s čuvenog MIT-a osnovao Free Software Foundation i dao definiciju slobodnog softwarea, Lessig u članku objavljenom u Cambridgeovoj Technology Review povlači paralelu između slobodnog softwarea i slobodne kulture, naravno, s određenim distinkcijama, jer je kultura, različito od softwarea, uvijek sadržavala element zaštite vlasništva.

1578. - U Rimu je umro Julije Klović, hrvatski slikar minijaturist zvan i »Michelangelo minijature«. 1896. - Njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je X-zrake, za što je dobio i Nobelovu nagradu za fiziku. 1954. - Svoj su prvi koncert održali Zagrebački solisti, najugledniji hrvatski komorni ansambl. 1984. - Američki programer Richard Matthew Stallman započeo je razvoj projekta GNU.

Napisao: vuk Pa pogledaj samo kako je Bill Gates požurio u Indiju da Stallman ne bi svojim idejama zatrovao mlade programere koje zapad uvozi ili koristi njihove usluge.

Prema pisanju InfoWorld a, osnivač i čelnik GNU-projekta Richard Stallman je priznao, kako inačica 1.0 operacijskog sustava GNU/Hurd predhodnim najavama unatoč neće biti gotova ni do konca ove godine...

Stallman meni sve više liči na F. Castra, sad samo očekujem da emigrira na Kubu i tamo nastavi s revolucionarnim radom.

Stallman je istaknuo da osobno to voli izgovarati GNU-slash-Linux ili GNU-plus-Linux, budući da naziv GNU Linux može kod slabije informiranih izazvati zabunu ili krivu interpretaciju.

Stallman smatra da anegdota o Linuxu kao Linusovom projektu pokrenutom iz zabave može biti zanimljiva, ali da operativni sustav GNU/Linux postoji zato što su tisuće ljudi bile spremne žrtvovati mnogo vremena i napora.

Richard Stallman je na svom predavanju u Zagrebu otvoreno izjavio da su Microsoft Windowsi najveći spyware koji postoji.

Stallman izražava nadu da će jednog dana ponovno postati normalno da programeri međusobno razmjenjuju izvorni kod svojih programa, proučavaju ga, mijenjaju i prilagođavanju vlastitim potrebama, odnosno da će " software-sharing community " jednom ponovno zaživjeti punim životom.

Richard Stallman, osnivač Free Software Foundationa, se u svom predavanju u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti osvrnuo na teme cenzure interneta.

Tek kada se uspjeh Linux a više doista nije dalo poricati, Stallman je promijenio svoje stajalište i 1997. g. zaveo pojam GNU/Linux, koji je trebao dokumentirati doprinos GNU-projekta i tom slobodnom operacijskom sustavu.

Stallman suočen s nemogućnošću da izmjeni upravljačke programe uredskog pisača (molio je proizvođača da mu isporuči izvorni kod, na što su ga ovi glatko odbili), udario je šakom o stol i krenuo pisati softver koji će nadomjestiti onaj zatvoreni i koji neće imati takvih limitacija.

Stallmanoidnim govorom?... u mami se skuplja drustvo medju kojem ima ljudi koji se pale na slobodu (sudeci po plakataim i literaturi) i tome slicne zlocinackokomunistioidnostajaznamkakvoanarhoanacionalnosmetenjackosmutljivackomutikaskoibezglavnickojalnuskodiletantskoprodanodusnosarenovraskomarksistickopametne ideje (ispricavam se na jednomegabajtnomputpunonesvatljivom pridjevu), a kako je Stallman u nekom negdje intervjuu rekao da je GNU/FSF prakticki prakticna anarhija, mislim da bi to bilo cisto dobro za dobar pocetak, sa zainiteresiranom publikom... goddamnit, pa mi trebamo siriti nase sveto slobodnosoftversko uvjerenje, a ovo djeluje kao dobro mjesto vrijeme za pocetak.

Ali, bio sam svjestan kako bi me, da sam krenuo tim putem, na kraju karijere, dok bih gledao iza sebe na godine koje sam proveo podižući zidove što razdvajaju ljude, pekla savjest jer sam svijet učinio gorim mjestom za život nego što je on to bio ranije. (Richard Stallman The GNU Project)

Stallman: Povukao sam svoju podršku za Creative Commons set licenci zato što je vodstvo projekta odlučilo podržati takve licence koje osobno ne mogu prihvatiti, čak ni ako su u pitanju umjetnička djela.